|
Post by kulinban on Feb 3, 2022 7:07:03 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 3, 2022 7:11:42 GMT
U decembru smanjena nezaposlenost
31.12.2021.godine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je registriran 299.717 osoba
|
|
|
Post by kulinban on Jun 4, 2022 18:12:57 GMT
Više od polovine zaposlenih u BiH prima platu nižu od prosječne - Istinomjeristinomjer.ba/vise-od-polovine-zaposlenih-u-bih-prima-platu-nizu-od-prosjecne/Dostizanje četverocifrenog iznosa prosječne plate u BiH nešto je čime se vole pohvaliti zvaničnici/e iz oba bh. entiteta. Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj to se desilo u julu, a Federaciji BiH u oktobru 2021. godine. Kada se uzme čitava prošla godina u obzir, prosječna plata u RS iznosila je 1.004 KM, dok je u FBiH bila 996 KM. Na nivou države BiH, prosječna plata 2021. godine iznosila je 998 KM. Ovom analizom pokušat ćemo odgovoriti na pitanje, koliko radnika/ca u BiH zaista zarađuje tu prosječnu platu. Za potrebe analize posmatrali smo zvanične podatke o prosječnim platama Agencije za statistiku BiH (BHAS) za 2021. godinu, te podatke o broju zaposlenih na kraju 2021. godine koje su objavili Federalni zavod za statistiku (FZS) i Republički zavod za statistiku (RZS). Treba reći da se obim podataka o platama i zaposlenim koje ove institucije objavljuju razlikuju, te smo ovim povodom posmatrali prosječne plate za 88 oblasti po KD BiH 2010, a koje je objavila BHAS, dok smo broj zaposlenih preuzeli iz statističkih izvještaja entitetskih zavoda kako bismo dobili jasniju sliku o tome koliko radnici/e u BiH zarađuju kada se u statistike pogleda izvan prosjeka. KD BiH 2010 je klasifikacija svih ekonomskih djelatnosti u Bosni i Hercegovini, a koristi se za prikupljanje, upisivanje, obradu, objavu i diseminaciju statističkih podataka. Koristi se i za razvrstavanje poslovnih subjekata prema ekonomskim aktivnostima koje obavljaju. Sastoji se od četiri hijerarhijska nivoa koja su označena na sljedeći način: prvi nivo – područje (npr. Prerađivačka industrija,..) drugi nivo – oblast (npr. proizvodnja prehrambenih proizvoda,…) treći nivo – grana (npr. Proizvodnja pekarskih proizvoda,…) četvrti nivo – razred (npr. Proizvodnja dvopeka i keksa) Prosječne plate i broj zaposlenih Prema podacima BHAS, prosječna plata u BiH 2021. godine iznosila je 998 KM. Podaci entitetskih zavoda kažu da je u FBiH tokom prošle godine bilo zaposleno 525.397 osoba, a u RS 236.254 osobe, što ukupno iznosi 761.651 zaposlenih. Analiza plata po oblastima ne uključuje podatke Brčko Distrikta. Prema BHAS, 2021. godine u Brčkom je u prosjeku bilo zaposleno 17.795 osoba. Prosječna neto plata iznosila je 961,23 KM. Trgovina na malo je oblast koja zapošljava najviše osoba. Od 761.651 zaposlenih, 11% ih je radilo u maloprodaji za prosječnu platu od 665 KM. Sljedeća oblast po broju zaposlenih je javna uprava u kojoj je radilo 74.235 osoba, odnosno 10% od ukupnog broja zaposlenih u oba entiteta, i to za duplo veću prosječnu platu nego u oblasti trgovine, 1.351 KM. U oblasti obrazovanja radilo je 9% zaposlenih za prosječnu platu od 1.022KM, 6% zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite zarađivalo je u prosjeku 1.377 KM. Najniže prosječne plate isplaćivane su zaštitnim i istražnim djelatnostima. Zaposleni/e u toj oblasti prosječno su zarađivali/e 501 KM. Samo 15 KM više zarađivali/e su zaposleni/e u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića. Prosječne plate ispod 600 KM zabilježene su u oblastima proizvodnje odjeće, putničkim agencijama, prerade drveta (bez proizvodnje namještaja), pomoćnim uslugama u vađenju ruda i kamena, te proizvodnji tekstila. U oblastima gdje su isplaćivane prosječne plate ispod 600 KM, 2021. godine u prosjeku je radilo 8% od ukupnog broja zaposlenih, odnosno nešto više od 62 hiljade osoba. Najčešća prosječna plata tokom prošle godine kretala se između 600 i 700 KM, zarađivalo ju je 21% zaposlenih, dok je plate između 800 i 900 KM zarađivalo 13% uposlenih. Kada se pogledaju prosječne plate ispod 998 KM, koliko je državni prosjek, vidjećemo da je 59% zaposlenih primalo platu ispod prosjeka.
