Plate, zaposleni, nezaposleni u Bosni i Hercegovini

[kulinban]

Da li je prosječna plata zaista 958 KM i treba li posebno iskazivati javni i realni sektor


Iznos prosječne plate često je u neskladu s ekonomskim kretanjima u našoj zemlji. Brojni analitičari se slažu da je njen iznos kod nas kontaminiran javnim sektorom te je kao indikator apsolutno neupotrebljiva u smislu ocjene stanja u realnom sektoru.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 958 KM i nominalno je viša za 2,8 posto, a realno za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Ipak, prema podacima istraživanja koja su dostupna, razlika u plaćama između javnog i realnog sektora u BiH najviša je u Evropi u korist javnog sektora. Plaće u javnom sektoru u FBiH veće su za 49 posto od plaća u realnom.

Zastupnik SDP-a u Domu naroda FBiH i doktor ekonomskih nauka Aner Žuljević kaže kako većina građana Bosne i Hercegovine preživljava s plaćom od oko 600 KM, koliko iznose primanja zaposlenika u realnom sektoru.

"Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća iznosi oko 900 KM, ali u taj prosjek uračunata su i primanja zaposlenih u javnom sektoru. Krajem prošle godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na neto plaću do 450 KM bio je prijavljen 133.621 radnik, od ukupno 521.025 zaposlenih. Prosječna plaća u javnoj upravi u Federaciji BiH neslužbeno iznosi 1.250 maraka, a u realnom sektoru, dakle proizvodnji, ona je oko 530 KM, premda to država odbija potvrditi, pravdajući time da se podaci ne vode odvojeno za realni i javni sektor", smatra on.

Kod nas je neto plata mala, dodaje, između ostalog i zbog činjenice da je država preskupa i kao takva poreznom presijom uzrokuje nizak životni standard radnika u realnom sektoru. Najveći dio radnika u realnom sektoru prima nešto malo više od minimalne plate koja s aspekta troškova života ne može pokriti ni trećinu troškova potrošačke korpe koja danas iznosi više od 2.000 KM.

"Upoređivati naše minimalne plate i one u razvijenim zemljama Evropske unije je besmisleno, jer se tamo za nekoliko dana zaradi naša minimalna plata. Ono što dodatno otežava situaciju životnog standarda u BiH je činjenica da su cijene kod nas gotovo pa identične cijenama u EU. Zbog toga je izuzetno važno da država promjenama u poreznom pristupu dohotku napravi iskorak koji bi značio mnogo za privredu, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari", navodi Žuljević.

Pojašnjava kako bi se prvo trebalo omogućiti povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Tako bi se osiguralo da porezno rasterećenje bude preusmjereno u rast minimalne plate, vlada isto mora garantovati usvajanjem zakona o minimalnoj plati.

"Porezna reforma je veoma značajan instrument koji stoji na raspolaganju vlasti pri vođenju i razvojne i socijalne politike, a koji zbog stalnog rasta javne potrošnje nije nikada adekvatno korišten", zaključuje Žuljević.
www.klix.ba/biznis/da-li-je-prosjecna-plata-zaista-958-km-i-treba-li-posebno-iskazivati-javni-i-realni-sektor/200306150?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=200306150&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status

[berchiche]

Statisticki zavod FBiH i statisticki zavod RS ne koriste istu metodologiju za izracun prosjecne plate.
Statisticki zavod RS za neto platu koristi termin "plata nakon oporezivanja".

"Plata nakon operezivanja" obuhvata dodatna licna primanja, koja ne obuhvata plata statistickog zavoda FBiH, a to su:
1. topli obrok za 78.383 zaposlene osobe u drzavnom sektoru od 272.366 ukupno zaposlenih u cijelom entitetu RS. Dakle, 1/3 zaposlenih.
- Ovo potvrdjuju: "Zakon o platama zaposlenih u organima uprave RS, stranica broj 1. clan 5. stav 4."; "Zakon o platama zaposlenih u javnim sluzbama RS, stranica broj 2. clan 6. stav 4. "; "Zakon o platama zaposlenih u javim ustanovama u oblasti zdravstva RS, stranica broj 2. clan 6. stav 4." 

