|
Post by kulinban on Oct 21, 2021 10:44:18 GMT
U Rusiji prijavljene infekcije novim sojem koronavirusa, još zaraznijim od indijskog
Kako prenosi Reuters, moguće je da će se "AY.4.2", kako su nazvali novi soj, široko proširiti, rekao je viši istraživač državnog nadzornika potrošača Kamil Khafizov.
To bi moglo uzrokovati da stopa novih slučajeva zaraze koronavirusom, koja je već rekordno visoka u Rusiji, još više raste.
Nova varijanta mogla bi čak zamijeniti Deltu kao dominantan soj, iako će taj proces vjerovatno biti spor, rekao je.
Predsjednik Vladimir Putin odobrio je ove sedmice vladin prijedlog za jednosedmično zatvaranje radnih mjesta početkom novembra, nakon što je u posljednja 24 sata broj umrlih od koronavirusa u Rusiji dotigao još jedan dnevni rekord od 1.028 u srijedu, sa 34.073 nove infekcije
|
|
|
Post by kulinban on Oct 21, 2021 17:33:45 GMT
Video iz države suočene s jednim od najgorih valova korone u EU: ‘Ovako izgleda zdravstvena katastrofa‘Ono što je prikazano na videu u jednoj klinici trenutno se događa u bolnicama u cijeloj Rumunjskoj Rumunjska je suočena s jednim od najgorih valova korone u Europi. Za to su krivi široko rasprostranjeni skepticizam prema cjepivima i nesposobnost predsjednika, vlade i vlasti da uvjere narod u potrebu cijepljenja, piše Deutsche Welle. Video iz Sveučilišne klinike u glavnom gradu Rumunjske Bukureštu teško je podnijeti. Na Odjelu za intenzivnu njegu nema ni jednog slobodnog kreveta, hodnici su pretrpani pacijentima koji čekaju, medicinsko osoblje vozi mrtve ljude u crnim plastičnim vrećama. Hitna kola stalno dovoze nove pacijente. Gotovo svi su stari ljudi, uglavnom oni koji nisu cijepljeni protiv koronavirusa. Mnogi jedva dišu, neki kažu da se unatoč svemu ne bi cijepili. Jedan liječnik komentira: "Ova navala pacijenata ima veze s nemarom ljudi i nedostatkom informacija. Političari moraju biti mnogo uporniji. Ako su zabrinuti za dobrobit birača, trebali bi im stalno govoriti da idu na cijepljenje." Video sa Sveučilišne klinike u Bukureštu bez komentara traje 16 minuta i nosi naslov: "Ovako izgleda zdravstvena katastrofa". Rumunjski istraživački portal Recorder objavio ga je prošlog tjedna. Rekordne brojke oboljelih i umrlih Ono što je prikazano na videu u jednoj klinici trenutno se događa u bolnicama u cijeloj Rumunjskoj. Zemlja je suočena s jednim od najgorih valova korone u Europi. Gotovo svaki dan bilježe se novi rekordi. U utorak (19. listopada 2021.) u posljednja 24 sata zabilježeno je gotovo 19.000 novih infekcija i 574 smrtna slučaja povezana s koronavirusom. "Nismo samo u pandemiji, već smo u katastrofi", rekao je u utorak predsjednik Kolegija rumunjskih liječnika (CMR) Daniel Coriu. Prošlog tjedna oni su napisali otvoreno pismo pod naslovom "Krik iz očaja" i opisali katastrofu zdravstvenog sustava. Niska stopa cijepljenja, utjecajni protivnici cijepljenja To je također katastrofa koja se događa u pozadini ozbiljne političke krize: nakon višemjesečnih koalicijskih sporova, socijalno-liberalna vlada premijera Florina Citua srušena je početkom listopada i to tako što joj je izglasano nepovjerenje. Mogli bi proći tjedni do formiranja nove koalicijske vlade. „Naša iskrena sućut, Rumunjska!" bio je naslov objavljen na portalu Hotnews s obzirom na katastrofalnu zdravstvenu situaciju i političku krizu u zemlji.
Rumunjska nije u potpunosti jedinstven slučaj u Europi. Latvija, Litva i Bugarska trenutno imaju također visoku sedmodnevnu incidenciju i broj smrtnih slučajeva po danu. Ono što Rumunjsku razlikuje od ostalih zemalja EU-a je to što je njezin zdravstveni sustav preopterećen kao nijedan drugi i, po mišljenju mnogih ravnatelja bolnica i liječnika, nalazi se pred kolapsom.
Istodobno, Rumunjska, zajedno s Bugarskom, ima najnižu stopu cijepljenja protiv koronavirusa u EU-u. Samo je oko 30 posto stanovništva potpuno cijepljeno - znatno manje od polovice prosječnog broja cijepljenih u EU-u. Skepticizam prema cjepivima iznimno je raširen i podržavaju ga i nacionalistički političari i utjecajna Rumunjska pravoslavna crkva (BOR).
|
|
|
Post by kulinban on Oct 22, 2021 6:10:32 GMT
Johnson je proglasio kraj pandemije, korona-brojke im nezaustavljivo rastu. Zašto?
U PROSINCU prošle godine, dok se prvi od nekoliko zabrinjavajućih sojeva koronavirusa širio Ujedinjenim Kraljevstvom, premijer Boris Johnson donio je nepopularnu odluku da pokvari božićne planove milijunima Britanaca.
"Žrtvujemo priliku da vidimo svoje bližnje ovog Božića kako bismo bolje zaštitili njihove živote i kako bismo ih mogli vidjeti na Božić u budućnosti", rekao je tada Johnson, poduzimajući korak koji mu je mogao odrediti političku karijeru. Britanija u protekla dva tjedna ima više slučajeva od Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske zajedno
Deset mjeseci kasnije, odnos Velike Britanije prema covidu-19 promijenio se do neprepoznatljivosti. Gotovo sva engleska ograničenja ukinuta su u srpnju, a okupljanja i ugostiteljski sektor potpuno su otvoreni. Johnson je pozvao Britance da "nauče živjeti s ovim virusom", piše CNN.
Međutim, delta soj, zarazniji od alfa soja koji je pokvario božićne blagdane prošle godine, nije nestao.
Velika Britanija šutke podnosi ustrajno visoku stopu zaraze, hospitalizacija i smrtnosti u usporedbi s ostatkom Europe. Britanija je u posljednja dva tjedna imala gotovo 500.000 zaraženih, samo u ponedjeljak gotovo 50.000, više nego Francuska, Njemačka, Italija i Španjolska zajedno. Velika Britanija je u utorak izvijestila o 223 smrtna slučaja, što je najveći dnevni broj od početka ožujka.
Johnson je postupio drukčije od većeg dijela Europske unije.
Dok su brojne zemlje na europskom kontinentu uvele covid-potvrde, Engleska je zaustavila svoj prvotni plan o tome. Nošenje maski, socijalno distanciranje i druge mjere u Britaniji više nisu zakonski obavezne.
To je u suprotnosti s daleko strožim mjerama u nekoliko europskih zemalja, gdje su potrebni dokazi o cijepljenju ili negativan test za posjete barovima i restoranima ili za rad u više sektora, uključujući i zdravstvo.
Britanske bolnice su blizu kolapsa. Epidemiologinja: Ovo je posljedica otvaranja svega
Bolnice u Velikoj Britaniji sada su blizu ponovnog popuštanja pod pritiskom novih pacijenata.
Uspjeh cijepljenja početkom kampanje mogao bi biti narušen kolebljivim uvođenjem treće doze i cijepljenjem djece.
"Posebna politika dovodi do posebnih ishoda. Vrlo je predvidljivo. Ovo je posljedica otvaranja svega. Približavamo se zimi, stanje će se samo pogoršati", rekla je za CNN Deepti Gurdasani, epidemiologinja sa sveučilišta Queen Mary u Londonu.
Moglo bi doći do ponovnog uvođenja određenih mjera.
Počeli razgovori o "planu B", novom setu mjera
Johnsonov glasnogovornik priznao je u ponedjeljak da predstoji izazovna zima, a premijer je odbio isključiti vraćanje obaveznog korištenja maski ili jača ograničenja radi zaštite Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS) u idućim tjednima. Mnogi stručnjaci, uključujući i Johnsonove vlastite zdravstvene dužnosnike, traže hitniju promjenu pristupa.
NHS Confederation, koja predstavlja pružatelje zdravstvenih usluga, pozvala je u srijedu vladu da prihvati skup mjera nazvan "plan B", koji će uključivati europske covid-potvrde i obavezu nošenja maski. No vlada je zasad odbacila taj potez, tvrdeći da pomno prati podatke o slučajevima.
"Postoji čitav niz načina u kojima se razlikujemo od zapadne Europe i ostatka svijeta. Vidjeli smo u drugim europskim zemljama da kolektivne mjere čine veliku razliku. Trebali bismo se zapitati jesmo li u pravu. Nema dokaza da jesmo", rekao je Martin McKee, profesor europskog javnog zdravlja na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.
Što je s cijepljenjem?
Pokretač britanskog optimizma tijekom ove godine bio je program cijepljenja, koji je nadmašio većinu zemalja u svojim početnim razmjerima i postavio narativ za ono što je Johnson prikazao kao trijumfalni izlazak Britanije iz pandemije.
No, sada se Velika Britanija trudi ponoviti te početne uspjehe pokušavajući cijepiti adolescente i uvesti treću dozu za starije i ugrožene osobe.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 23, 2021 13:48:11 GMT
BROJ novozaraženih koronavirusom u Njemačkoj je u porastu, a državni Epidemiološki institut Robert Koch predviđa još snažniji rast u nadolazećim tjednima.
"Mora se računati s tim da će se u nastavku jesenskog razdoblja i nadolazeće zime porast broja novooboljelih naglo ubrzati", stoji u priopćenju Instituta Robert Koch.
Broj novooboljelih na 100.000 stanovnika u proteklih tjedan dana u petak je iznosio 95.1, što je osjetni porast u usporedbi s rujnom, kada je incidencija iznosila 65. Dvije trećine potpuno cijepljeno Trenutačno je 66.1 posto odraslih građana u potpunosti cijepljeno, a 69.1 posto je primilo prvu dozu cjepiva.
