|
|
Post by kulinban on May 28, 2022 19:08:13 GMT
Rusija ispalila hipersoničnu raketu: Brod sa kojeg je lansirana bio u jednom, a meta u drugom moru
U okviru testiranja novih sistema, Rusija je ispalila raketu Cirkon. Projektil je pogodio cilj koji se nalazio udaljen 1.000 kilometara, saopćili su ruski mediji.
- Vodeća fregata projekta 22350 Admiral flote Sovjetskog Saveza Gorškov ispalila je hipersoničnu krstareću raketu Cirkon na položaj morskog cilja u Bijelom moru iz Barencovog mora, saopćilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Prema do sada poznatim informacijama, raketa Cirkon ima domet od oko 1.050 kilometara. U toku leta dostiže visinu od 28 kilometara, a let joj traje između četiri i pet minuta.
Prema tvrdnjama ruskih izvora, putanja rakete nije ravna, što otežava njeno eventualno presretanje..
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 17, 2022 7:57:43 GMT
Kina porinula svoj treći i do sada najnapredniji nosač aviona
Brod je dobio ime Fujian, a prvi je u Kini dizajnirani i napravljeni nosač aviona sa katapultom, prenosi Xinhua.
Upotreba katapulta za poletanje aviona je najveće unapređenje u odnosu na ranije ski-jump sisteme koji su korišteni na dva postojeća kineska nosača aviona Liaoning i Shandong.
Novi sistem katapulta, sličan onima koje koriste američki nosači aviona, omogućit će Kini da brže i s više municije polijeću avioni sa nosača Fujian.
Prvi kineski nosač aviona, Liaoning, bio je nedovršeni brod iz sovjetskog doba koji je Peking kupio od Ukrajine 1998.godine, unaprijeđen i konačno pušten u pogon 2012. godine.
Kineska vojska iskoristila je tehnološko znanje koje je stekla s tog broda za izgradnju svog prvog domaćeg nosača, Shandong, koji je ušao u službu u decembru 2019. godine.
Iako su dva prva kineska nosača aviona povećala njenu pomorsku moć, njihova je sposobnost još uvijek bila daleko iza SAD-a, koja ima ukupno 11 nosača aviona u službi.
Osim toga, i Liaoning i Shandong temeljili su se na zastarjeloj sovjetskoj tehnologiji. Ta dva nosača koristila su sustav za lansiranje ski-jump, gdje bi avioni jednostavno polijetali s blage rampe, dok američki nosači koriste napredniji sustav katapulta za lansiranje svojih zrakoplova.
Avioni lansirani katapultima mogu brže poletjeti u zrak i s većom količinom goriva i smunicijom, što im daje prednost u odnosu na avione lansirane sa ski jump-a, koji se pri izlijetanju oslanjaju na vlastitu snagu.
Za razliku od američkih nosača aviona koji se koriste nuklearni pogon, Fujian koristi konvencionalni parni pogon što ograničava njegov domet.
Očekuje se da će nosač aviona puno operabilnost postići 2024. godine očekivanje je da će Kinezi imati problema sa savladavanjem elektromagnetne tehnologije koja se koristi kod katapulta za lansiranje aviona, prenosi CNN.
|
|
|
|
Post by kulinban on Aug 3, 2022 5:13:44 GMT
Najveće azijske vojske dobile su značajna pojačanja: Što za Kinu i Indiju znače novi nosači aviona?
Mornarice Kine i Indije su posljednjih tjedana dobile nove nosače zrakoplova, koji su još jedan pokazatelj jačanja vojnih potencijala u suprotstavljaju sa spornim svjetskim silama.
Nosač Fujian dizajniran je i sagrađen u Kini, a Vikrant u Indiji. Trebat će neko vrijeme dok oba nosača ne dostignu svoj potencijal, ali već predstavljaju najnaprednije nosače zrakoplova. Business Insider napravio je usporedbu dvaju nosača.
