|
Post by kulinban on Feb 10, 2022 19:24:31 GMT
U 13 članica EU minimalac ispod hiljadu eura Mjesečna minimalna zarada (BRUTO PLATA SA TOPLIM OBROKOM) u 13 od 21 države članice EU, a koja je regulisana zakonom, bila je u januaru ove godine ispod hiljadu eura, pokazuju današnji podaci Eurostata.
29. Januar 2022
U dvije države ona je nešto viša do hiljadu, u šest država je više od 1.500 eura, a razlika između najniže i najviše minimalne zarade u EU veća je od sedam puta, prenosi Hina. Prema podacima Eurostata, najnižu minimalnu zaradu ( BRUTO PLATA SA TOPLIM OBROKOM ) imaju Bugari 332 eura, a najvišu Luksemburžani 2.257 evra, dok je u Hrvatskoj “minimalac” 624 eura, a u Sloveniji 1.074 eura. Nakon Bugarske sa 332 eura slijede Letonija s 500 eura, Rumunija 515, Mađarska 542, Hrvatska 624, Slovačka 646, Češka 652, Estonija 654, Poljska, 655, Litvanija 730, Grčka 774, Malta 792 i Portugal 823 Nešto više od hiljadu eura imaju Slovenija 1.074 Španija 1.126 evra, a šest zemalja ima više od 1.500 evra, Francuska 1.603, Njemačka 1.621, Belgija 1.658, Holandija 1.725, Irska 1.775 i Luksemburg 2.257 evra.
Rezultati su nešto drugačiji kada se minimalna zarada mjeri prema paritetu kupovne moći
Prema paritetu kupovne moći, s bugarskih 300 eura bruto plaće zbog nižih cijena roba i usluga bugarski radnici prolaze kao da zarađuju 600 eura, a hrvatska 624 eura bruto donose paritet kupovne moći od 880 eura, čime se kupovna moć hrvatskog minimalca nalazi negdje u sredini. Kupovna moć luksemburškog minimalca pada na 1700 eura. Ljudima koji u Hrvatskoj zarađuju minimalnu plaću ta razina plaća omogućava standard sličan kupovnoj moći minimalne plaće u Grčkoj, Malti, Mađarskoj i Crnoj Gori – lagano ispod standarda najslabije plaćene skupine zaposlenih u Portugalu i Rumunjskoj, a nešto bolje nego minimalno plaćeni Česi, Slovaci, Estonci, Latvijci i Bugari. Uz 50-ak tisuća ljudi koji su prijavljeni na minimalac, još je i stotinjak tisuća zaposlenih čija primanja iznose nekoliko desetaka kuna više od minimalca. Svaki deseti zaposleni u zemlji zarađivao je u prosincu prošle godine manje od 3915 kuna neto, odnosno manje od 4772 kune bruto. Svaki drugi, pak, hrvatski radnik primio je manje od 6149 kuna neto. Minimalna će plaća ove godine prvi put u Hrvatskoj biti veća od polovice prosječne plaće (oko 52 posto trenutačno) te iznad 60 posto medijalne neto plaće, trenutačno 62%, no s vremenom će se taj udio vjerojatno spuštati kako ostale plaće budu rasle. Prije pet godina minimalna je plaća dosezala samo 38 posto prosječnih primanja te je posljednjih godina snažnije rasla. U prosincu je, inače, prosječna neto plaća u zemlji bila 7333 kune, tako da bi tijekom ove godine prosječna neto primanja mogla premašiti vrijednost od često spominjanih tisuću eura. S prosjekom iznad tisuću eura Hrvatska bi iduće godine mogla ući u eurozonu, no to ne znači da će građani sačuvati dostignutu razinu standarda. Inflacija je već sada ozbiljno nagrizla nominalno povećanje plaća pa je tako plaća isplaćena u prosincu realno bila viša samo 1,9 posto, iako je nominalno porasla gotovo 7 posto. Inače, od rujna ove godine i plaće će se, jednako kao i cijene, paralelno iskazivati u eurima i kunama. Od zemalja koje imaju minimalnu zaradu manju od hiljadu evra prema paritetu kupovne moći su još Malta, Portugal i Rumunija. Ostalih osam zemalja imaju do 1.500 eura, Njemačka ima nešto više od 1.500 i Luksemburg 1.707 eura. Šest zemalja nema zakonski propisanu minimalnu zaradu, nego se ona određuje kolektivnim ugovorima, a to su Danska, Italija, Kipar, Austrija, Finska i Švedska.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 23, 2022 13:57:49 GMT
Njemačka povisuje minimalac na 12 eura
NJEMAČKA vlada donijela je odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura, priopćila je vlada nakon sastanka kabineta.