Pritom su regionalne razlike velike, a najniži broj cijepljenih bilježi se u saveznoj pokrajini Saskoj.
Procijepljenost je u Njemačkoj osjetno niža nego u Danskoj i Nizozemskoj, ali je na otprilike jednakoj razini kao u Francuskoj.
Stručnjak za zdravstvo Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Karl Lauterbach smatra da je za porast broja novooboljelih kriv zastoj u procesu cijepljenja građana.
"Ono što nam nedostaje je ciljana kampanja. Mi se moramo direktno obraćati necijepljenima", rekao je Lauterbach.
On je posebice upozorio na građane s migrantskom pozadinom.
"Moj dojam je da još nismo dospjeli do ove skupine građana", rekao je zdravstveni stručnjak SPD-a, stranke koja će vjerojatno voditi sljedeću vladu.
"Nedostaje radnika u zdravstvu"
Udruga medicinara intenzivne skrbi upozorila je na moguće zastoje u zdravstvenoj skrbi zbog pomanjkanja radnika u zdravstvu.
"U nastupajućem razdoblju moramo računati s pogoršanjem zdravstvene opskrbe", stoji u priopćenju Njemačke udruge medicinara na intenzivnim i odjelima hitne pomoći (DIVI).
Kao jedan od razloga navodi se velik broj otkaza zbog nezadovoljstva uvjetima rada.
Osjetni skokovi broja novozaraženih, kako je priopćio Institut Robert Koch, potvrđeni su u medicinskim ustanovama i staračkim domovima, no najveći broj novozaraženih još se uvijek bilježi kod mladih i djece, starosne skupine koja do sada nije bila obuhvaćena mjerama cijepljenja.
Institut Robert Koch smatra da će u budućnosti rasti i broj cijepljenih koji se zaraze koronavirusom što je, s obzirom na povećanje broja cijepljenih i trenutne visoke incidencije, za očekivati.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 23, 2021 13:52:40 GMT
NJEMAČKA je svrstala Hrvatsku među zemlje visokog epidemiološkog rizika, što znači da će osobe koje nisu cijepljene ili nisu preboljele koronavirus morati u desetodnevnu samoizolaciju u dolasku iz Hrvatske, priopćio je danas državni Epidemiološki institut Robert Koch.
Tako će od nedjelje, kada ova odredba stupa na snagu, sve osobe koje nisu cijepljene ili koje nisu preboljele koronavirus morati u desetodnevnu samoizolaciju kada iz Hrvatske uđu u Njemačku. Samoizolaciju mogu prekinuti tek nakon pet dana predočenjem negativnog testa ili potvrde o cijepljenju.
Svi povratnici se moraju obavezno prijaviti Za sve povratnike u Njemačku obavezna je prijava prije dolaska u Njemačku, a cijepljene ili osobe koje su preboljele koronavirus mogu prilikom prijave ubaciti svoj certifikat o cijepljenju, čime su oslobođene karantene nakon povratka.
1. studenog stupa na snagu propis prema kojem osobama koje zbog samoizolacije nisu u stanju obavljati svoj posao država neće nadoknađivati izgubljenu zaradu, kao što je do sada bio slučaj.
U nekim saveznim pokrajinama, poput Sjeverne Rajne-Vestfalije, taj propis je već stupio na snagu. Osim Hrvatske, njemačke vlasti su na popis visokorizičnih zemalja uvrstile i Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Kriteriji za svrstavanje neke zemlje među visokorizične nisu samo broj novooboljelih nego i brzina širenja virusa kao i opterećenje zdravstvenog sustava.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 25, 2021 12:10:50 GMT
Korona hara Rusijom: Necijepljeni stariji u Moskvi će mjesecima morati ostati doma
RUSIJA je danas izvijestila o najvećem broju zaraženih koronavirusom u jednome danu od početka pandemije, dok se u nekim dijelovima zemlje od danas provodi naredba o plaćenome neradnom tjednu, čija je svrha izbjeći još veći broj novozaraženih i umrlih.
Vladina radna skupina za koronavirus izvijestila je da je u zadnja 24 sata evidentirano 37.930 novozaraženih koronavirusom, što je dnevni rekord, kao i o 1069 smrtnih slučajeva od posljedica covida, što je šest manje u odnosu na neslavni rekord od 1075 postavljen u subotu.
Suočene s rekordnim povećanjem stope zaraze i nezadovoljne zbog toga što se domaće stanovništvo vrlo teško odlučuje na cijepljenje ruskim cjepivom Sputnikom V, ruske su vlasti ovaj tjedan odlučile uvesti strože mjere nastojeći usporiti širenje pandemije.
Putin najavio plaćeni neradni tjedan
Predsjednik Vladimir Putin prošli je tjedan najavio da će se od 30. listopada do 7. studenoga uvesti plaćeni neradni tjedan, no dodao je da bi svaka regija trebala eventualno i produljiti to razdoblje ili ga započeti ranije, ovisno o epidemiološkoj situaciji.
Šest ruskih regija, među kojima su Samara i Perm, regije istočno od Moskve, s provedbom plaćenoga neradnog tjedna počele su u ponedjeljak, objavio je TASS.
Putin je naredio i primjenu dodatnog niza mjera, među kojima su pojačano testiranje, stroža provjera nošenja maski i pridržavanja fizičkog distanciranja te ubrzanje kampanje cjepiva, pri čemu će zaposleni dobiti dva plaćena dana izostanka s posla kao nagradu za cijepljenje.
Moskva uvodi najoštrije mjere lockdowna od lipnja 2020.
Od ovog četvrtka Moskva će uvesti dosad najoštrije mjere lockdowna od lipnja 2020., što znači da će otvorene ostati samo osnovne trgovine, poput supermarketa u kojima se prodaju hrana i higijenske potrepštine te ljekarne.
Necijepljeni Moskovljani i Moskovljanke koji su stariji od 60 godina od ponedjeljka će, tijekom predstojeća četiri mjeseca, morati ostati u svojim domovima. U međuvremenu je donesena odluka i o zatvaranju svih moskovskih škola.
"Situacija je vrlo teška"
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima je rekao da su mjere ekonomske potpore za kompenzaciju gubitaka nastalih zbog restriktivnih mjera u ovoj fazi dovoljne.
"Sve donesene mjere djeluju, a situacija se vrlo pomno prati. Situacija je vrlo teška i svi ćemo pozorno pratiti na koji se način razvija", rekao je Peskov.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 25, 2021 20:36:21 GMT
U švedskim bolnicama trenutačno se od covida-19 liječi 209 pacijenata, od čega 22 na odjelima intenzivne njege. Prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, od početka pandemije u Švedskoj su preminule 14.922 osobe, uz stopu smrtnosti od 145.08 na 100.000 stanovnika, prema čemu je Švedska na 46. mjestu u svijetu i 28. mjestu u Europi. Švedska je do prošlog četvrtka potpuno cijepila gotovo 80 posto populacije starije od 16 godina, a najmanje jednu dozu cjepiva protiv covida-19 primilo je 84.4 posto građana. Uskoro započinje cijepljenje djece od 12 do 16 godina, a starijim građanima i osjetljivim skupinama bit će ponuđena i treća doza. Italija uvela jednu od najstrožih mjera na svijetu Italija je od 15. listopada uvela jedne od najstrožih covid-mjera u svijetu, obvezavši sve radnike javnog i privatnog sektora da imaju potvrdu o cijepljenju, negativni test na koronavirus ili potvrdu da su se nedavno oporavili od infekcije.
Radnik koji neće moći predočiti valjani zdravstveni certifikat bit će suspendiran bez plaće, ali ne može dobiti otkaz. Oni koji ignoriraju uredbu i dolaze na posao bez covid-potvrde, dobit će kaznu između 600 i 1500 eura.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 26, 2021 12:24:32 GMT
U Bugarskoj rekordan broj zaraženih i umrlih od korone
BUGARSKA, koja ima najniži postotak cijepljenog stanovništva u EU, izvijestila je o rekordnom dnevnom broju zaraženih i umrlih od koronavirusa.
Više od 5800 novih slučajeva
U posljednja 24 sata u Bugarskoj su koronavirusom zaražene 5863 osobe, a 243 su umrle, pokazuju tamošnji službeni podaci. Do sada je u toj zemlji, koja broji oko 7 milijuna stanovnika, od korone umrlo 23.316 ljudi.
Bugarska je zbog širenja zaraze i slabe procijepljenosti uvela obavezne zdravstvene propusnice za većinu javnih mjesta u zatvorenom. Ograničenja su izazvala proteste, a privremenu vladu neke su političke stranke, uoči izbora 14. studenog, optužile za loše upravljanje pandemijom.
Zdravstvene službe upozorile su da bi, ako se ne uspori novi val zaraze, ograničenja mogla biti još veća jer se bolnički sustav sve teže nosi s tolikim brojem oboljelih.
U potpunosti je cijepljena tek četvrtina Bugara
Trenutno je na bolničkim covid-odjelima više od 7100 osoba, od čega je njih 608 u jedinicama za intenzivno liječenje. Prema podacima, više od 90 posto oboljelih nije cijepljeno.
Broj cijepljenih počeo se povećavati od prošlog četvrtka, kada su vlasti ograničile ulaz u mnoga javna mjesta. U restorane, kina i teretane mogli su tako ući samo oni koji su cijepljeni, negativni na test ili su preboljeli zarazu.