Naknade za topli obrok i regres uračunate su u iznos osnovne plate iz stava 2. ovog člana i ne mogu se posebno iskazivati.

- Takodjer Drasko Stanivukovic, narodni poslanik u skupstini to je javno potvrdio (od minuta 11:05 do minuta 12:15), dao je primjer cistacice u javnoj skoli, koja sa minimlanom platom od 450 KM, nema topli obrok, jer je uracunat u njezinu platu. Link
- Topli obrok se krece od 8 KM do 24 KM.

2. regres za 78.383 zaposlene, 1/3 od ukupno zapolsenih u entitetu RS.
- Regres se na godisnjem nivou krece od minimalne plate, do tri prosjecne plate u pojedinim institucijama.

3. zminica i ogrjev se u pojedinim institucijama isplacuje i prikazuje kao dio plate.

4. akontacija poreza na dohodak. Iznosi 10% plate.

5. solidarna pomoć/jednokratna novčana pomoć i slično.

6. primanja po ugovoru o povremenim i privremenim poslovima.

7. naknade za autorska djela, otpremnine i jubilarne nagrade, te ostale beneficije zaposlenih.

8. naknade za bolovanja koja ne idu na teret poslodavca.

[kulinban]

Jun 1, 2020 11:15:13 GMT berchiche said:

Statisticki zavod FBiH i statisticki zavod RS ne koriste istu metodologiju za izracun prosjecne plate.
Statisticki zavod RS za neto platu koristi termin "plata nakon oporezivanja".

"Plata nakon operezivanja" obuhvata dodatna licna primanja, koja ne obuhvata plata statistickog zavoda FBiH, a to su:
1. topli obrok za 78.383 zaposlene osobe u drzavnom sektoru od 272.366 ukupno zaposlenih u cijelom entitetu RS. Dakle, 1/3 zaposlenih.

jel imaš podatak šta tačno znači "državni sektor"

samo budžetlije, tj. državno/opštinsku administraciju ili i javne ustanove i javne kuće, ups, preduzeća, tj. bastione socijalističkog javašluka, koje nažalost ni valjak kapitalizma evo već 30 godina ne može da pregazi

[berchiche]

Jun 1, 2020 12:45:58 GMT kulinban said:

Jun 1, 2020 11:15:13 GMT berchiche said:

Statisticki zavod FBiH i statisticki zavod RS ne koriste istu metodologiju za izracun prosjecne plate.
Statisticki zavod RS za neto platu koristi termin "plata nakon oporezivanja".

"Plata nakon operezivanja" obuhvata dodatna licna primanja, koja ne obuhvata plata statistickog zavoda FBiH, a to su:
1. topli obrok za 78.383 zaposlene osobe u drzavnom sektoru od 272.366 ukupno zaposlenih u cijelom entitetu RS. Dakle, 1/3 zaposlenih.

jel imaš podatak šta tačno znači "državni sektor"

samo budžetlije, tj. državno/opštinsku administraciju ili i javne ustanove i javne kuće, ups, preduzeća, tj. bastione socijalističkog javašluka, koje nažalost ni valjak kapitalizma evo već 30 godina ne može da pregazi

Njihov zavod prepoznaje jos: mjesovita i zadruzna preduzeca. U mjesovitim je zaposleno = 34.560 osoba, a u zadruznim samo 306 osoba.
U cisto privatnom sektoru je zaposleno 159.117 osoba, tek nesto preko pola, odnosno 58%.

Kako se topli obrok prikazuje u mjesovitim preduzecima, raspitat cu se sa njihovim racunovodjama za dan, dva.
Drzavni sketor mislim obuhvataju ona preduzeca, koja su 100% u drzavnom vlasnistvu. Vidjet cu i to.