Iznad državnog prosjeka platu je primalo 41%, odnosno između 1.000 i 1.200 KM 16% zaposlenih, dok ih je 25% imalu platu veću od tog iznosa. Najveća prosječna plata isplaćivana je u oblasti pomoćnih djelatnosti kod finansijskih usluga i djelatnosti osiguranja i iznosila je je od 2.164 KM. U ovoj oblasti radilo je tek 0,16% od ukupnog broja zaposlenih. “Institucija” toplog obroka Prosječna neto plata koju objavljuje BHAS ne sadrži sadrži dodatke na platu poput toplog obroka. Ipak, kako su nam potvrdili iz RZS, zaposleni/e u RS koji primanja ostvaruju preko budžeta nemaju toplog obroka kao zasebne kategorije, odnosno naknada za topli obrok ulazi u iznos osnovne plate i ne može se posebno iskazati. To znači da je topli obrok uključen u iznos plate za one koji rade u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, što predstavlja najmanje 25% zaposlenih u Republici Srpskoj.Visina toplog obroka u RS utvrđena je Odlukom Vlade Republike Srpske i iznosi 0,75 % prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, odnosno od 22.2.2022. godine radnik/ca ima pravo na topli obrok u bruto iznosu od 11,60 KM, odnosno 8,00 KM u neto iznosu, za svaki dan koji je radnik/ca bio/la na poslu. U FBiH radniku/ci se isplaćuje naknada u dnevnom iznosu od 0,5 – 1,0% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH. Riječ je o iznosu koji se isplaćuje ukoliko poslodavac ne osigurava ishranu. Koliko privrednih subjekata ima organizovanu ishranu, a koliko “toplog obroka” radnicima/ama biva isplaćeno na račun, nije obuhvaćeno statističkim izvještajima. U oba bh. entiteta plata je prešla 1.000 KM tokom prošle godine. Iako se u RS to desilo nešto ranije, ostaje činjenica da u 25% oblasti čije se plate finansiraju iz budžeta ne postoji naknada toplog obroka koja se dodaje na platu, već je uračunata u osnovnu platu. Riječ je o oblastima u kojima se isplaćuje plata iznad prosjeka i državnog i entitetskog. Četverocifrenom visinom prosječne plate često se vole pohvaliti zvaničnici/e iz Republike Srpske. Zvaničnici/e iz Federacije BiH se ne hvale toliko visinom prosječne plate, koliko naglašavaju da topli obrok nije sastavni dio neto plate, te kako radnici/e u FBiH zarađuju više. Čak i kad se doda iznos toplog obroka na najčešću platu u BiH, onu između 600 i 700 KM, ona će i dalje biti ispod prosjeka. Platu koja je 100 KM manja, odnosno 100 KM veća od prosjeka zarađivalo je 18% od ukupnog broja zaposlenih, dok je platu manju od prosjeka zarađivalo čak 59% zaposlenih tokom 2021. godine. (Istinomjer.ba)
|
|
|
Post by kulinban on Jun 6, 2022 15:12:36 GMT
Ministri i sindikalci potpisali sporazum o povećanju plata, evo šta on predviđa Ministri u Vladi Republike Srpske sa granskim sindikatima potpisali su sporazum o povećanju plata za 54.118 zaposlenih u javnom sektoru.
Ugovorene strane su se saglasile da se zaposlenim u javnom sektoru Srpske plata povećava za 100 maraka počev od avgusta i to kroz izmjene koeficijenata.