Unatoč tome, broj cijepljenih je još uvijek nizak. Smatra se da su glavni razlozi skepticizma prema cjepivu nepovjerenje građana u državu i kontradiktorne poruke političara i stručnjaka. U Bugarskoj je tako do sada u potpunosti cijepljeno samo 24 posto populacije, dok je prosjek u EU 74 posto.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 26, 2021 19:19:35 GMT
U Srbiji je cijepljeno 43% ljudi, umire 60 dnevno. U Danskoj cijepljeno 76%, umiru 2
www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/txtindexhrr.php?teka=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fvijesti%2Fclanak%2Fu-srbiji-je-cijepljeno-43-ljudi-umire-60-dnevno-u-danskoj-cijepljeno-76-umiru-2%2F2313652.aspxJE LI pandemija covida-19 gotova? Jasan i izravan odgovor je, naravno, ne. No neke su zemlje mnogo bliže svjetlu na kraju pandemijskog tunela nego druge. Za Dansku, u kojoj je potpuno cijepljeno 75.8% ukupne populacije, a barem jednom dozom cijepljeno 76.9% stanovnika, epidemija je, po svemu sudeći, na izmaku. U Srbiji umire 59 ljudi na dan, u Danskoj manje od dvoje Za Srbiju, u kojoj je potpuno cijepljeno 43.2% ukupne populacije, a 45.1% populacije cijepljeno barem jednom dozom, jasno je da je epidemija daleko od gotove. Vrijedi pritom spomenuti da je i u Hrvatskoj dosad potpuno cijepljeno samo 43.5% ukupne populacije, praktički jednako kao u Srbiji. Barem jednom dozom cijepljeno je 46.2% stanovnika Hrvatske, jedva nešto više nego u Srbiji. Naime, u Srbiji trenutno od koronavirusa umire oko 59 ljudi na dan, gledano u sedmodnevnom prosjeku, prema podacima stranice Our World In Data. U Danskoj, gledano po istom prosjeku, trenutno umire oko dvoje ljudi na dan - točnije, 1.6. Dodajmo da u Hrvatskoj, koja je manja od Srbije (6.9 milijuna stanovnika), ali i od Danske (5.83 milijuna stanovnika), prosječno umiru oko 22 osobe na dan. U Danskoj hospitalizirano 20 ljudi na milijun stanovnika, u Srbiji 960 I ako gledamo umrle na milijun stanovnika, kako bismo prilagodili brojeve smrti veličini pojedine zemlje, u Danskoj je u posljednja dva tjedna umrlo 4.8 ljudi na milijun stanovnika, a u Srbiji 113.3. U Hrvatskoj je u istom razdoblju umrlo 69.1 ljudi. Ako pogledamo brojeve novozaraženih, jasno je da ih je u Srbiji daleko više, ali u Danskoj taj broj ipak nije toliko nizak da sam po sebi objasni ovako nizak broj umrlih. Tako trenutni prosjek novih slučajeva koronavirusa u Danskoj, gledano u tjednom prosjeku, iznosi 1254.1 na dan, odnosno 215.7 na milijun stanovnika. U Srbiji iznosi 6974.4 na dan, odnosno 1009.6 na milijun stanovnika. U Hrvatskoj pak imamo 2538.9 novozaraženih na dan, odnosno 622 na milijun stanovnika. Nadalje, Danska je 17. oktobra, što je posljednji dan kad su na Our World in Data dostupni podaci za obje zemlje, imala 20.6 hospitaliziranih covid-pacijenata na milijun stanovnika, a Srbija 959.6. Hrvatska je 10. oktobra, što je posljednji dan s podacima za našu zemlju na ovoj stranici, imala 205.6 hospitaliziranih na milijun stanovnika. Koji je točno uzrok ove dramatične razlike? Sigurno postoji više od jednog uzroka, ali isto tako je sigurno da je jedan od njih gore navedena drastična razlika u procijepljenosti. Danska ukinula skoro sve mjere u rujnu Danska je, inače, ukinula praktički sve epidemiološke mjere početkom rujna, uključujući covid-potvrde, koje su tamo mjesecima bile na snazi za restorane, barove, frizerske salone, teretane, noćne klubove i velike događaje poput nogometnih utakmica. Noćni život ponovno je dopušten u rujnu bez covid-potvrda, nakon godine i pol kako je bio zatvoren. Covid-potvrde u noćnim klubovima ukinute su posljednje. Maske za lice ostale su obavezne jedino u zračnim lukama, a ljudima se i dalje savjetuje da ih nose kada su kod liječnika, u centrima za testiranje ili bolnicama. I dalje se preporučuje distanciranje, a stroga ograničenja ulaska u zemlju i dalje vrijede za strance. Danska vlada nije produljila klasifikaciju covida-19 kao "društveno kritične bolesti" upravo zato što je procijepljenost, koja je do danas dosegla impresivnih 75.7% ukupne populacije, praktički dokrajčila epidemiju. Danska je trenutno peta zemlja po procijepljenosti u Europi, iza Portugala, Malte (82.7%), Islanda (81%) i Španjolske (79.6%). Danski virolog: Vlada će ponovno uvesti ograničenja ako zaraza eskalira O povratku Danske u "staro normalno" najbolje svjedoči golemi koncert na otvorenom, održan 11. rujna u Kopenhagenu, na koji je došlo čak 50 hiljada ljudi, i to bez obaveznih maski. Ipak, Jens Lundgren, profesor virologije u Sveučilišnoj bolnici u Kopenhagenu, upozorio je prilikom ukidanja preostalih mjera da će vlada biti "prilično voljna" ponovno uvesti ograničenja ako zaraza ponovo eskalira. Svijet je usred pandemije i nitko od nas ne može tvrditi da smo izvan pandemije”, rekao je Lundgren koji je Dansku opisao kao izolirani otok na kojem je uvođenje cjepiva uspjelo. Danske zdravstvene vlasti sad počinju pozivati veći broj građana da prime treću dozu cjepiva, strahujući zbog određenog opadanja imuniteta stvorenog mRNA cjepivima (Pfizer i Moderna) koje su pokazala recentna istraživanja. Srbija je pak od petka uvela covid-propusnice za sve ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru, ali samo poslije 22 sata.Necijepljeni gosti ugostiteljskih objekata koji ostanu ili dođu u bar, odnosno klub iza 22 sata, moraju predočiti negativan PCR ili antigenski (BAT) test, napravljen u nekom od referentnih državnih laboratorija. Srpska premijerka Ana Brnabić ocijenila je epidemiološku situaciju u zemlji "katastrofalnom". Državni tajnik u ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je za RTS da će pričekati "tjedan do 10 dana", a ako ne bude očekivanog učinka covid-propusnica, od Kriznog stožera bit će zatražene "rigoroznije i puno učinkovitije mjere". Virolog i mikrobiolog Milanko Šekler upozorio je da su ograničenja koja su uvedena "suviše kratka" i "bez jasne strategije" te dodao kako takav vid vremenski ograničenih covid-propusnica "ne postoji nigdje u svijetu" te da je mjera poništena činjenicom da necijepljeni gosti mogu nekontrolirano sjediti u restoranima, klubovima i kafićima do 22 sata, kad počinje provjera propusnica. "Situacija je tragična, užasna, katastrofalna. Imate svaki dan skoro 8000 zaraženih. Ta brojka nikako bitnije ne pada. Oscilacije od par stotina ili hiljadu novozaraženih ne znače ništa", zaključio je Šekler u gostovanju na srpskom RTS-u. I epidemiolog Zoran Radovanović tvrdi da je uvođenje covid-propusnica, na način na koji je to napravila vlast u Srbiji, "simbolična mjera koja neće utjecati na učestalost obolijevanja". Nije više u pitanju hoće li se vlast ponašati državnički ili politikantski, ovo je pitanje masovnog ubojstva i koliko dugo će to tolerirati”, rekao je Radovanović za N1. Četvero djece u Beogradu na respiratoru, umrla 20-godišnja trudnica, 16-godišnjak... Da je situacija u Srbiji zaista kritična, najbolje ilustrira podatak da je čak četvero teško oboljele djece trenutno priključeno na respirator u beogradskom Institutu za majku i dijete "Dr. Vukan Čupić", uključujući sedmogodišnju djevojčicu i šestomjesečnu bebu. Vijesti o relativno mladim, ali necijepljenim Srbima koji su podlegli koronavirusu sve su češće. Tako su u istom danu, 27. rujna, od covida-19 preminuli supružnici Dejan (45) i Suzana (37) Todorović iz Malog Crnića kod Požarevca. 20-godišnja trudnica iz Knjaževca kod Niša preminula je 5. oktobra. 27-godišnja stomatologinja Ivana Latovljev preminula je u bolnici u Pančevu 17. oktobra, a 16-godišnji mladić iz Kruševca, Aleksandar C., umro je kod kuće, gdje je bio u izolaciji zbog koronavirusa. Ponovimo, nitko od njih, koliko je poznato, nije bio cijepljen. Situacija u drugim državamaZnamo da Rumunjska i Bugarska, dvije zemlje s najgorom stopom procijepljenosti u Europskoj uniji, imaju trenutno najgore brojke dnevno umrlih od koronavirusa. U Rumunjskoj, koja je samo 19. listopada zabilježila 574 smrti (u populaciji od manje od 20 milijuna ljudi), dosad je manje od 31% ukupne populacije cijepljeno s dvije doze, a u Bugarskoj manje od 21%. Bugarske vlasti su sad uvele obavezne covid-potvrde za posjete teretanama, muzejima, kafićima i drugim javnim mjestima kako bi zaustavile širenje virusa, ali to je, očito, prekasno, barem na kratki rok. Obje zemlje trenutno stoje daleko gore i od Bosne i Hercegovine, inače druge na svijetu (prvi je Peru) i prve u Europi po ukupnom broju smrti na milijun stanovnika od početka pandemije (3479, po stranici Worldometers). A BiH je još slabije procijepljena - manje od 16% svih stanovnika je potpuno cijepljeno, prema posljednjim dostupnim podacima od kraja rujna. Nije ni čudno kad se, prema anketi agencije Valicon iz rujna, čak 37% Bosanaca ne želi cijepiti, pri čemu gotovo polovica njih kao razlog navodi to što strahuju od posljedica cjepiva, odnosno eventualnih nuspojava. I u Ukrajini je procijepljeno samo 16% populacije. Portugal procijepio više od 