[kulinban]

Izračunajte koliko poreza državi plaćate godišnje i kada počinjete zarađivati za sebe


Dan poreske slobode je simboličan dan na koji je bh. društvo (građani i privreda) teoretski kreiralo dovoljno prihoda da plati poreze koji će biti prikupljeni u tekućoj godini i trenutak od kada građanin uslovno rečeno počinje raditi za sebe.
Do početka juna većina građana BiH radi da bi platila ukupan iznos PDV-a, akciza/trošarina, putarina, doprinosa za penziono, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, porez na dohodak i dobit, te druge manje poreze, takse i naknade.

Ovim povodom na ažuriranoj platformi MojPorez.ba
mojporez.ba/fbih/?utm_source=Klix.ba&utm_medium=Clanak
možete izračunati vaš lični dan poreske slobode - dan kada prestajete raditi za plaćanje poreza i počinjete raditi za sebe. Ovaj alat korisnicima omogućava da na osnovu sopstvenih primanja i potrošačkih navika saznaju koliko poreza plaćaju na mjesečnom i godišnjem nivou, po kojim osnovama te na šta se tačno troši novac koji radnici kroz svoja primanja i potrošnju uplaćuju u javne budžete.

Šta se promijenilo u odnosu na prethodni period?

Ova godina je primarno obilježena ekonomskom stagnacijom uzrokovanom koronavirusom. To je uveliko utjecalo na smanjenje prognoze ukupne vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), kao i iznosa poreza koji će biti naplaćeni od poreskih uprava. Stoga je porezni teret društva manji u poređenju s prethodne dvije godine.

U 2019. godini građani BiH su radili 161 dan, dok su 2018. godine radili 162 dana za plaćanje poreza. Ove godine očekivani makroekonomski pokazatelji prognoziraju vraćanje poreskih prihoda na nivo iz 2017. godine, kada je Dan poreske slobode BiH padao na 2. juni – 2020. godine bh. društvo je 154 dana kreiralo prihode za plaćanje poreza.

Šta sve plaćamo kroz poreze?

Građani BiH kroz plaćanje svojih poreza i doprinosa plaćaju javne usluge koje koriste, a svijest svakog pojedinca o iznosu koji na mjesečnom i godišnjem nivou izdvaja u te svrhe može znatno utjecati na odgovornost donosilaca odluka pri raspolaganju budžetskim sredstvima. Primjera radi, u posljednje dvije godine najviše poreskog novca je potrošeno na penzije i socijalnu zaštitu, zdravstvo, te opšte javne usluge, a tačan iznos potrošen na pojedinačne javne funkcije, kao i iznos prikupljenih poreznih sredstava se može pronaći na mojporez.ba.
Platforma ima edukativnu ulogu, a građani i građanke će nakon korištenja platforme znati koliko svog novca izdvajaju za pojedinačne javne usluge, na osnovu čega mogu donijeti sud o zadovoljstvu za pružene usluge.

Protekle četiri godine mediji i generalna javnost simbolično obilježavaju Dan poreske slobode u BiH. U zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Španije, Estonije, Litvanije, Kenije i mnogih drugih, ovakva je praksa rezultirala i službenim obilježavanjem Dana poreske slobode (Tax Freedom Day), ili u nekim zemljama Dana poreskih platiša (Taxpayers Day). Na taj dan se čelnici država obraćaju javnosti, ne samo u cilju izražavanja zahvalnosti građanima na njihovom finansiranju svih funkcija vlade, već i adresiranja budućnosti poreskih politika i modela potrošnje budžetskih sredstava u cilju poticaja daljeg ekonomskog rasta.

Platformu mojporez.ba kreirali su Centar za politike i upravljanje i U.G. Zašto ne u saradnji sa Centre for International Private Enterprise i Lithuanian Free Market Institute.

Na mojporez.ba izračunajte lični Dan poreske slobode!