Sporazum je potpisan sa Republičkim Sindikatom uprave, Sindikatom radnika unutrašnjih poslova, Strukovnim sindikatom doktora medicine, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara, Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, Sindikatom obrazovanja, nauke i kulture i
Sindikatom pravosuđa.
inače u Republici Čobanskoj ukupno ima 280.000 zaposlenih, što znači da ovih 54.000 budžetskih parazita čini 19,2 %
|
|
|
Post by kulinban on Jun 10, 2022 5:56:02 GMT
Ko najviše zapošljava u BiH: Bingo i dalje prvi, ali dominiraju javne kompanije
Najveći poslodavac u BiH i dalje je domaći trgovački lanac Bingo koji je tokom 2021. godine povećao broj zaposlenih. Javne kompanije dominiraju listom iako u prethodnoj godini uglavnom bilježe pad broja zaposlenih.
Bingo d.o.o. Tuzla kompanija je sa najvećim brojem zaposlenih u BiH za 2021. godinu i imaju 7.921 radnika. Broj radnika u ovom privrednom gigantu u odnosu na prethodni izvještaj povećao se za 276. Ukupni prihodi kompanije prošle godine iznosili su milijardu, 400 miliona i 912.152 KM. Osim trgovinom, grupacija Bingo diferencirala je poslovanje na način da se pored trgovine bavi i industrijskim djelatnostima poput proizvodnje deterdženata, papirne konfekcije, šljunka, namještaja kao i obnovljivih izvora energije.
Druga po redu je javna kompanija "Šume Republike Srpske" sa 4.827 zaposlenih, no samo 44.991 KM neto profita.
Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, treći je po veličini poslodavac u BiH sa 4.156 zaposlenih u 2021. godini. Ovo dioničko društvo je većinski u vlasništvu Federacije BiH (90,37 posto) te 9,63 posto u vlasništvu malih dioničara. Vlasnička prava ima u rudnicima "Kreka", RMU "Kakanj", RMU "Zenica", RMU "Breza", RMU "Đurđevik", RMU "Abid Lolić" te RMU "Gračanica" kao i u zavisnim i povezanim društvima Eldis Tehnika d.o.o. Sarajevo, Hotel ELBiH d.d. Makarska, ISKRAEMECO Sarajevo d.o.o., ETI Sarajevo d.o.o., TTU energetik d.o.o. Tuzla. U 2021. godini došlo je do smanjenja broja radnika, pa je tako u ovome koncernu u 2021. godini radio 191 zaposlenik manje.
Javna zdravstvena ustanova Univerzitetski klinički centar Republike Srpske na četvrtom je mjestu, a u 2021. godini imao je 3.416 zaposlenih, te 12.717.308 KM prihoda. Sa svojim kapacitetima najveća je zdravstvena ustanova u manjem bh. entitetu.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) na petom je mjestu sa 3.220 zaposlenih te 5.486.632 KM neto profita. Zanimljivo je da je tokom cijelog ratnog perioda u KCUS-u ostao da radi 2271 radnik. U 2021. godini u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je do smanjenja broja radnika, te je u KCUS-u radilo 39 osoba manje no u 2020. godini.
Dioničko društvo BH Telecom zauzima šesto mjesto, a tokom protekle godine zapošljavao je 3.111 osoba, te je generirano 64.826.497 KM neto profita. Tokom 2020. godine, ovaj telecom operater zapošljavao je 71 osobu više.
Sa liste kompanija sa najvećim brojem zaposlenih u 2021. godini, 6 kompanija ima više od dvije hiljade zaposlenih. Od 20 kompanija samo 5 je u privatnom vlasništvu.
Veći broj zaposlenih u 2021. godini imali su BH Pošta (+67), Željeznice FBiH (+48), UKC Tuzla (+175), te SKD Mostar (+178).
U izvještaju Evropske komisije iz oktobra prošle godine, navedeno je da je BiH u smislu ekonomskih kriterija napravila limitiran napredak i da je u ranoj fazi uspostave funkcionalne tržišne ekonomije.
"Kvalitet trošenja sredstava nije se poboljšao, a javni sektor je i dalje neefikasan i predimenzioniran. Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i ostaje u ranoj fazi u pogledu sposobnost da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU", navedeno je u izvještaju.