86% stanovništva, nema više koga cijepiti S druge strane ljestvice procijepljenosti imamo Portugal, koji je 1. listopada ukinuo gotovo sve epidemiološke restrikcije nakon što je ispunio cilj koji si je vlada postavila. U Portugalu je procijepljenost ukupne populacije dosegla nevjerojatnih 86.8%, što je najviša razina ne samo u Europi nego i u cijelom svijetu. "Zapravo smo ostali bez odraslih osoba koje možemo cijepiti", rekla je za Washington Post krajem rujna Lurdes Costa e Silva, glavna medicinska sestra u centru za cjepivo u Lisabonu, koji je već bio napola zatvoren. Portugal se sad prebacio na cijepljenje starijih i imunokompromitiranih trećom dozom. U Portugalu je zdravstvena, odnosno covid-propusnica bila potrebna za pristup određenim mjestima, velikim događajima, grupnim treninzima u teretanama i restoranima vikendom i tijekom državnih praznika, piše Euronews. Potvrde se i dalje traže na događajima s velikim brojem posjetitelja i za ulazak u zemlju. No Portugalce je, osim samih potvrda, na masovno cijepljenje sigurno motiviralo i katastrofično iskustvo iz siječnja ove godine, kad je umiralo i do tristo ljudi na dan, a bolnički sustav bio pred kolapsom. Zahvaljujući cijepljenju, brojke zaraženih, hospitaliziranih i umrlih u toj zemlji pale su na najniže razine u gotovo 18 mjeseci. Danska ukinula sve mjere, ima procijepljenost od 76%Danska je također ukinula gotovo sve epidemiološke mjere početkom rujna, uključujući covid-potvrde, koje su tamo mjesecima bile na snazi za restorane, barove, frizerske salone, teretane, noćne klubove i velike događaje, poput nogometnih utakmica. Danska vlada nije produljila klasifikaciju covida-19 kao "društveno kritične bolesti" upravo zato što je procijepljenost, koja je do danas dosegla impresivnih 75.7% ukupne populacije, praktički dokrajčila epidemiju. Danska je trenutno peta zemlja po procijepljenosti u Europi, iza Portugala, Malte (82.7%), Islanda (81%) i Španjolske (79.6%). Pogledajmo sada epidemiološku situaciju u ovim zemljama, koncentrirajući se na brojeve hospitaliziranih i umrlih, budući da cjepiva, prema recentnim istraživanjima, pružaju slabiju zaštitu od zaraze nego se ranije procjenjivalo, ali i dalje izuzetno visoku zaštitu od hospitalizacije, odnosno teškog oblika bolesti i smrti. Danska je 10. listopada imala 14 hospitaliziranih covid-pacijenata na milijun stanovnika, a Portugal 34. U usporedbi s 206 u Hrvatskoj, 506 u Litvi, 796 u Bugarskoj i čak 955 u Srbiji, koja je na vrhu ove liste, prema podacima sa stranice Our World in Data ourworldindata.org/grapher/current-covid-hospitalizations-per-million?tab=tableŠto se umrlih tiče, u Danskoj je u posljednja dva tjedna na milijun stanovnika umrlo 5 ljudi, u Portugalu 9, a u Hrvatskoj 65, u Srbiji 113, u Litvi 146, u Bugarskoj 205, a u Rumunjskoj čak 275, što je daleko najviše u cijeloj EU, ali i cijeloj Europi. U Litvi epidemija snažno raste, potvrde zasad ne pomažu U kakvoj je onda korelaciji epidemiološka situacija s procijepljenošću navedenih zemalja? Za Portugal je ona jasna - najviša procijepljenost, jedna od najnižih razina hospitalizacija i smrti u Europi. Za Dansku također.
U Litvi, koja je u rujnu uvela režim covid-potvrda i koja je u posljednja tri mjeseca podigla procijepljenost s 45% na 61%, situacija je nešto kompliciranija. Broj umrlih tamo je već mjesecima u dramatičnom porastu i trenutno je treći najviši u Europi, baš kao i broj hospitaliziranih. Ranije ovog mjeseca dvije od tri najveće bolnice u glavnom gradu Vilniusu prestale su primati nehitne pacijente zbog porasta pacijenata s teškim koronavirusom, izvijestio je Reuters.
U susjednoj Latviji je, pak, prošli tjedan uveden novi lockdown, prvi u Europi u novom, četvrtom valu pandemije, s policijskim satom od 20 do 5 ujutro i zatvorenim školama, restoranima i svim trgovinama koje ne prodaju hranu i ostale osnovne potrepštine. Procijepljenost ukupne populacije u Latviji iznosi samo 52%, iako je to i dalje više nego u Hrvatskoj. A broj umrlih na milijun u posljednja dva tjedna iznosi 121.6, odmah iza Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Ukrajina i Srbija tek sad uvode ograničene covid-potvrde, stanje ozbiljno U Ukrajini je broj umrlih u posljednja dva tjedna dosegao 133.8 na milijun ljudi, a broj novozaraženih u četvrtak oborio rekord (22.415), nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao građane da se cijepe, rekavši da je to jedini način da se spriječi lockdown. Škole u ukrajinskim žarištima zaraze su od petka zatvorene, a Kijev je uveo obavezne potvrde o cijepljenju ili negativan test za pristup javnom prijevozu.
I Srbija je, s obzirom na kritičnu epidemiološku situaciju, uvela covid-potvrde. Prošli tjedan je, naime, uvela covid-propusnice za sve ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru poslije 22 sata. Državni tajnik u ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je danas za RTS da će pričekati "tjedan do 10 dana", a ako ne bude očekivanog učinka covid-propusnica, od Kriznog stožera bit će zatražene "rigoroznije i puno učinkovitije mjere". Procijepljenost u Srbiji, prema posljednjim podacima, iznosi 42.6%, otprilike kao i u Hrvatskoj.
Rusija ima rekordan broj zaraženih i umrlih od početka pandemije, jako nisku procijepljenost
Rusija, koja je izrazito slabo procijepljena (32.6% ukupne populacije) iako je prva na svijetu odobrila cjepivo za koronavirus, još u kolovozu prošle godine, svoj Sputnik V, u ponedjeljak je oborila svoj rekord novozaraženih u jednom danu, a u subotu i rekord umrlih (1075). Moskva stoga uvodi najstroži lockdown od prošlog ljeta, u sklopu kojeg će necijepljeni građani stariji od 60 godina iduća četiri mjeseca morati ostati u svojim domovima. Prvi tjedan u studenom bit će također neplaćeni godišnji odmor u cijeloj zemlji, a regije će ga moći i produljiti ili započeti ranije po potrebi.
Iako u visoko procijepljenoj Španjolskoj nacionalna vlada nije uvela covid-propusnice, to su učinile regionalne vlasti u Galiciji i Andaluziji. U tim je područjima zdravstvena propusnica neophodna za ulazak u barove, restorane i druge javne prostore. U Kataloniji je, pak, ona obavezna za liječnike i medicinske sestre. U svakom slučaju, broj hospitaliziranih u ovoj zemlji iznosi relativno niskih 45 na milijun ljudi, a broj umrlih samo 7.6 na milijun u posljednja dva tjedna. I broj novozaraženih odavno je u padu.
U Italiji i Francuskoj covid-potvrde izazvala žestoke prosvjede, ali i porast procijepljenosti
U Italiji je zelena propusnica već od kolovoza uvjet za ulazak u zatvorene dijelove kafića i restorana, muzeje, kina, kazališta, teretane, bazene, zabavne parkove, toplice, wellness centre, festivale, sajmove, kockarnice i sportske stadione, ali i za putovanje brzim vlakovima, zrakoplovima, trajektima i međuregionalnim autobusima. Od rujna su, pak, obavezne i za sve radnike u javnom, ali i privatnom sektoru.
U Francuskoj su, također od kolovoza, takozvane zdravstvene propusnice (pass sanitaire) potrebne za ulaz u manje-više sve objekte kao i u Italiji, s tim da su ovim režimom obuhvaćeni i neki trgovački centri (u okruzima s visokom incidencijom zaraze), ali i terase barova i restorana. Ta je propusnica obavezna i za sve radnike, uz neke iznimke, koji su u kontaktu s mušterijama, koje također moraju imati zdravstvene potvrde, kao i za sve liječnike, medicinske sestre, ali i vozače hitne pomoći, zaposlenike domova za stare i nemoćne, privatne liječnike, vatrogasce i one koji se brinu za najstarije u svojim domovima.
Obje su zemlje, otkad su uvele covid-potvrde, imale val ozbiljnih i povremeno prosvjeda onih koji se protive takvim mjerama i nazivaju ih diskriminacijom i segregacijom. No obje su zemlje također ostvarile impresivan napredak u procjepljivanju. Francuska je tako prije tri mjeseca imala 45.2% potpuno cijepljenih u ukupnoj populaciji, a Italija 48.7%. Francuska danas ima 67.4% potpuno cijepljenih, a Italija 70.7%. U oba slučaja riječ je o skoku od više od 20%.
Italija, doduše, danas ima dvostruko manje hospitaliziranih na milijun ljudi (45) nego Francuska (95), no u obje je zemlje taj broj već tjednima u padu, baš kao i broj smrti. Svakako je zanimljivo to što Italija, koja trenutno ima vjerojatno najstroži režim covid-potvrda na svijetu, ima samo 5% nižu procijepljenost od Danske, koja je ukinula praktički sve mjere. Različiti pristup ovih dvaju vlada odražava i razilaženje oko pandemijske strategije općenito, u Europi i šire.
Hrvatska - minimalne covid-potvrde, slaba procijepljenost i ozbiljan novi val
Usporedimo ovo s Hrvatskom, čija se vlada ovog ljeta predomislila i uvela covid-potvrde samo na velikim događajima s više od 100 okupljenih, poput koncerata, utakmica, sajmova i slično. Postotak potpuno cijepljenog stanovništva Hrvatske bio je 34% prije tri mjeseca. Danas je 43.5%, dakle ni 10% više. Sasvim u skladu s tim, broj smrti u Hrvatskoj u porastu je, baš kao i broj hospitaliziranih i, pogotovo, broj novozaraženih.