"Zašto ne!, Centar za politike i upravljanje i platforma MojPorez.ba svim građankama i građanima BiH žele čestitati ovaj simbolični dan koji pokazuje koliko vremena je potrebno da bismo kao društvo platili sve ovogodišnje poreze i time finansirali javne usluge poput zdravstva, obrazovanja, javnog reda i sigurnosti, odbrane, socijalne zaštite, održavanja i izgradnje javne infrastrukture, administracije", navodi se u saopćenju.

www.klix.ba/biznis/finansije/izracunajte-koliko-poreza-drzavi-placate-godisnje-i-kada-pocinjete-zaradjivati-za-sebe/200603035?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=200603035&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status

[kulinban]

Poznati iznosi plaća direktora 432 institucije i ustanove u Bosni i Hercegovini

U 432 zavoda, agencije, instituta, službe, fonda i drugih javnih ustanova širom Bosne i Hercegovine zaposleno je 18.435 osoba, raspolažu sa 1,7 milijardi KM godišnje, a najveći iznosi troše se upravo na plate zaposlenih.
Preliminarni podaci koje je Transparency International u BiH objavio u prvoj bazi javnih ustanova u BIH pokazuju da plate direktora i članova upravnih odbora najčešće idu do zakonom dozvoljenih maksimuma, a neke ustanove su kolektivnim ugovorima dale i veća prava direktorima.

Podaci nisu kompletni jer su 133 ustanove odbile da dostave neke od traženih podataka koji uključuju broj zaposlenih, iznos budžeta, sastav i primanja uprave i nadzornih odbora.

Ustanove su najviše odbijale da dostave plate direktora, a iz pristiglih podataka vidi se da najveća primanja imaju rukovodioci ustanova čiji je osnivač Vlada Kantona Sarajevo, koja je čak zakonom ograničila ove plate na tri prosječne plate u FBiH u posljednja tri mjeseca.

Po zadnjim podacima Federalnog zavoda za statistiku te plate ne bi smjele biti veće od 2.823 KM, ali su ipak pojedine ustanove dale kolektivnim ugovorima i veća prava svojim direktorima.

Tako plate dekana Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije (4.504 KM), Stomatološkog fakulteta (4.173 KM), direktora Orijentalnog instituta u Sarajevu (4.149 KM) Akademije likovnih umjetnosti (3.923 KM), direktora Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu ZDK (3.708 KM), Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS (3.473 KM) značajno premašuju iznose od tri prosječne plate u FBiH. Kada je u pitanju Republika Srpska, po podacima koji su do sada pristigli, ubjedljivo najveću platu ima direktor Nacionalnog parka Kozara koja iznosi 3.053 KM koji rukovodi sa 54 radnika.

Treba istaći da se radi o preliminarnim podacima i da su brojne ustanove odbile da objave plate direktora, pozivajući se Zakon o zaštiti ličnih podataka, iako bi ovi podaci trebali biti javni prema stavu nadležne Agencije za zaštitu ličnih podataka BIH. Brojni apsurdni odgovori i proizvoljna tumačenja zakona stigla su u proteklom periodu na adresu TI BIH, u kojima su javne ustanove odbile pristup ovim informacijama.

Tako u odgovoru Bosanskog kulturnog Centra iz Kalesije stoji da ne mogu dostaviti podatke o plati direktora jer je ona tajna, ali mogu reći da je manja od 2.000 KM, dok u JU Centar za rehabilitaciju slušanja i govora RS saopštili su da bez odobrenja resornog ministarstva ne mogu dostaviti tražene podatke.

Kada su u pitanju upravni i nadzorni odbori podaci koji su do sada pristigli na adresu TI BIH pokazuju da u cijeloj Bosni i Hercegovini najveća primanja imaju članovi Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić, koji je zbog katastrofalnih uslova u kojima borave djeca nedavno dospio u žižu javnosti.

Nije poznato koliko puta mjesečno zasjedaju upravni i nadzorni odbor, ali predsjednici primaju naknadu po 745 KM. Pored predsjednika, Upravni odbor ima još četiri člana, a Nadzorni odbor dva člana sa naknadom od po 559,20 KM mjesečno, tako da ove dvije kategorije Zavod koštaju preko 58 hiljada KM godišnje u neto iznosu.