Prema podacima posljednjeg dostupnog izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) iz 2019. godine, zapošljavanje u državnim preduzećima čini četvrtinu ukupnog zapošljavanja u javnom sektoru te 11 posto ukupne stope zaposlenosti.
Državna preduzeća su veliki dio bh. ekonomije, što utječe na makroekonomski učinak, uključujući fiskalnu održivost, tržište rada i konkurentnost.
|
|
|
Post by kulinban on Jun 18, 2022 18:44:36 GMT
Privrednici ljuti na Vladu RS zbog dva povećanja minimalca mimo zakona
BANJALUKA – Upravni odbor Privredne komore Republike Srpske pridružio se stavovima Unije udruženja poslodavaca RS i izrazio je neslaganje s načinom donošenja odluke o izmjeni odluke o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2022. godinu.
Oni se ne slažu ni sa odlukom o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku, naglašavajući da su time nametnuta dodatna opterećenja privrednim subjektima.
U saopštenju koji je komora dostavila Vladi Srpske podsjetili su da je Zakonom o radu RS propisano da najnižu platu utvrđuje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta u posljednjem kvartalu tekuće godine za narednu godinu, što se, kako kažu, nije desilo.
“Vlada Republike Srpske je u 2022. godini već dva puta mijenjala iznos najniže plate, što je u suprotnosti s navedenom odredbom Zakona o radu”, saopšteno je iz Privredne komore RS.
Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske prva je digla glas na posljednje povećanje iznosa minimalca sa 590 KM na 650 KM. Ponavljaju da je ta odluka donesena bez ikakvih analiza i da su primjedbe napisali u apelaciji, koju su, kao reprezentativan socijalni partner, krajem maja uputili Ustavnom sudu RS.
Iz Unije poslodavaca RS konstatuju da će primjena odluke uzrokovati negativne posljedice po poslovanje značajnog broja poslodavaca s izvjesnim gubitkom radnih mjesta te da se nedosljednom primjenom propisa uz pritisak inspekcijskih organa iznos najniže plate uvećava za troškove minulog rada, prevoza, toplog obroka, što u konačnici uvećava iznos najniže plate na 860 KM neto, odnosno više od 80 odsto prosječne plate, što je, kako kažu, nezabilježen slučaj u cijelom svijetu.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, za “Nezavisne novine” navodi da poslovna zajednica zastupa stav da se zamrznu doprinosi na svaki rast plata od 1. juna ove godine, a da se povećaju neto plate radnicima.
“Naš prijedlog je da se na svaki rast plata u budućnosti zamrznu doprinosi. Iznos doprinosa kakav je bio 1. juna 2022. godine da se plaća do 1. juna 2024. Dakle, sve što više zaradimo treba da ide radniku”, pojašnjava Aćić.
S ovim navodima ne slažu se u Savezu sindikata RS, iz kojeg poručuju da se ovdje ne radi ni o kakvom povećanju najniže plate, već isključivo o odgovoru na inflaciju.
“Svakodnevno smo svjedoci poskupljenja svih namirnica, tako da ovo povećanje plate nije ništa što će uticati na standard radnika. Da nije bilo inflacije, ne bi došlo do povećanja najniže plate u Srpskoj”, kaže Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS. I po pitanju prijedloga da se zamrznu doprinosu u naredne dvije godine sindikalci nisu oduševljeni.
On kaže da su i neto plata i porezi i doprinosu nešto što je radnik zaradio i što mu pripada, tako da ni u kom slučaju to nije poslodavačko pravo, već radničko.
Kada su u pitanju plata, ali i minimalac, svoju brigu vodi i Srbija, gdje je plan, kako je to pojasnio Aleksandar Vučić, srpski predsjednik, da se iznos najnižeg primanja i zarade poveća na teret države, a u svrhu zaštite poslodavaca.
“Gledaćemo da povećamo minimalac, ali na teret države, da se ne opterete poslodavci. Očekujemo da povećanje bude dvocifreno, više od 12, 13 možda i 14 odsto. Povećanje neće ugroziti investicije i stopu javnog duga”, rekao je Vučić, dodajući da će uz povećanje prosječne plate Srbiju to koštati oko 300 miliona evra.