U Sloveniji se također svake srijede odvijaju veliki, ponekad i prilično nasilni, prosvjedi otkad je vlada Janeza Janše u rujnu uvela takozvani PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani) model, odnosno covid-potvrde kao uvjet za sve, od odlaska na posao do ulaska u trgovački centar, zdravstvenu ustanovu, vožnju javnim prijevozom (od čega su izuzeti učenici osnovnih i srednjih škola), za različite uslužne djelatnosti, razne javne ustanove i korisnike njihovih usluga. Za zaposlenike u državnoj upravi uvedena je obaveza cijepljenja ako nisu preboljeli koronavirus u posljednjih šest mjeseci, bez testiranja kao alternativne mogućnosti.
Slovenija podigla procijepljenost covid-potvrdama, ali ne dovoljno Što se procijepljenosti tiče, Slovenija je prije tri mjeseca imala samo 39.3% potpuno procijepljene populacije, a danas ima 53.5% - 14% više, ali i dalje jako daleko od dovoljne razine.
To se vidi i po epidemiološkoj situaciji: Slovenija ima 197 hospitaliziranih na milijun ljudi i 34 umrla na milijun ljudi u posljednja dva tjedna. Daleko od Bugarske i Rumunjske, ali ipak zabrinjavajuće. Ohrabrujuće je što ni jedna ni druga varijabla posljednjih tjedana više ne rastu, no broj novozaraženih im je zato i dalje u strmom porastu.
Možda najsloženija situacija je u Velikoj Britaniji, koja je u srpnju ukinula gotovo sve mjere, oslanjajući se na procijepljenost koja je tada iznosila 53.4%. Stručnjake je iznenadilo što je u početku, unatoč ukidanju mjera, broj novozaraženih počeo naglo padati. Rast je, međutim, ponovo počeo u kolovozu i trenutno je na višoj razini nego na vrhuncu u srpnju. Broj hospitaliziranih je ipak u znatno blažem porastu, kao i broj umrlih, koji trenutno iznosi 26 na milijun u posljednja dva tjedna.
Njemačka i Austrija imaju sustav 3G, procijepljenost im je na 60-65% Njemačka je uvela obavezne covid-potvrde za pristup barovima, restoranima ili bilo kojim javnim prostorima, ali ne u cijeloj zemlji, već u onim dijelovima gdje je 14-dnevna stopa zaraze Covid-19 viša od 35 na 100.000 stanovnika. Procijepljenost u ovoj zemlji iznosi 65.6% ukupne populacije, što je oko 15% više nego prije tri mjeseca, no u posljednje vrijeme stagnira.
Austrija, kao i Njemačka, primjenjuje takozvani 3G sustav (geimpft, getestet, genesen - cijepljeni, testirani, preboljeli) na nekim mjestima, a 2G (bez testiranja kao alternative) na drugim. Taj sustav je trenutno na snazi u kafićima, restoranima i barovima, frizerskim i kozmetičkim salonima, kinima, kazalištima i drugim prostorima s publikom te na događajima s više od 25 ljudi. Njemačka trenutno ima samo 10 umrlih na milijun stanovnika u posljednja dva tjedna. Ipak, broj novozaraženih je u porastu, a državni Epidemiološki institut Robert Koch predviđa još snažniji rast u nadolazećim tjednima.
Austrijska vlada je, međutim, već najavila da će uvesti 3G sustav i na svim radnim mjestima od 1. studenog, s prva dva tjedna kao "tranzicijskim razdobljem", javlja The Local Austria. Zaposlenici više neće morati nositi maske kao dosad, ali morat će zadovoljavati 3G uvjet za ulaz na radno mjesto. Austrija je inače također povećala svoju procijepljenost s 48.4% na 61.7%. Broj hospitaliziranih im trenutno stagnira i iznosi 72 na milijun, a broj smrti u posljednja dva tjedna iznosi 17 na milijun. Ipak, i ova zemlja ima sve veći rast novozaraženih.
EU je na početku jako kasnila s cijepljenjem, sad prestigla SAD Zanimljivo je da je EU, koja je na početku programa cijepljenja bila žestoko kritizirana zbog spore nabave cjepiva i zbog toga što je većinu cjepiva u početku naručila od AstraZenece, da bi njeno cjepivo onda veći broj EU članica privremeno suspendirao zbog pojave rijetkih, ali ozbiljnih nuspojava, u srpnju prestigla SAD po procijepljenosti. Danas EU ima 64.7% potpuno cijepljenih stanovnika (računajući i djecu i ostale koji se ne mogu cijepiti), dok je u SAD-u taj postotak 57%.
Dapače, EU je gotovo prestigla i Izrael, koji trenutno ima 65% procijepljenih i koji je dugo bio na glasu kao svjetski lider u cijepljenju. No, kako vidimo, postoji golemi jaz u procijepljenosti između zapadne i istočne Europe, uključujući Hrvatsku. A čini se da se taj jaz samo produbljuje.
Europska povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides poručila je na sastanku ranije ovog mjeseca da je 75% odraslih u EU cijepljeno, pri čemu su ključni bili suradnja članica i pokazana solidarnost, ali da je i dalje potrebno "cijepiti, cijepiti i cijepiti".
"Cijepljenje je samo jedno sredstvo. To nije srebrni metak. Cjepiva su vrlo učinkovita u zaštiti od teških bolesti...Ali cjepiva nisu 100% učinkovita protiv infekcije", upozorila je s druge strane, u razgovoru za Deutsche Welle, dr. Soumya Swaminathan, glavna znanstvenica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
"Još uvijek vidite zemlje s visokim stopama cijepljenja koje još uvijek imaju stope zaraze u porastu. A što su stope prijenosa veće, postoji (veća) opasnost da generirate nove varijante, koje će se onda vratiti i zaraziti te ljude, čak i ako ste cijepljeni. Zaista postoji jak znanstveni argument za nastavak korištenja drugih mjera dok svi diljem svijeta ne budu zaštićeni", zaključila je WHO-ova znanstvenica.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 27, 2021 6:54:45 GMT
Imunolog: Četvrti val mogao bi završiti do Nove godine
IMUNOLOG Zlatko Trobonjača govorio je na N1 o trenutnoj epidemiološkoj slici i procesu cijepljenja u Hrvatskoj.
Trobonjača je komentirao velik porast novozaraženih koronavirusom, navodeći da je za to odgovorna i zaraznija varijanta koronavirusa.
"Prvo treba izvući dolazak delta virusa. To je virus koji pripada SARS-CoV-2 virusu, ali je značajno virulentniji u odnosu na prethodne sojeve. Druga stvar, puno brže se prenosi u odnosu na prethodne sojeve. Zbog toga izaziva teže kliničke slike, pa čak i u mlađim populacijama", kazao je imunolog. "Imunost koju steknemo protiv wuhanskog soja nas ne štiti protiv indijskog"
Govoreći o procijepljenosti, ističe da smo na samom dnu u EU, a naglasio je da se virus tako proširio jer imamo velik bazen osoba koje nisu imune.
"Imunost koju steknemo protiv wuhanskog soja nas ne štiti protiv indijskog soja. Dakle, imamo nešto slabiju imunost u startu. Mi s protokom vremena očigledno gubimo imunost. Oni koji su preboljeli mogu se reinficirati, a oni koji su cijepljeni mogu se inficirati zbog gubitka imunosti, oboljeti simptomatski, pa čak i od težih oblika bolesti, a ponekad i umrijeti", istaknuo je Trobonjača.
"Imali smo nekoliko valova epidemije, od kojih je svaki izazvan drugom vrstom virusa. Prvo wuhanski, pa proljetos alfa ili britanski soj, a sada vidimo indijski soj. Svi ti virusi su nešto drugačiji pa imunost koju razvijete protiv jednog virusa vas ne štiti protiv drugog", pojasnio je. "Covid-potvrdama strahovito onemogućavate kretanje građana"
Ističe da se treba odati priznanje epidemiolozima i zdravstvenim službama jer obavljaju ogroman posao. Komentirao je i uvođenje covid-potvrda.
"Covid-potvrdama strahovito onemogućavate kretanje građana, imate snažan restriktivan učinak na društvo i normalno da se jedna takva mjera teško prihvaća u društvu. Tu bi sigurno trebala biti politika uključena ako ograničavate kretanje", kazao je Trobonjača.
Smatra da bi ovaj četvrti val pandemije mogao biti gotov do Nove godine, a što će se događati nakon toga, ovisi o tome hoće li se pojaviti novi soj.
"Što se tiče kretanja epidemije u narednom razdoblju, vjerujem da ovaj val neće toliko dugo trajati jer ga je izazvao indijski virus koji je izrazito zarazan, možda 2 do 3 puta zarazniji od wuhanskog soja. Brzo će pronaći neimune ljude u populaciji i zaraziti. Nakon toga doći će do jenjavanja epidemije", kazao je i dodao:
"Vjerujem da će se sve to skupa završiti negdje do Nove godine, a što će se dalje događati, ovisi o tome hoće li doći novi soj. Ako dođe, onda ćemo možda imati novi val, a ako ne, onda će doći do postupne endemizacije virusa." Koja je razlika između treće doze i booster doze?
Trobonjača je objasnio i razliku između booster i treće doze.
"Booster znači dodatno poticanje, a primjena treće doze je u cijepljenju onih koji su primili dvije doze. Booster doza označava i dodatno poticanje imunosti onih koji su preboljeli bolest", pojasnio je.
Komentirajući rok valjanosti covid-potvrda, Trobonjača ističe da bi one trebale vrijediti godinu dana i kod onih koji su preboljeli covid i kod onih koji su se cijepili. "Treba cijepiti djecu"
"Razmišljao sam kad je došla preporuka da se cijepe djeca treba li tu djecu cijepiti jer se primijetio jedan neželjeni učinak tog mRNA cjepiva, Pfizerovog cjepiva, a to je razvoj miokarditisa i perikarditisa, upale srca i osrčja", rekao je imunolog pa nastavio:
"Izraelci su izašli s podatkom da je to jedan slučaj na 6000 primijenjenih doza, kasnije se na razini EU vidjelo da je to 1 na 15.000 slučajeva, Amerikanci govore 1 na 40.000. Vidjelo se da je to blaga upala srca koja prolazi kroz nekoliko dana bez nekakve terapije i hospitalizacije i teških posljedica."