Pored ovog, izuzetak je još slučaj Zavoda za zdravstveno osiguranje HNK gdje predsjednik UO prima naknadu od 600 KM mjesečno dok u ostatku BIH ove naknade uglavom ne prelaze iznos od 500 KM. Toliki je i maksimalni iznos naknade koji je svim javnim ustanovama u Republici Srpskoj dozvoljen zaključkom Vlade RS iz 2014. godine. Iako postoje rijetke ustanove koje članove upravnih odbora ne plaćaju ili plaćaju po sjednici ili mjesečno 20-30 KM, većina ih je propisala maksimalne iznose od po 500 KM ili 400KM, bez obzira na veličinu i značaj ustanove.

Bilo da se radi o Vodama Srpske, Institutu za javno zdravstvo RS koji imaju preko 200 zaposlenih ili Agenciji za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS koja ima 12 zaposlenih, primanja članova UO idu do maksimalnih 500 KM mjesečno. Zanimljiv je primjer Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske koja je članovima UO dodijelila naknadu od 200 KM mjesečno, iako za to nije imala novca u budžetu i nije dobila saglasnost resornog ministarstva što je dovelo do sudskog spora.

Treba imati u vidu da se upravni odbori rijetko sastaju i da je naknada u većini ustanova ista bez obzira na broj sjednica.

Takođe primjetno je da pojedine osobe obavljaju funkcije u više upravnih i nadzornih odbora, a postoje i brojni primjeri gdje izabrani zvaničnici i narodni poslanici upravljaju javnim ustanovama i praktično „sami sebi“ podnose izvještaje o radu. Podaci koje je TI BIH objavio u prvom registru javnih ustanova trenutno uključuju sastav upravljačkih tijela, njihova primanja i iznos budžeta a u narednom periodu u registar će biti uključeni brojne zdravstvene ustanove kao i one koje su do sada odbile dostaviti ove podatke.

TI BiH je u sklopu istraživanja do sad uputio oko 200 urgencija na adrese ustanova koje nisu dostavile tražene informacije, te 25 žalbi i dvije tužbe prema javnim ustanovama koje su djelimično ili u cjelosti odbile pristup ovim informacijama.

[kulinban]

U 2015. godini  prosječna plata u BH Telecomu 1.727 KM, a najveća 4.599 KM

ba.n1info.com/Vijesti/a111999/Izvjestaj-revizora-Prosjecna-plata-u-BH-Telecomu-1.727-KM.html

[kulinban]

Objavljeno ko u BiH ima najviše plaće

19. 01. 2021. u 09:18:00 Fena

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini za novembar 2020. godine iznosila je 966 KM, što je nominalno više za 1,6 posto u odnosu na decembar 2019. godine, dok je u odnosu na novembar 2019. nominalno viša za 4,2 posto.

Najviše prosječne neto plaće u novembru 2020. imali su zaposleni u

finansijskoj i djelatnosti osiguranja u iznosu 1.575 KM, zatim u

proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji od 1.446 KM te u

sektoru Informacije i komunikacije - 1.412 KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Najniže neto plaće u novembru 2020. imali sui zaposleni u djelatnosti

pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane gdje je prosječna plaća iznosila 594 KM,

zatim u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima - 655 KM,

te u građevinarstvu - 659 KM.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH u novembru 2020. godine iznosila je 1.493 KM, što je nominalno više za 1,6 posto u odnosu na decembar 2019. godine, dok je u odnosu na novembar 2019. nominalno viša za 4,2 posto.