Fujian je treći kineski nosač zrakoplova i prvi koji je u potpunosti projektiran i sagrađen u Kini. Smatra se potencijalnim suparnikom američkim supernosačima na nuklearni pogon. Nosač klase Type 003 duži je od 315 metara i potpuno natovaren teži 80.000 tona. To ga čini malo većim od njegovih prethodnika, tipa 001 Liaoning i tipa 002 Shandong, koji su bili dugački 304 metra i deplasmana 60.000 do 70.000 tona. Liaoning je sovjetski nosač koji je Kina kupila 1998. i opsežno modificirala prije nego što ga je 2012. godine pustila u službu. Shandong se temelji na Liaoningu i ušao je u službu 2019. godine.
Sva tri kineska nosača koriste konvencionalne motore umjesto nuklearnih reaktora, što im ograničava snagu i vrijeme koje mogu provesti na moru. Međutim, najveća promjena je zamjena sustava kratkog polijetanja, ali zaustavljenog oporavka (STOBAR) sustavom uzlijetanja uz pomoć katapulta, ali zaustavljenog povratka (CATOBAR) koji se koristi na američkim nosačima zrakoplova.
STOBAR dopušta mlaznjacima polijetanje na kraćim palubama, ali ograničava količinu goriva i oružja koje mogu nositi pri polijetanju. Sustav CATOBAR može lansirati mlaznice s većom nosivošću i više goriva, što je pogodno za jedini zrakoplov s nosačem s fiksnim krilima koji Kina ima u službi, J-15. Dijelovi letačke palube bili su prekriveni pri porinuću u Šangaju 17. lipnja, što je zaklonilo njegove katapulte. No, vjeruje se da koriste elektromagnetski sustav za lansiranje zrakoplova (EMALS) koji može lansirati zrakoplove učinkovitije i češće. Sve do Fujiana jedini nosači s EMALS-om bili su brodovi američke mornarice klase Ford na nuklearni pogon.
Očekuje se da će Fujian nositi više od 36 zrakoplova, koliko trenutačno nose Liaoning i Shandong, te će uključivati lovce J-15 i helikoptere Z-18. U budućnosti bi Fujian mogao nositi nevidljive lovce J-35, helikoptere Z-20F, pa čak i dronove.
S druge strane, indijska mornarica dobila je svoj nosač zrakoplova Vikrant 28. srpnja. Vikrant je dizajniran i sagrađen u Indiji, a njegov je dolazak prekretnica za tu državu koja je druga najveća vojna sila u Aziji.
Vikrant je službeno lansiran 2013. i očekuje se da će biti pušten u rad 15. kolovoza, ali to neće biti prvi ili jedini indijski prijevoznik.
Indija je imala bivše britanske nosače u službi od 1961. do 1997. i od 1987. do 2016., a INS Vikramaditya, modificirani nosač klase Kijev kupljen od Rusije i pušten u službu 2013., trenutni je vodeći brod indijske mornarice.
S 262 metra dužine i 45.000 tona nosivosti Vikrant je najveći ratni brod koji je Indija konstruirala. Proizvod je najvećeg indijskog brodograditelja Cochin Shipyard Limited, a 76 posto njegovih komponenti razvijeno je u zemlji. Vikrant ima posadu od oko 160 časnika i 1400 mornara, a pokreću ga četiri plinske turbine. Može nositi 30 mlaznjaka i helikoptera, a kao i INS Vikramaditya koristi sustav lansiranja STOBAR s rampom za skijaške skokove.
Očekuje se da će Vikrantovo početno zračno krilo činiti MiG-29K, inačica nosača MiG-29 ruske proizvodnje. Avion je služio na INS-u Vikramaditya, ali zbog lošeg iskustva Indija je tražila 26 novih borbenih aviona na nosaču.