Kaže da je zbog toga kratko dvojio treba li djecu cijepiti, no uzimajući u obzir kakve posljedice može ostaviti covid, tvrdi "da bi ipak trebalo djecu cijepiti".
Jedan od glavnih argumenata osoba koje se ne žele cijepiti jest da nije prošlo dovoljno vremena da bi se ispitale posljedice ovih cjepiva ili da su cjepiva prebrzo razvijena.
"Cjepivo je razvijano desetke godina prije. Liponanosomi se razvijaju već 30 godina koliko ja znam. Imali su razvijenu tehnologiju i primijenili su je za razvoj ovog cjepiva. Ono što se dogodilo u kratkom vremenu i što može ljude zbunjivati jest kako je tako brzo klinički ispitano. Zato što su milijarde dolara uložene da bi se to cjepivo ispitalo što je moguće prije jer je ugroza čovječanstva bila prevelika. U razvoju lijeka najduže traju klinička ispitivanja jer su strahovito skupa. Ovdje nije bilo takvog čekanja jer se prikupila dovoljna količina novaca da se dođe do rezultata i cjepiva", istaknuo je imunolog.
"Cjepiva štite od zaraze, ali pitanje je u kojem postotku"
Osvrnuo se i na izjavu člana Znanstvenog savjeta Gordana Lauca koji je kazao da "cjepiva ne štite od zaraze".
"Ne možete reći da cjepiva ne štite od zaraze. Ona štite, ali pitanje je u kojem postotku", rekao je Trobonjača.
Neka istraživanja pokazuju da prirodni antivirusni lijekovi uspješno suzbijaju covid, poput slatkog pelina ili eukaliptola.
"Ne bih se pouzdao u takve prirodne lijekove. Da takvi prirodni lijekovi djeluju na viruse, već bi davno bili primjenjivani ili bi ih farmaceutska industrija pokupila i od njih napravila takav pripravak koji bi onda liječio viruse. Ne postoje antivirusni antibiotici. Za liječenje virusnih infekcija postoje posebni lijekovi i to tako dizajnirani da štite ili uništavaju točno određeni virus", objasnio je Trobonjača.
Počela je i sezona gripe, a imunolog je objasnio treba li se istovremeno cijepiti i protiv covida i protiv gripe.
"Ne bi bilo dobro da istovremeno jer svako cijepljenje izaziva jednu imunosnu reakciju. To bi značilo da bi između dva cjepiva trebalo razdvojiti nekih 15-20 dana. Prednost u ovom trenutku bih dao covid-cjepivu", istaknuo je Trobonjača. "Neki imaju psihičke probleme kao posljedicu dugotrajnog covida"
Govoreći o posljedicama covida, Trobonjača ističe da pojedinci imaju i duševnih promjena. "Imaju nekih kognitivnih problema, nesanicu, razdražljivost i psihičke probleme kao posljedicu dugotrajnog covida."
Imunolog je komentirao i epidemiološku situaciju u Europi. "One zemlje koje su najviše procijepljene imaju najmanje slučajeva epidemije – cijela zapadna Europa izuzevši Veliku Britaniju, dok istočna Europa koja je daleko manje cijepljena, a to znači dvostruko manje, tu imate epidemiju koja bjesni. Što imate više cijepljenih, manja je epidemija", naveo je Trobonjača.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 27, 2021 12:48:22 GMT
Rekordne brojke novozaraženih i umrlih na istoku Europe. Ovo je stanje po državama
ISTOČNOEUROPSKE zemlje bilježe u srijedu visoke brojeve novozaraženih koronavirusom, pri čemu Rusija ima rekordni broj umrlih od posljedica zaraze, a Bugarska najviše dnevno povećanje, uz mali broj procijepljenih, javlja u srijedu agencija Reuters.
Rusija, Bugarska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Poljska snažno su pogođene novim valom koronavirusa.
Rusija ima rekordan broj umrlih u danu
Rusija je u srijedu zabilježila 1123 nova smrtna slučaja, što je najviše u jednom danu od početka pandemije, a vlasti su odlučile djelomično nametnuti mjere zatvaranja.
Novih slučajeva u 24 sata ima 36.582, uključujući 5789 u Moskvi.
Rusija će u prvom tjednu studenoga imati nacionalno zatvaranje, kada radnici neće ići na posao. Moskva to uvodi već od četvrtka. Radit će samo osnovne usluge, poput ljekarni i supermarketa.
Bugarska ima rekordan broj novih dnevnih slučajeva
Bugarska je u zadnja 24 sata zabilježila 6813 novih slučajeva, što je rekordno dnevno povećanje u najmanje procijepljenoj zemlji u EU, pokazali su podaci u srijedu.
Umrle su 124 osobe pa je ukupni broj preminulih od posljedica zaraze covidom-19 sada 23.440.
Privremena vlada nametnula je covid-potvrde za ulaz u većinu unutarnjih prostora kako bi spriječila širenje zaraznije delta varijante i potakla cijepljenje. Samo četvrtina odraslih primila je barem jednu dozu cjepiva u toj zemlji.
Cijepljenje se ipak ubrzalo otkad je covid-potvrda prošli četvrtak postala obavezna. Više od 26.000 doza upotrijebljeno je u posljednja 24 sata.
Međutim, mnogi Bugari i dalje su skeptični prema cjepivu zbog nepovjerenja u državne institucije, dezinformacija i kontradiktornih poruka političara i stručnjaka uoči trećih parlamentarnih izbora ove godine, 14. studenoga, ocjenjuje Reuters.
Protivnici cijepljenja održali su više prosvjeda posljednjih dana protiv covid-potvrda, a novi nacionalni prosvjed, koji organiziraju vlasnici ugostiteljskih objekata i hotela, planiran je za četvrtak.
U utorak je vršitelj dužnosti ministra zdravstva Stojčo Kačarov rekao da je stanje u bolnicama kritično i pozvao Bugare da poštuju mjere. Od 700 kreveta na intenzivnoj njezi širom zemlje trenutno je zauzeto njih 608.
U Češkoj najviše slučajeva od travnja
Češka, zemlja od 10.7 milijuna stanovnika, u srijedu je prijavila najviše novih slučajeva od travnja, njih 6274, što je gotovo dvostruko više nego prije tjedan dana.
Unatoč takvom rastu, broj slučajeva i hospitalizacija i dalje je ispod vrhunca zaraze početkom ove godine i krajem prošle.
Cijepljenje u zemlji se ubrzava te je sada 6.06 milijuna ljudi u potpunosti cijepljeno.
Mađarska također ima najviše slučajeva od travnja
Mađarska je u srijedu zabilježila 3125 novih slučajeva, što je također najviše od travnja, a ljudi se pozivaju na cijepljenje.
Iako i u toj zemlji rastu brojevi, oni su ipak niži u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, naglašava Reuters.
Mađarska, koja ima 10 milijuna stanovnika, dosad je imala 30.647 umrlih. Više od 5.7 milijuna ljudi je u potpunosti cijepljeno.
Zasad ta zemlja nema restrikcija, a nošenje maski nije obavezno u zatvorenim prostorima, osim u zdravstvenim ustanovama.
Janos Szlavik, glavni epidemiolog u zemlji, rekao je u utorak da bi neke mjere mogle postati neizbježne ako brojevi zaraženih nastave rasti.
U Rumunjskoj jedna od najviših stopa na svijetu
Susjedna Rumunjska najviše je pogođena novim valom covida-19, a ima jednu od najviših stopa smrtnosti na svijetu.
Poljska je u srijedu imala 8361 novi slučaj zaraze koronavirusom i 133 smrtna slučaja.
Od početka pandemije u toj zemlji od oko 38 milijuna ljudi zaražena su gotovo tri milijuna, uz 76.672 smrti.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 28, 2021 9:57:09 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 7, 2021 20:48:38 GMT
Europa je opet epicentar pandemije. Slovenija stoji najgore, Španjolska najboljeEuropa je opet epicentar pandemije. Slovenija stoji najgore, Španjolska najbolje EUROPA je ponovo epicentar pandemije covida-19 i mora promijeniti taktiku u borbi s koronavirusom, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). "Mi smo ponovno epicentar. Sadašnji ritam zaraze u 53 zemlje europske regije (koja u WHO-ovoj klasifikaciji obuhvaća i zemlje središnje Azije) vrlo je zabrinjavajući. Prema jednoj pouzdanoj projekciji, ako ostanemo na ovoj putanji, mogli bismo imati još pola milijuna mrtvih izazvanih covidom-19 u Europi i središnjoj Aziji do 1. veljače", rekao je direktor WHO-a za Europu Hans Kluge na videokonferenciji u četvrtak. Kluge je svoju tvrdnju da je Europa ponovo epicentar pandemije potkrijepio podatkom da u Europi kumulativno imamo više zaraženih covidom-19 - 78 milijuna - nego u jugoistočnoj Aziji, istočnom Mediteranu (odnosno Bliskom istoku), zapadnom Pacifiku (odnosno istočnoj Aziji i Oceaniji) i Africi zajedno. "Moramo promijeniti taktiku - umjesto reagiranja na porast slučajeva, trebamo to primarno sprječavati", poručio je Kluge i upozorio da je "tamo gdje je primjena cjepiva niska, u mnogim zemljama na Baltiku, u srednjoj i istočnoj Europi i na Balkanu, stope prijema u bolnice su visoke". Pogledajmo stoga kakva je epidemiološka situacija po europskim zemljama i kakvim se mjerama bore protiv epidemije. Slovenija Slovenija, unatoč strogom režimu covid-potvrda, odnosno sustavu PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani) koji je uveden u rujnu, ima pravu eksploziju novih slučajeva u posljednjih nekoliko tjedana. Trenutno je druga u Europi, odmah iza Estonije i s tendencijom da je prestigne. Bolnice se također sve više pune oboljelima od covida-19, kao i odjeli intenzivne skrbi. Covid-potvrde obavezne su za sve zaposlenike u uslužnim djelatnostima te općenito u tvrtkama i ustanovama koje su u kontaktu sa strankama ili mušterijama (kao i za njih same), a otkad je broj covid-pacijenata na intenzivnoj njezi prešao 150 (trenutno iznosi 169), i za sva radna mjesta, javni prijevoz i posjet trgovačkim centrima. Ipak, od uvođenja sustava PCT procijepljenost se povećala za manje od 10%. Stanje u bolnicama, po tvrdnjama epidemiologa, ukazuje na to da vlada treba odmah "povući ručnu kočnicu" u obliku lockdowna i ponovnog proglašenja epidemije jer će u suprotnome doći do "kolapsa zdravstvenog sustava", prenose slovenski mediji. Slovenska vlada je u subotu objavila da uvodi nove mjere: spuštanje dobne granice za sustav PCT s 15 na 12 godina, ograničavanje radnog vremena ugostiteljskih objekata do 22 sata, ograničenje broja gostiju i kupaca u trgovinama te zatvaranje noćnih klubova. Prosvjedi koji su se održavali svake srijede, ponekad i uz nasilne sukobe s policijom, u međuvremenu su, izgleda, posustali.