Iz Vlade Srpske i resornog ministarstva do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor na stavove Privredne komore, kao ni da li je izvršna vlast razmišljala da naredno povećanje minimalca i plata bude na teret budžeta.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 13, 2023 12:40:02 GMT
Top deset gradova u Republike Vlaške po broju zaposlenih
Top deset gradova u Rešublike Vlaške prema broju privrednih društava
|
|
|
Post by kulinban on Dec 28, 2023 11:55:34 GMT
Vlada RS donijela odluku: Minimalna plata će biti 900 KM
Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici donijela je odluku da najniža plata u RS-u za 2024. godinu bude 900 KM. Premijer RS Radovan Višković ranije je rekao da će vjerovatno odlukom Vlade RS o iznosu najniže plate biti pogođeni određen broj radnika i privrednika. On je najavio i da će vlada pomoći privrednicima, koji dokažu da trpe štetu zbog odluke u vezi povećanja minimalne plate. Vlada RS je donijela odluku nakon što poslodavci i sindikat nisu postigli dogovor oko najniže plate. "Imao sam želju da to urade socijalni partneri, kojima je to i posao. Očigledno je lakše da to oni ne urade, jer će onda imati razloga da napadaju Vladu. Navikli smo na to. Napadat će", poručio je Višković kad je najavljivao da će Vlada ipak donijeti odluku. Objasnio je i da će Vada pomoći poslodavcima koji ovakvom odlukom budu pogođeni, ali da će to morati dokumentovati i potkrijepiti činjenicama. Inače, želje predsjedika RS-a Milorada Dodika bile su da minimalac od 1. januara bude 1.050 KM.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 19, 2024 12:10:54 GMT
Prosječna plata u BiH u januru 2024.g. iznosi 1.328 KM (680 eura), porasla je za 2,2 posto
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u BiH u januaru je iznosila 1.328 KM i nominalno je viša za 2,4 posto, a realno za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na januar prošle godine, prosječna isplaćena neto plata nominalno je viša za 9,9 posto, dok je realni indeks bio veći za 7,7 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U djelatnosti informacija i komunikacija isplaćena neto plata u januaru iznosila je 1.926 KM, u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.860 KM, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 1.837 KM.
Prosječna isplaćena neto plata u prvom mjesecu u djelatnosti pružanja smještaja, te pripremi i usluživanju hrane iznosila je 875 KM, u građevinarstvu 994 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 1.037 KM. Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za januar iznosila je 2.052 KM, što pokazuje nominalan rast za 2,4 posto, a realno je veća za 2,2 posto u odnosu na decembar lani. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata za januar u odnosu na isti mjesec 2023. godine nominalno je viša za 10,3 posto, dok je realni indeks bio veći za 8,1 posto.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 1, 2024 11:26:14 GMT
Uzbuna: Bolnicu Srbija napuštaju ljekari i sestreU proteklih deset dana, Bolnicu "Srbija" napustilo je dva doktora i šest medicinskih sestara i tehničara koji su odlučili pridružiti se novootvorenoj privatnoj Bolnici "Asa" u Sarajevu. Ovaj masovni odlazak medicinskog kadra izazvao je zabrinutost među članovima Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, koji osjećaju potrebu i dužnost da upozore javnost i apeluju na nadležne institucije da hitno reaguju.
Razlozi za odlazak medicinskog osoblja su uglavnom povezani sa niskim platama koje su uobičajene u zdravstvenom sektoru Republike Srpske. Prema informacijama dostupnim sindikatu, plate medicinskih sestara i tehničara su znatno niže u poređenju s ponuđenim platama u privatnom sektoru. Najviša plata medicinske sestre u Republici Srpskoj iznosi oko 1.120 KM za sestre sa kraćim radnim stažom, dok medicinske sestre i tehničari sa oko 28 godina radnog staža imaju osnovnu platu od oko 1.370 KM. Suprotno tome, ponuđene plate u privatnoj Bolnici "Asa" su dvostruko veće. Osim finansijskih razloga, nedostatak priznavanja fakultetskih diploma i drugih studijskih programa u zdravstvenom sektoru dodatno demotiviše radnike, a nedostatak adekvatnog kadra može dovesti do pada produktivnosti i kvaliteta usluga prema pacijentima.
Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, ističe da je ovo pitanje koje prevazilazi samo Bolnicu "Srbija" i Grad Istočno Sarajevo te da zahtijeva pažnju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Vlade Republike Srpske.
U razgovoru sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite, gospodinom Alenom Šeranićem, sindikat je dobio pozitivne reakcije na svoje prijedloge, ali naglašava da je hitno potrebno djelovati kako bi se spriječio dalji odliv kvalifikovanog medicinskog kadra iz javnog zdravstvenog sektora.
Ova situacija ne samo da postavlja ozbiljna pitanja o održivosti javnog zdravstvenog sistema, već i naglašava hitnu potrebu za sistemskim promjenama kako bi se osigurala adekvatna motivacija i priznavanje stručnosti medicinskog osoblja.
Podsjetimo, zdravstveni radnici okupljeni u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske su prošle sedmice, nakon sjednice Republičkog odbora, najavili da kreću u proteste.
"Došlo nam je pet do dvanaest. Dalje se ne može", poručili su tada dodajući da će po dobijanju saglasnosti MUP-a za održavanje protesta, biti organizovana konferencija za medije na kojoj će javnost biti upoznata sa svim detaljima, zahtjevima, vremenu i mjestu održavanja protesta.
Kako je juče za BUKU rekao Aleksandar Dragušić, zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske i koordinator za sindikalni aktivizam 70% zaposlenih u zdravstvu Republike Srpske radi za 𝟵.𝟵𝟭𝗞𝗠 iznad najniže plate!
“Ako uzmemo da je više od 70% radnika u oblasti zdravstva je sa srednjom stručnom spremom i da njihova prosječna plata iznosi 𝟭𝟭𝟳𝟬.𝟲𝟳𝗞𝗠 u kojoj je uračunat i iznos toplog obroka od 𝟮𝟮𝟬.𝟴𝟴𝗞𝗠, te regres od 𝟯𝟵.𝟴𝟴𝗞𝗠 dolazimo do podatka da više od 70% zaposlenih u oblasti zdravstva radi za 𝟵.𝟵𝟭𝗞𝗠 iznad najniže plate u Republiici Srpskoj koja po Odluci Vlade Republike Srpske iznosi 900KM.
Nadalje statistika nam govori i da je prosječna neto plata u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada u februaru iznosila 𝟭.𝟱𝟴𝟭𝗞𝗠, a da je sindikalna potrošačka korpa za isti mjesec - 𝟮.𝟱𝟵𝟬,𝟳𝟱𝗞𝗠. Dakle, 𝟳𝟬% 𝗿𝗮𝗱𝗻𝗶𝗸𝗮 u oblasti zdravstva sa ovakvim platama je u situaciji da preživljava, a ne da živi od svog rada”, rekao je Dragušić. Na pitanje da li će podržati odluku Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske koji su najavili proteste, Dragušić kaže da će podržati svaku akciju ostalih sindikata koja ima za cilj povećanje plata i poboljšanje uslova rada za sve zdravstvene radnike. Podsjeća i da su prethodnom periodu dali široku podršku i aktivnostima Sindikata pravosuđa Republike Srpske i štrajku radnika u pravosuđu koji traje već četiri sedmice, a otežan je neadekvatnim Rješenjem o minimumu procesa rada i pritiscima na radnike – članove sindikata. (Buka)
|
|
|
Post by kulinban on Apr 1, 2024 12:22:42 GMT
Prihodi od indirektnih poreza veći za 201 milion KM: Kako je višak novca raspoređen entitetima
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) je objavila da su prihodi od indirektnih poreza u prva tri mjeseca 2024. godine iznosili su 2 milijarde i 630 miliona KM i veći su za 8,29 % ili za 201 milion KM, u odnosu na isti period 2023. godine. Nakon što je UIO u prva tri mjeseca 2024. godine privredi vratila 523 miliona KM po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 2 milijarde i 107 miliona KM i veći su za 240 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine. Za finansiranje državnih institucija u prva tri mjeseca 2024. godine raspoređen je iznos od 250 miliona KM. Sav višak prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federaciji BiH raspoređen iznos od 1 milijarda i 139 miliona KM, Republici Srpskoj iznos od 638 miliona KM i Brčko distriktu iznos od 64 miliona KM.
državne institucije 250 miliona Federacija 1,139 milijardi četnitet 638 miliona Brčko DC 64 miliona ukupno 2,091 milijardi
"U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Brčko distriktu sa pripadajućim spoljnim dugom za prva tri mjeseca 2024. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM", saopćeno je iz UIO BiH.
Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 53 miliona KM, Republika Srpska 35 miliona KM i Distrikt Brčko 2 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 22, 2024 13:15:10 GMT
Prosječna martovska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.394 KM i veća je nominalno za 10,8 odsto, a realno za 7,9 odsto nego u istom mjesecu prethodne godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Martovska plata u odnosu na februar nominalno je veća za 0,1 odsto, a realno manja za 0,3 odsto.
"U martu je najviša prosječna neto plata 1.855 KM isplaćena u finansijama i osiguranju, a najniža 1.097 KM u građevinarstvu", ističe se u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku.
Iz Zavoda navode da su u martu ove u odnosu na mart prošle godie, sva područja zabilježila nominalni rast neto plate, od čega najviše u trgovini na veliko i na malo, popravci motornih vozila i motocikala 21,9 odsto, stručnoj, naučnoj i tehničkoj djelatnosti 20,9 odsto i snabdijevanju vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije /remedijacije/ životne sredine 18,7 odsto.
Prosječna martovska bruto plata iznosila 2.130 KM.
|
|
|
Post by kulinban on May 21, 2024 12:52:05 GMT
Broj zaposlenih u BiH u martu bio 853.002 osobe, a prosječna neto plaća 1.353 KM (693 eura)
U martu 2024. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 853.002, a od toga 387.022 žena, navode iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
U odnosu na februar 2024. godine broj zaposlenih osoba se nije značajnije mijenjao, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,1 posto. Najveći broj zaposlenih je u Prerađivačkoj industriji i to 165.240, a zatim u trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala gdje je radilo 156.741 osoba. U sektoru javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje zaposleno je bilo 76.600. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za mart 2024. godine iznosila je 1.353 KM, što pokazuje nominalan rast za 1,1 posto, a realno je veći za 0,8 posto u odnosu na februar 2024. godine. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za mart 2024. godine u odnosu na mart 2023. godine nominalno je viša za 7,4 posto. Za isti taj period realni indeks je bio veći za 5,3 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za mart 2024. godine iznosila je 2.090 KM, što pokazuje nominalan rast za 1,1%, a realno je veći za 0,8 posto u odnosu na februar 2024. godine. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća za mart 2024. godine u odnosu na mart 2023. godine nominalno je viša za 7,6 posto. Za isti taj period realni indeks je bio veći za 5,5 posto.
|
|
|
Post by kulinban on Jun 19, 2024 11:43:26 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Aug 1, 2024 11:36:38 GMT
Uprava za indirektno oporezivanje prvi put prikupila više od milijardu KM za jedan mjesec
U julu 2024. godine Uprava za indirektno oporezivanje prikupila je 1 milijarda i 73 miliona KM indirektnih poreza, što je za 122 miliona KM više u odnosu na juli 2023. godine.
Ovo je ujedno prvi put od uspostave UIO da su prikupljeni prihodi od indirektnih poreza u jednom mjesecu veći od milijardu KM.
Prihodi od indirektnih poreza za sedam mjeseci 2024. godine iznosili su 6 milijardi i 495 miliona KM i veći su za 543 miliona KM ili za 9,12 posto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 5 milijardi i 952 miliona KM.
UIO je za sedam mjeseci 2024. godine privredi vratila 1 milijardu i 196 miliona KM.
Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za sedam mjeseci 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 5 milijardi i 299 miliona KM i veći su za 619 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.
Za finansiranje državnih institucija za sedam mjeseci 2024. godine raspoređen je iznos od 592 miliona KM. Najveći dio prihoda od indirektnih poreza, kao i sav prikupljen višak prihoda, završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federaciji BiH u sedam mjeseci 2024. godine raspoređeno 2 milijarde i 894 miliona KM, Republici Srpskoj 1 milijarda i 621 miliona KM i Brčko distrktu 162,5 miliona KM.
|
|