[kulinban]

Neopravdana hajka na Bingo da isplaćuje niske plate 

prosječna plata u Konzumu u Hrvatskoj je 3.600  ćuna  (477  eura)
www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2210603


što je ssamo malo iznad minimalne plate u Hrvatskoj (minimalna plata u Hrvatskoj je 3.400 ćuna [450 eura] www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2225838
a što je imače oko 47% od prosječne plate u Hrvatskoj)

minimalna plata u Federaciji BH je 410 BAM, a prosječna plata u Bingu jr 600 KM, što je znači za pola više od minimalca

ZAKLJUČAK: dok je u Hrvatskoj plata u Konzumu rek nešto viša od minimalca u Hrvatskoj, a u BH je plata u Bingu za 1,5 puta veća od minimalne plate u FBH

dalje, radnik u trgovini u Njemačkoj ima prosječnu platu 2.500 eura bruto, a prosječna njemačka plata je 4.000 bruto što znači da je plata u trgovini 63% prosječne njemačke plate
prosječna plata u Bingu je 630 KM što isto čini 63% prosječne plate u BiH koja je 1000 KM

[kulinban]

Koliko radnika u FBiH prima minimalnu platu i da li je ona najniža u Evropi

Posljednjih mjeseci ozbiljnija ekonomska diskusija između socijalnih partnera vodi se o iznosu minimalne plate u Federacije BiH, a o njenom idealnom njenom iznosu licitira se u rasponu od 70 posto prosječne plate do okruglih hiljadu KM.

Minimalna plata u Federaciji BiH zvanično iznosi 407 KM, ali analitika kojom raspolaže Porezna uprava taj segment prikazuje kao 420 KM, što je najbliže visini najniže plate.
Vlast u ovom entitetu zna se pohvaliti podatkom da je broj radnika koji primaju najnižu platu pao s oko 110.000 iz 2014. godine na oko 23.000 u 2020. godini. Često kažu da je ovo rezultat jačanja ekonomskih trendova, ali i konkurencije na tržištu rada, koja je, između ostalog, pojačana zbog odlaska niže plaćene radne snage u treće zemlje. Rast niskih plata potvrđuje i generalni trend rasta prosječne plate, koja je rasla po stopama mnogo većim nego u periodu prije 2014. godine.

Zvanični podaci Porezne uprave FBiH
Ipak, zbunjuje nagli izlazak iz područja minimalne plaće većeg broja radnika u 2020. godini, dakle godini pandemije. S obzirom na to da zvanična statistika bilježi gubitak radnih mjesta u granama koje plaćaju niske plate, kao što su ugostiteljstvo, građevinarstvo..., da se zaključiti da je, za razliku od ranijih godina, povećan broj "izlaska" iz područja minimalne plate u 2020. godini više rezultat otpuštanja ove kategorije radnika nego rasta plata.

Početkom godine, u medijima su se pojavile informacije prema kojima je najniža neto plata koja se trenutno propisuje u FBiH (208 eura) zapravo najniža u čitavoj Evropi. Do tog zaključka pojedini analitičari su došli upoređujući najnižu platu u Federaciji BiH s najnižim platama u regiji koje objavljuje Eurostat, a koje u ovom trenutku iznose
242 € u Albaniji,
282 € u Sjevernoj Makedoniji,
331 € u Crnoj Gori i
366 € u Srbiji.

Pri tome su, međutim, zanemarili dvije značajne stvari, regionalni iznosi su izraženi u brutu, tj. uključuju poreze i doprinose, dok je federalni iznos zapravo u netu, zbog čega su ove dvije stvari jednostavno neuporedive.

Kao drugo, u Federaciji BiH se pored najniže plate isplaćuju i neoporezive naknade poput toplog obroka i prijevoza, što nije slučaj u ostalim zemljama, i zbog čega radnici u Federaciji BiH u konačnici primaju veći iznos "na ruke" od propisane minimalne plate.
U ovom trenutku, ove naknade u prosjeku iznose oko 125 KM mjesečno.

Dakle, ukoliko se minimalna plata u Federaciji BiH, radi uporedivosti sa zemljama regiona, preračuna u bruto, ona trenutno iznosi oko 301 euro, što znači da je veća nego u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Kada se na ovo dodaju još prosječne neoporezive naknade (oko 64€), i sa 365 € ona je veća nego i u Crnoj Gori, Bugarskoj i skoro jednaka onoj koja se trenutno isplaćuje u Srbiji.