1291.3 nova slučaja na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 36.6 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 66.4 oboljela na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 54% potpuno cijepljenih stanovnika
Latvija
Latvija je do 31. listopada imala najveće brojeve novih slučajeva u Europi, kad ju je prestigla susjedna Estonija, a u četvrtak i Slovenija. Za Latvijce je ohrabrujuće to što je posljednjih desetak dana krivulja novih slučajeva u padu, gotovo jednako oštrom kao što je bio jednomjesečni rast prije toga. No broj hospitaliziranih raste alarmantnom brzinom već dva mjeseca, baš kao i broj mrtvih, koji je treći najviši u Europi, iza Rumunjske i Bugarske.
Još je prerano reći znači li to da je lockdown koji je uveden 21. listopada, s policijskim satom od 20 do 5 ujutro i zatvorenim školama, restoranima i svim trgovinama koje ne prodaju hranu i ostale osnovne potrepštine, postigao željeni učinak. Latvijski parlament omogućio je i tvrtkama da otpuste radnike koji nisu cijepljeni ili odbijaju raditi od kuće. Procijepljenost ukupne populacije u Latviji nije ni punih 56% iako je to i dalje 15% više nego u Hrvatskoj.
1088.1 novi slučaj na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 131.8 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 693.6 hospitaliziranih na milijun stanovnika (27. listopada) 55.9% potpuno cijepljenih stanovnika
Hrvatska
Hrvatska vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite su, nakon gotovo eksponencijalnog rasta slučajeva posljednja tri tjedna i obaranja rekorda novozaraženih u jednom danu, odlučili proširiti režim covid-potvrda koji je dosad bio ograničen na koncerte, konferencije i druge događaje s više od 100 sudionika, a odnedavno i zdravstvene radnike te one u sustavu socijalne skrbi. Od 15. studenog ove će potvrde biti obavezne i za sve za korisnike i zaposlenike javnih i državnih službi. Od subote je ograničenje okupljanja bez covid-potvrda smanjeno na 50 ljudi. U subotu je umrlo 50 ljudi, najviše u četvrtom valu. Hrvatska je po broju zaraženih trenutno na četvrtom mjestu u Europi - ispred nas su samo tri baltičke zemlje i Slovenija. No, budući da je krivulja ovih triju zemalja posljednjih dana u padu, a Hrvatska i dalje ima rast, za očekivati je da će se Hrvatska uskoro popeti na drugo mjesto, iza Slovenije, osim ako je u međuvremenu ne prestigne Crna Gora, koja joj "puše za vratom". Nema sumnje da ovakvoj kritičnoj situaciji doprinosi procijepljenost koja nije dosegla ni 50%.
965.7 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 56.8 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 267.3 hospitalizirana na milijun stanovnika (24. listopada) 44.4% potpuno cijepljenih stanovnika
Srbija
Srbija je u listopadu uvela vrlo ograničeni režim covid-potvrda - samo za goste ugostiteljskih objekata nakon 22 sata. Ipak, nakon eksplozivnog rasta slučajeva od kolovoza, epidemiološka krivulja je posljednjih šest tjedana na svojevrsnom platou. I dalje je u europskom vrhu, ali ispred nje su baltičke zemlje, a od petka i Hrvatska i Crna Gora, koje su je prestigle. Epidemiolozi poput dr. Mile Paunić traže od vlasti uvođenje lockdowna od tri tjedna radi suzbijanja pogubnog četvrtog vala. Broj smrti imao je kontinuirani rast od rujna, ali ohrabrujuće je što se taj rast zaustavio posljednjih tjedan dana.
879.2 nova slučaja na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 64.4 umrla na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 40.1 oboljeli na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (4. studenog) 43.6% potpuno cijepljenih stanovnika
Austrija
U Austriji je broj novozaraženih također gotovo na rekordnoj razini, s 9388 slučajeva zabilježenih u posljednja 24 sata, neznatno manje od rekordnih 9586 prije godinu dana. Unatoč tome, vlasti kažu da je situacija u bolnicama relativno stabilna. Predstavnici savezne vlade i pokrajina sastaju se danas kako bi odlučili o tome jesu li potrebne nove mjere.
Austrija, kao i Njemačka, primjenjuje takozvani 3G/2G sustav, koji je trenutno na snazi u kafićima, restoranima i barovima, frizerskim i kozmetičkim salonima, kinima, kazalištima i drugim prostorima s publikom te na događajima s više od 25 ljudi. Austrija, međutim, trenutno ima daleko više zaraženih nego Njemačka, sa snažnim rastom u posljednjih mjesec dana, i približava se samom europskom vrhu po toj varijabli. Broj hospitaliziranih na intenzivnoj njezi im je također počeo rasti, dok broj umrlih zasad i dalje stagnira.
No austrijske vlasti su, zabrinute dramatičnim porastom slučajeva, otišle još dalje i odlučile uvesti zabranu ulaska u kafiće, restorane i frizerske salone, ali i u žičare na skijalištima, hotele i na događaje s više od 25 ljudi svima koji nisu potpuno cijepljeni. Procijepljenost je u Austriji daleko viša nego u Hrvatskoj, ali svejedno niža od većine zemalja zapadne Europe, a austrijski antivakseri dobivaju podršku od krajnje desne Slobodarske stranke.
729.8 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 11.4 umrla na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 32.4 oboljela na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 62.4% potpuno cijepljenih stanovnika
Češka
U Češkoj se četvrti val također ozbiljno zahuktava. Broj zaraženih je nakon duge stagnacije eksplodirao i sad se približava 10 tisuća na dan, u zemlji od 10 milijuna ljudi, a i broj hospitaliziranih je prešao 2 tisuće. Broj umrlih također raste posljednja dva tjedna. Češka je 1. studenog uvela obavezne covid-potvrde (koje mogu dobiti cijepljeni, preboljeli ili oni s recentnim negativnim testom, s tim da testovi više nisu besplatni) za kafiće i restorane, kao i obavezno nošenje maski FFP2, koje su mnogo učinkovitije od običnih kirurških, u svim zatvorenim prostorima, uključujući radna mjesta.
654.6 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 21.7 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 23.5 oboljelih na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 57% potpuno cijepljenih stanovnika
Bugarska
Bugarska je 30. listopada prestigla Rumunjsku po broju oboljelih na intenzivnoj skrbi i sad je najgora u Europi u toj kategoriji uslijed strelovitog rasta posljednjih mjesec dana. Broj novozaraženih joj je trenutno u blagom padu nakon snažnog rasta, dok broj umrlih nezaustavljivo raste već dva mjeseca. Rekord je dosegnut u ponedjeljak, kad je umrlo čak 310 ljudi u jednom danu. Bugarske vlasti su također uvele obavezne zelene propusnice, proširenu verziju covid-potvrda, za posjete kafićima, restoranima, teretanama, kinima, muzejima, klubovima, hotelima i sportskim događajima tek 19. listopada, kad je četvrti val već eskalirao. U regijama s posebno visokom incidencijom i nastava je prebačena s fizičke na online oblik.
642.2 nova slučaja na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 150.4 umrla na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 99.3 oboljela na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 22.3% potpuno cijepljenih stanovnika
Velika Britanija
Velika Britanija, koja je u srpnju ukinula gotovo sve mjere unatoč tadašnjem drastičnim rastu broja zaraženih, otad ima prilično neobičnu epidemiološku krivulju koja stalno oscilira između rasta i pada. U dva tjedna u listopadu imala je više novih slučajeva nego Španjolska, Italija, Njemačka i Francuska zajedno. Ipak, u posljednja dva tjedna slučajevi su im opet u padu, dok je broj umrlih u vrlo blagom porastu.
554.9 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 17.6 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 15 oboljelih na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (2. studenog) 67.1% potpuno cijepljenih stanovnika
Rumunjska
Rumunjska, koja je zabilježila najveći broj umrlih ovoga tjedna i u ponedjeljak imala čak 591 umrlog od covida-19, do prije neki dan je bila na samom europskom vrhu po broju oboljelih na intenzivnoj skrbi, kad ju je prestigla susjedna Bugarska. Što se umrlih tiče, i dalje je na crnom prvom mjestu, uz eksplozivan rast u posljednjih mjesec dana. Neobično je što Rumunjska u isto vrijeme ima daleko manje slučajeva od država koje su po toj varijabli u europskom vrhu, uključujući Hrvatsku, što bi mogla biti posljedica nedovoljnog testiranja. U isto vrijeme Rumunjska je pri dnu po procijepljenosti, iznad Bugarske i Ukrajine. Prema podacima rumunjskih vlasti, preko 90% umrlih od covida-19 nisu bili cijepljeni. U listopadu je uvedena covid-propusnica kao dokaz o cijepljenju ili prebolijevanju za pristup mjestima za slobodno vrijeme, uključujući kina, teretane i trgovačke centre, nošenje maski je obavezno na svim javnim mjestima, na poslu i u javnom prijevozu, a na snazi je i policijski sat od 22 do 5 ujutro. Vlasti su zbog razornog četvrtog vala epidemije uvele i izvanredne dvotjedne školske praznike koji su počeli 25. listopada, a mogli bi biti i produljeni. Rumunjski bolnički sustav, ionako u lošem stanju zbog korupcije i zanemarivanja vlasti, već je na rubu potpunog kolapsa - svih 2 tisuće kreveta na odjelima intenzivne njege je puno, a kritične bolesnike se već počelo slati u susjednu Mađarsku i Poljsku. Vlasti krive javnost koja se velikim dijelom i dalje odbija cijepiti, često pod utjecajem teorija zavjera, dok javnost krivi korumpirane i nesposobne političare, piše BBC. Kad su vlasti ublažile covid-mjere u lipnju, odluka je bila vrlo popularna, ali zdravstveni stručnjaci su upozoravali da je ishitrena i neodgovorna, što se pokazalo točnim. Ipak, ohrabrujuće je što broj novih slučajeva posljednja dva tjedna oštro pada.