Očekuje se da će INS Vikrant igrati glavnu ulogu u jačanju sposobnosti indijske mornarice u suočavanju s rastućom kineskom prijetnjom u vodama oko Indije.
|
|
|
|
Post by kulinban on Aug 12, 2022 9:24:03 GMT
Najnoviji i najskuplji nosač aviona ujedno je i najgori u povijesti SAD-a. To je zapravo jedna divovska meta‘
Najnoviji nosač zrakoplova američke mornarice, USS Gerald R. Ford – vodeći brod nove klase supernosača na nuklearni pogon – upravo je završio vježbu operativne spremnosti borbenih sustava (CSORE). Vježba je trebala provjeriti funkcionalnost njegovih borbenih sustava i dodatno testirati sposobnost posade da se nosi s mogućim prijetnjama. USS Gerald R. Ford ujedno je i najskuplji ratni brod ikad proizveden. Njegova izgradnja koštala je čak 13,3 milijarde američkih dolara. Izgradnja je započela 11. kolovoza 2005. Kobilica Geralda R. Forda položena je 13. studenog 2009., a Gerald R. Ford ušao je u flotu zamijenivši USS Enterprise koji je završio svoju 51-godišnju aktivnu službu u prosincu 2012. Izvorno planiran za isporuku 2015. Gerald R. Ford isporučen je mornarici 31. svibnja 2017, a službeno ga je pustio u službu američki predsjednik Donald Trump 22. srpnja 2017. Mornarica je objavila da će nosač isploviti na svoje prvu misiju krajem 2022.
Kao najveći ratni brod ikad konstruiran riječ je o zasigurno impresivnom čudu tehnike koji će vjerojatno služiti kao projekcija moći SAD-a narednih desetljeća.
No, kako tvrdi Peter Suciu, vojni analitičar i autor nekoliko knjiga o vojnoj opremi, riječ je i o najgorem nosaču aviona koga je američka mornarica ikad dala izgraditi.
Premda je nosač zrakoplova krcat novim i inovativnim tehnologijama, problem je u tome što brojni sustavi ne rade kako je planirano. Od brodskih zahoda, koji se redovito začepljuju, do dizala za oružje koja ne funkcioniraju kako je zamišljeno, nove greške i problemi svakodnevno niču, piše analitičar.
Suciua brine i kako je supernosač možda prevelika meta. To naravno uključuje poznate prijetnje od neprijateljskih zrakoplova i podmornica, ali i od novih oružja kakvi su hipersonični projektili, podmorska bespilotna vozila i bespilotne letjelice.
- Osim toga, sustavi su sada toliko složeni da bi nosač čak mogao i biti meta hakerskih napada. Pitanje je treba li mornarici Sjedinjenih Država golema plutajuća zračna baza koja se suočava s toliko prijetnji - dodaje analitičar.
Još jedan argument protiv nosača na nuklearni pogon, koji Suciu spominje, jest što, kako kaže, nije riječ o funkcionalnom sustavu. - Nosač koji može neograničeno ostati na moru dobra je ideja, dok se ne uzme u obzir da ga još treba opskrbiti gorivom za zrakoplove i hranom za posadu - kaže Suciu. Spominje i činjenicu da redovito održavanje ovih supernosača traje mjesecima. Nadalje, nakon što prođe određeni period, nuklearni reaktori ovakvih brodova moraju biti ponovno punjeni, što ih izbacuje iz upotrebe na duže razdoblje.
No možda je najveće pitanje oko supernosača, piše Suciu, jest što se uopće ne planira što će se s njima dogoditi jednom kada mu istekne životni vijek. Američka mornarica potrošit će milijarde dolara da se riješi takvih brodova, a pretpostavlja se da će potrajati gotovo dvadeset godina dok se potpuno rastavi USS Enterprise, prvi nosač zrakoplova na nuklearni pogon.
- Možda bi bilo mudrije ažurirati nosače klase Kitty Hawk koji koriste konvencionalni pogon i zatim ih nadograditi tako da mogu nositi više amfibijskih jurišnih brodova, koji bi bili prikladniji za potencijalni rat u Indo-Pacifiku. Svaki od njih bio bi jeftiniji za izgradnju, i lakše bi ih bilo povući s mora jednom kada za to dođe vrijeme. I najvažnije, u slučaju napada terorista na takve brodove, neće se dogoditi nuklearna katastrofa - zaključio je Peter Suciu.