[kulinban]

Prosječna plaća u Republici Čobanskoj u augustu bila 1.025 KM

Prosječna mjesečna plaća u Republici Čobanskoj isplaćena u augustu 2021. godine iznosila je 1.025 KM, i ponovo je najviša do sada kada se posmatra prosječna plata nakon oporezivanja po mjesecima.

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Čobanske, prosječna plaća nakon oporezivanja isplaćena u augustu 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je veća za 6,5, a realno za 4,3 posto, dok je u odnosu na juli 2021. nominalno veća za 0,6, a realno za 0,4 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 1.567 KM.

Posmatrano po područjima, u augustu 2021. godine najviša prosječna plaća nakon oporezivanja isplaćena je u području finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.501 KM, a najniža prosječna plaća nakon oporezivanja u augustu 2021. isplaćena je u području djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 743 KM.

U augustu 2021. godine, u odnosu na august 2020, sva područja ostvarila su nominalni rast plate nakon oporezivanja, a najveći rast zabilježen je u područjima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 23,4, vađenje ruda i kamena 11,5 i građevinarstvo 11,4 posto.

[kulinban]

Zaostajanje u platama u BiH u odnosu na plate u zemljama imigracije je nenadoknadivo, čak i kada bi se ekonomski rast ubrzao i provele mjere povećanja plata kroz poreska rasterećenja i redistribuciju dijela dobiti za povećanje plata, pokazalo je istraživanje Fondacije Friedrich Ebert BiH - „Održivost migracija iz Bosne i Hercegovine“, objavljeno ove sedmice.




A fotografija ispod dovoljno uvjerljivo pokazuje kolike se razlike u materijalnom standardu mogu ostvariti emigracijama, u odnosu na nivo standarda koji se može ostvariti u BiH.







Razotkrivanje realne situacije oko plata u BiH moguće je postići jedino analizom podataka o platama radno najzastupljenijih djelatnosti u industrijama, građevinarstvu i informacijsko-komunikacijskim djelatnostima, kao djelatnostima realnog sektora, što je vidljivo na sljedećoj fotografiji:







Da se lako zaključiti da je osim u djelatnosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija, u svim djelatnostima koje bilježe visoku zaposlenost u realnom sektoru, nivo plata ispod prosjeka. To znači da prosjek plata podižu djelatnosti finansija, administracije i drugih usluga, a da je položaj zaposlenih u realnom sektoru izuzetno nepovoljan.




Nadalje, vidljivo je da su u djelatnosti prerade kože i obuće, proizvodnje tekstila i odjeće plate na nivou minimalnih.


Međutim, u istraživanju se skreće pažnja da treba imati u vidu da prikazane neto plate nisu sva primanja zaposlenih, što ukazuje na postojanje sive ekonomije i na potrebu da se sva gotovinska primanja prevedu u plate i postanu osnov za uplate doprinosa i poreza, a kasnije i za penzije zaposlenih.


U zaključcima vezano za neto primanja se, između ostalog, ističe da se dugotrajni i krhak izlazak iz krize 2009. godine temeljio na niskim platama, koje su dostigle ekonomski i socijalno neodrživ minimum. Tu se, kažu, kriju suštinski razlozi emigracija i to je područje na koje treba usmjeriti regulatorne i poreske reforme i mjere tržišnih poticaja za rast plata: “Iz rezultata rasprave vođene na panel-diskusiji 5. novembra 2019. godine proistekao je stav da bi neka ravnotežna plata za kvalifikovanog radnika u BiH trebala biti oko 1.500 KM neto i da bi ona mogla biti dosta pouzdana prevencija emigracijama, uz ostale normalne i fer slove rada”. Pored plata, navodi se, potrebne su nam i proaktivne demografske, tehnološke, ekonomske, socijalne i regionalne politike, koje će osigurati da BiH bude privlačno mjesto za život njenih stanovnika, a onda i svih drugih talentovanih i kreativnih ljudi.




www.6yka.com/novosti/ova-plata-bi-zaustavila-odlazak-radnika-iz-bih

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]