517.1 novi slučaj na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 165.9 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 98 oboljelih na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 33.5% potpuno cijepljenih stanovnika
Mađarska
Mađarska je ranije u pandemiji imala strogi lockdown i policijski sat, ali već neko vrijeme nema posebnih covid-mjera. Ipak, mađarska vlada je prošli tjedan najavila da će se državni službenici morati cijepiti, da će i privatni poslodavci moći narediti svojim radnicima cijepljenje ako to smatraju potrebnim te da će u javnom prijevozu maske biti obavezne. Broj zaraženih im, nakon ljetnog zatišja, posljednjih mjesec dana opet raste, a u manjoj mjeri i broj hospitaliziranih. Zanimljivo je da je od 10 milijuna Mađara njih više od milijun već primilo i treću, takozvanu booster dozu cjepiva.
426.2 nova slučaja na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 42.4 umrla na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 186.6 hospitaliziranih na milijun stanovnika (27. listopada) 59.6% potpuno cijepljenih stanovnika
Danska
Danska je početkom rujna ukinula preostale epidemiološke mjere, uključujući covid-potvrde, koje su tamo mjesecima bile na snazi za restorane, barove, frizerske salone, teretane, noćne klubove i velike događaje, poput nogometnih utakmica. Danska vlada nije produljila klasifikaciju covida-19 kao "društveno kritične bolesti" prije svega zbog visoke procijepljenosti, pete najviše u Europi: iza Portugala, Malte, Islanda i Španjolske. Ipak, i u Danskoj se rast novih slučajeva ubrzava posljednjih nekoliko tjedana. Ali Danska se može tješiti činjenicom da joj je broj umrlih najniži, a broj oboljelih na intenzivnoj drugi najniži, iza Švedske, u čitavoj Europi - i ti brojevi ne pokazuju značajni rast.
290.1 novi slučaj na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 2.7 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 4.1 oboljeli na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 76% potpuno cijepljenih stanovnika
|
|
|
Post by kulinban on Nov 7, 2021 21:44:40 GMT
Njemačka Njemačka je u petak zabilježila više od 37 tisuća slučajeva, što je rekordni broj slučajeva drugi dan zaredom. Njemački javnozdravstveni dužnosnici zabrinuti su da bi četvrti val zaraze, koji se zahuktava nakon duge stagnacije, mogao dovesti do velikog broja smrtnih slučajeva i pritiska na zdravstveni sustav. U posljednja 24 sata zabilježena su 154 smrtna slučaja, u odnosu na 121 prije tjedan dana. Ipak, Njemačka je i dalje je među desetak europskih zemalja s najmanje novozaraženih, a broj oboljelih na odjelima intenzivne skrbi (ICU) i umrlih trenutno je u vrlo blagom porastu. U ovoj zemlji je inače u kolovozu uveden sustav 3G (geimpft, getestet oder genesen - cijepljeni, testirani na koronavirus ili oni koji su ga preboljeli), odnosno 2G (bez testiranja kao opcije), ovisno o regiji - ali ne u cijeloj zemlji, već u onim dijelovima gdje je 14-dnevna stopa zaraze viša od 35 na 100.000 stanovnika. Taj uvjet vrijedi u svim javnim ustanovama, kinima, kazalištima, bazenima, restoranima, teretanama, hotelima te uslužnim djelatnostima gdje nije moguće održavati razmak, poput frizera ili pedikera.
286.7 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 9.9 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 21.4 oboljela na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (28. listopada) 66.3% potpuno cijepljenih stanovnika
Rusija
U Rusiji je stanje također dramatično, a ovaj val je po svemu sudeći najgori dosad. Samo u srijedu je u ovoj golemoj zemlji od koronavirusa umrlo 1189 ljudi, što je najviše od početka pandemije. Zanimljivo je, međutim, da je hrvatski tjedni prosjek smrti (na milijun stanovnika) u petak premašio ruski. Ruski brojevi zaraženih i dalje su među najnižima, ali to je, s obzirom na broj smrti, očito rezultat nedovoljnog testiranja. Brojevi hospitaliziranih uopće nisu dostupni. Moskva je uvela najstroži lockdown od prošlog ljeta, u sklopu kojeg će necijepljeni građani stariji od 60 godina iduća četiri mjeseca morati ostati u svojim domovima. Škole i vrtići su zatvoreni, kao i svi poslovni objekti osim ljekarni i supermarketa. Moskovske ulice dezinficiraju radnici u zaštitnim odijelima. Vlada je pak u cijeloj zemlji ovog tjedna uvela obavezni neplaćeni godišnji odmor u cijeloj zemlji koji traje do ponedjeljka, a četiri oblasti su ga odlučile i produžiti. Lockdown u Moskvi završava u ponedjeljak, ali stariji će i dalje morati ostati u kućama.
268.7 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 54.9 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 33.8% potpuno cijepljenih stanovnika
Italija
Italija je još u kolovozu uvela takozvanu zelenu propusnicu, proširenu verziju EU covid-potvrde, kao uvjet za ulazak u zatvorene dijelove kafića i restorana, muzeje, kina, kazališta, teretane, bazene, zabavne parkove, toplice, wellness centre, festivale, sajmove, kockarnice i sportske stadione, ali i za putovanje brzim vlakovima, zrakoplovima, trajektima i međuregionalnim autobusima. Od 15. listopada je obvezala i sve radnike javnog i privatnog sektora da imaju tu propusnicu ako žele nastaviti dolaziti na posao. Radnik koji ne nabavi zelenu propusnicu bit će suspendiran bez plaće, ali ne može dobiti otkaz. Onima koji ipak dolaze na posao bez propusnice prijete kazne između 600 i 1500 eura. Unatoč žestokim prosvjedima koje su jedne od najstrožih mjera na svijetu izazvale, očito su dale rezultata. Broj zaraženih u Italiji je među najnižima u Europi, odmah poslije Španjolske, a rast zasad nije zabrinjavajući. Od kolovoza im je postotak cijepljenih u ukupnom stanovništvu porastao za gotovo 20%.
77.9 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 4.9 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 5.7 oboljelih na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 71.9% potpuno cijepljenih stanovnika
Francuska
Francuskoj se također uvođenje covid-potvrda, sudeći po trenutnoj epidemiološkoj situaciji, isplatilo. U ovoj zemlji su naime od kolovoza takozvane zdravstvene propusnice (pass sanitaire) također nužne za ulaz u manje-više sve objekte, kao i u Italiji, s tim da su ovim režimom obuhvaćeni i neki trgovački centri (u okruzima s visokom incidencijom zaraze), ali i terase barova i restorana. Ta je propusnica obavezna i za sve radnike, uz neke iznimke, koji su u kontaktu s mušterijama, a od rujna je cijepljenje obavezno za sve liječnike, medicinske sestre, ali i vozače hitne pomoći, zaposlenike domova za stare i nemoćne, privatne liječnike, vatrogasce i one koji se brinu za najstarije u svojim domovima. Sve je to izazvalo žestoke prosvjede, kao i u Italiji i Sloveniji, ali Francuska zato sad ima najniže brojeve novozaraženih nakon Portugala.
92.9 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 3.6 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 15.5 oboljelih na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 68.2% potpuno cijepljenih stanovnika
Švedska
Švedska, koja je kroz cijelu epidemiju imala izuzetno blage epidemiološke mjere, ali i daleko veći broj ukupnih smrti od covida-19 od skandinavskih susjeda, 1. studenog je ukinula i obavezu testiranja na koronavirus za sve potpuno cijepljene osobe, za osobe koje su nedavno preboljele covid-19 te djecu do šest godina. Švedska je ipak i bez covid-potvrda dosegla relativno visoku procijepljenost, a brojevi zaraženih, hospitaliziranih i umrlih već su joj mjesecima stabilni i izuzetno niski - trenutno ima najmanji broj novih slučajeva i teško oboljelih u Europi.
78.5 novih slučajeva na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 3.1 umrli na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 2.7 oboljelih na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (31. listopada) 68.1% potpuno cijepljenih stanovnika
Španjolska
Iako u visoko procijepljenoj Španjolskoj - trećoj u Europi, nakon Portugala i Malte - nacionalna vlada nije uvela covid-propusnice, to su učinile regionalne vlasti u Galiciji i Andaluziji. U tim je područjima zdravstvena propusnica neophodna za ulazak u barove, restorane i druge prostore u kojima se ljudi okupljaju u većem broju. U Kataloniji je, pak, ona obavezna za liječnike i medicinske sestre. U svakom slučaju, broj zaraženih je od ljetnog vala u ovoj zemlji na stabilnom minimumu - štoviše, najniži je u cijeloj Europi.
44.3 nova slučaja na dan na milijun stanovnika (tjedni prosjek) 2.9 umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana 8.8 oboljelih na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika (29. listopada) 78% potpuno cijepljenih stanovnika
|
|
|
Post by kulinban on Nov 8, 2021 10:56:39 GMT
|
|