Svakako valja spomenuti i kako je početkom ove godine Blommberg News objavio izviješče Pentagona na pet stranica, u kojem stoji kako je nosač koji je USS Gerald R. Ford, koga je izgradila tvrtka Huntington Ingalls Industries Inc. još uvijek opterećen "niskom ili nepoznatom pouzdanošću svojih sustava za lansiranje i povratak zrakoplova."
Pentagonov ured za testiranje napisao je i kako su "nedavni šok-testovi za procjenu ranjivosti ključnih sustava utvrdili više nedostataka u nacrtu broda, koji prethodno nisu otkriveni".
|
|
|
|
Post by kulinban on Aug 17, 2022 5:34:36 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Aug 18, 2022 6:06:08 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 27, 2022 11:31:01 GMT
AMERIČKI NUKLEARNI NOSAČ AVIONA STIŽE U SPLIT!
Hrvati dočekuju ponos mornarice SAD-a, NATO planira velike vojne manevre! Reč je o najmlađem američkom nosaču aviona i jednom od najvećih ratnih brodova na svetu Američki nosač aviona USS Džordž H.V. Buš (CVN-77) na nuklearni pogon uploviće narednog meseca pred Luku Split, a odobrenje za uplovljavanje doneće vlada na današnjoj sednici, piše zagrebački Jutarnji list. Brod spada u klasu Nimitz. Ukupna dužina mu je 333 metara i ima preko 100.000 tona deplasmana. Najveća brzina prelazi 30 čvorova, a pogone ga dva nuklearna reaktora. Može da plovi više od 20 godina bez dopunjavanja goriva. Kapacitet broda je 3.532 članova posade i može nositi 90 aviona I helikoptera.
Brod je izgrađen 2009. godine, a cena izgradnje bila 6,2 milijarde dolara.
"UŠ George H.W. Bush" u ovom trenutku predvodi veliku NATO vojnu vežbu ''Neptune Strike 2022'' koja se do 28. oktobra odvija u Mediteranu. Vežba uključuje preko 80 aviona, 14 brodova i oko 6.000 pripadnika iz 24 države NATO saveznika i partnera, uključujući Finsku i Švedsku.
Podseća se da će to biti drugi dolazak američkog nosača aviona klase Nimitz na nuklearni pogon u Split ove godine. U februaru je u Dalmaciji bio i nosač aviona Hari S. Truman.
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 28, 2022 9:08:51 GMT
NUKLEARNI PROJEKTILI IZ AMERIKE STIŽU U EVROPU:
U NATO baze širom Starog kontinenta ubrzano pristižu kontingenti navođenog nuklearnog oružja
SJEDINJENE Države koje u Evropi već imaju oko stotinu termonuklearnih gravitacionih bombi B61, u NATO baze širom Evrope ubrzano isporučuju nove kontingente unapređenih nevođenih nuklearnih projektila sa oznakom B61-12. Američki portal "Politiko" piše da je isporuka, planirana na proleće, pomerena za decembar. Ovo se dešava dok i Alijansa i Rusija, simultano, održavaju nuklearne manevre, uz upotrebu balističkih raketa velikih razmera.
Vest o novoj isporuci preneta saveznicima u NATO, kako piše "Politiko", pronela se ovog meseca, tokom sastanka iza zatvorenih vrata u Briselu. U komentaru mejlom za ovaj portal, portparol Pentagona brigadni general Patrik Rajder odbio je da razgovara o detaljima američkog nuklearnog arsenala, ali je rekao da je "zamena bombi starije generacije B61 za verziju B61-12 deo dugo planirane modernizacije" i dodao da "to ni na koji način nije povezano sa aktuelnim događajima u Ukrajini, niti ubrzano".
B61 kao stratešku i taktičku termonuklearnu navigacionu bombu niskog do srednjeg prinosa, karakteriše takozvani dvostepeni dizajn radijacione implozije, to jest, sabijanja (kompresije) eksploziva sa ciljem da se poveća njegova gustina. B61 je porodica nuklearnih bombi, razvijenih šezdesetih godina prošlog veka. Savremena, višestruko nadograđena verzija, opremljena je modernim repnim kompletom za veću preciznost, kažu u američkom Ministarstvu energetike. Oružje je dizajnirano da ga nosi veliki broj zapadnih aviona, uključujući bombardere B-2 i B-21, kao i borbene avione F-15, F-16, F-35 i "tornado".
Pored Velike Britanije i Francuske, članica NATO, koje i same raspolažu nuklearnim naoružanjem, SAD su, minulih decenija, još pet evropskih zemalja praktično načinile nuklearnim, raspoređujući svoje atomske arsenale u Nemačkoj, Holandiji, Belgiji, Italiji i Turskoj. A Češka, Danska, Grčka, Mađarska, Norveška, Poljska i Rumunija učestvuju u vazdušnoj podršci nuklearnih misija.
Iako NATO i SAD ne otkrivaju tačan broj, procenjuje se da se oko sto nuklearnih bombi B61 nalazi u šest baza - u Belgiji, Nemačkoj, Italiji, Holandiji i Turskoj. Evropa bukvalno "puca" od nuklearnog oružja.
Nuklearno oružje SAD uskladišteno je u Evropi od sredine pedesetih godina prošlog veka, kad je tadašnji predsednik Dvajt Ajzenhauer odobrio njegovo prebacivanje u savezničke baze NATO. Taj potez je imao za cilj da odvrati Sovjetski Savez i uveri uključene zemlje da pokretanje vlastitih programa nuklearnog oružja nije neophodno.
Uprkos napretku u smanjenju arsenala nuklearnog oružja od Hladnog rata naovamo, broj nuklearnih bojevih glava u svetu ostaje na vrlo visokom nivou. Početkom 2022. devet zemalja imalo je ukupno 12.705. Rusija i SAD u svojim zalihama imaju na hiljade nuklearnih bombi, dok ih ostale države broje na stotine. Od 12.705 sovjetskih nuklearnih bojevih glava, više od 9.400 se nalazi u vojnim skladištima, spremno za korišćenje na projektilima, avionima, brodovima i podmornicama.
Preostale bojeve glave su povučene, ali su još relativno netaknute i čekaju rastavljanje.
Od 9.440 bojevih glava u vojnim zalihama, oko 3.730 je raspoređeno u operativnim snagama, na projektilima, ili bazama bombardera. Od toga, oko 2.000 američkih, ruskih, britanskih i francuskih bojevih glava, u stalnom je u stanju pripravnosti, spremno za upotrebu u kratkom roku.
  |
|
|
|
Post by kulinban on Dec 22, 2022 12:36:25 GMT
Izbio manji požar na jedinom ruskom nosaču aviona, posada evakuirana
NA zapovjednom brodu ruske ratne mornarice Admiral Kuznetsov izbio je požar, javljaju ruski mediji. Radi se o jedinom ruskom nosaču zrakoplova, a požar je izbio dok je bio usidren u brodogradilištu Zvjozdočka u Murmansku, na Barentsovom moru, objavila je novinska agencija TASS.
Izvor iz hitne službe rekao je danas za TASS da je 20 ljudi evakuirano te da je požar ugašen i "nije bilo žrtava".
U pogonu do 2024.
Brod se u trenutku požara nalazio na remontu, a čelnik Ujedinjene brodograđevne korporacije, koja nadzire obnovu broda, Aleksej Rahmanov rekao je za RIA Novosti da se incident dogodio tijekom popravaka.
Admiral Kuznetsov je izvan upotrebe i na suhom doku radi popravka od 2018. Brod je težak 43.000 tona, ima posadu od 1300 članova i naoružan je protubrodskim i protuzračnim raketnim sustavima. U studenom 2022. ruski su dužnosnici rekli da popravci idu prema planu i da će brod biti spreman do prvog kvartala 2024.
U studenom je Rahmanov rekao novinarima u Moskvi da su detektirani kvarovi u odvojenim dijelovima broda, ali "radovi idu prema planu". Očekuje se da će obnova brodu dati novi borbeni potencijal i produljiti njegov vijek za dodatnih 10 do 15 godina, izvijestio je Naval News.
Niz nesreća
Oko Admirala Kuznetsova godinama su se nizale nesreće. U listopadu 2018. najveći ruski plutajući suhi dok je potonuo, zbog čega se jedna od njegovih dizalica od 70 tona srušila na pilotsku palubu broda.
U prosincu 2019. dvoje članova posade je poginulo, a više od desetak ih je ozlijeđeno nakon požara koji je izbio u skladištu i prouzročio štetu od 8 milijuna dolara.
Projekt popravka broda također je opterećen korupcijom. U ožujku 2021. glavni direktor brodogradilišta koje je nadziralo popravke uhićen je zbog pronevjere 45 milijuna rubalja, izvijestio je TASS.
|
|
|
|
Post by kulinban on Jan 21, 2023 20:49:43 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 13, 2023 11:45:03 GMT
koliko tenkova ima koja država
Rusija 12.500  US 5.500 Kina 4.950 Egipat 4.700 India 4.600 Iran 4.100 Pakistan 3.700 Sirija 2.600 Južna Koreja 2.300 Turska 2.250 Izrael 2.200 Maroko 1.800 Eritreja 1.750 Alžir 1.700 Grčka 1.400 Saudijska Arabija 1.300 Tajvan 1.000 Japan 1.000 Bjelorusija 860 Poljska 560 Rumunija 413 Bugarska 410 Švicarska 380 Španija 327 Njemačka 266 Srbija 242 Finska 239 UK 227
Francuska 222 Italija 197 Mađarska 176 Bosna i Hercegovina 124 Švedska 121 Kanada 82 Hrvatska 75 Austrija 56 Norveška 52 Češka 50 Danska 44
Slovenija 48 Albanija 40 Portugal 37 Makedonija 31 Slovačka 30 Nizozemska 18
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 23, 2023 7:01:56 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2023 6:57:30 GMT
Nizozemskoj je odobrena kupnja 20 proslavljenih lansera HIMARS
Američka vlada je odobrila prodaju 20 novih lansera M142 High Mobility Artillery Rocket System (HIMARS) Nizozemskoj, prema Pentagonu. Vojna Agencija za obrambenu sigurnosnu suradnju objavila je da su odobrili moguću prodaju do 20 lansera M142 zajedno s projektilima, u vrijednosti do 670 milijuna dolara. (33,5 miliona za jedan HIMARS). Paket je uključivao opremu za podršku i komunikaciju te M30A2 te alternativne raketne kapsule s bojnom glavom s navođenim raketnim sustavom.
“Predložena prodaja poboljšat će nizozemske vojne ciljeve ažuriranja sposobnosti uz daljnje poboljšanje interoperabilnosti sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima”, navodi DSCA u svojoj objavi. Sustav HIMARS je samohodno topničko oružje s raketnom konzolom na stražnjoj strani koje ispaljuje rakete i projektile. Učinkovito se koristi, što omogućuje brze operacije. HIMARS je sustav za bacanje projektila na kotačima dizajniran za brzo raspoređivanje, sposoban za lansiranje višestrukih navođenih topničkih udara na dugometne ciljeve. Ovaj raketni sustav može nositi jednu grupu od šest navođenih raketa ili jednu grupu golemijeg projektila produženog dometa (ATACMS do 300 km kojeg Ukrajina još nije dobila. HIMARS se može postaviti na zrakoplov, otkotrljati se sa zrakoplova i pucati unutar dvije minute nakon slijetanja. Rakete koje je dobila Ukrajina mogu ispaljivati do 70 km.
|
|