"Povećanjem minimalca će profitirati preko šest milijuna građana, prije svega žene te zaposleni na istoku zemlje", rekao je ministar rada Hubertus Heil (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) nakon redovnog sastanka kabineta u srijedu.
Heil je rekao kako povišica minimalne satnice s 9.82 na 12 eura također pogoduje zaposlenima koji su tijekom pandemije "održavali vitalne funkcije društva", poput njegovatelja kao i ostalih zaposlenih u zanimanjima koja su relevantna za funkcioniranje sustava.
Minimalna satnica bi prvo u junu trebala biti podignuta na 10.45 eura, a zatim u oktobru na 12.
Vlada je ovu odluku opravdala porastom cijena života i stanovanja u Njemačkoj.
"Ovaj porast životnih troškova je u pitanje doveo mogućnost pokrivanja tekućih troškova za osobe koje uz minimalnu satnicu rade puno radno vrijeme", stoji u priopćenju vlade.
Povišenje mora odobriti Bundestag
Povišenje minimalca još mora odobriti Bundestag, gdje vladajuća socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada raspolaže većinom.
Njemački savez sindikata (DGB) je pozdravio ovu odluku vlade kao važan signal u borbi protiv osiromašenja zaposlenih.
"Ovdje se radi o vrednovanju rada i važnom koraku u borbi za sprječavanje širenja siromaštva", rekao je član upravnog odbora DGB-a Stefan Koerzell.
Udruga poslodavaca Njemačke (BDA) je kritizirala odluku vlade zbog "miješanja politike". BDA je zatražio da se pitanje odluke o minimalcu ponovno vrati u nadležnost posebnog povjerenstva sastavljenog od predstavnika poslodavaca i zaposlenih, koje je do sada odlučivalo o ovom pitanju.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2022 7:05:13 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2022 9:50:51 GMT
Cijena rada po satu u Hrvatskoj iznosi tek 11,2 eura, dok je prosjek u EU 29,1 eura
Iako nije novost da smo po mnogo toga daleko od europskog prosjeka, novi podaci, koje je objavio Europski statistički ured Eurostat, pokazuju da zaostajemo i kada je u pitanju trošak radnog sata za poslodavca. Naime, cijena sata rada, u kojeg su uračunata davanja državi, u Hrvatskoj je u 2021. godini iznosila tek 11,2 eura.
Time je istraživanje, koje je napravljeno na razini Europske unije, pokazalo koliko se nalazimo ispod europskog prosjeka s obzirom na to da je prosjek troškova rada EU bio je 29,1 eura, a 32,8 eura u eurozoni.
U krugu najlošijih
Nije ohrabrujuće niti to da što na listi zauzimamo peto mjesto, ali od kraja. U EU niži trošak rada od Hrvatske imaju Latvija, u kojoj troškovi znose 11,1 eura, Mađarska, sa troškovima od 10,4 eura, Rumunjska, sa neslavnih 8,5 eura, te kao posljednja na listi Bugarska, u kojoj cijena sat rada stoji tek neslavnih 7 eura.
Istovremeno, zapadne zemlje, s kojima se često volimo uspoređivati, stoje nešto drugačije. Najviši troškovi su u Danskoj u kojoj sat vremena rada košta 46,9 eura. Odmah iza nje su Luksemburg, sa 43 eura, Belgija, sa 41,6 eura, a onda i Francuska, Nizozemska i Švedska, sa nešto manje od 40 eura po satu. I Austrija, Njemačka i Irska, zemlje u koje Hrvati često odlaze po 'bolje sutra', su među boljima u Europi kada gledamo koliko poslodavci potroše kako bi imali radnike. U Austriji cijena sata iznosi 37,5 eura, u Njemačkoj je zanemarivo niža - 37,2, eura - te ih Irska prati s 33,5 eura po satu.
Također, već kod prvih susjeda, u Sloveniji, cijena sata rada je gotovo duplo veća no što je u Hrvatskoj, a iznosi 21,1 euro po satu.
Zabilježen rast
Ono što je pozitivno je da je, kako navodi Die Presse, u usporedbi s 2020. godinom, europska satnica u prošloj godini u prosjeku porasla za 1,7 posto. U eurozoni rast troškova iznosio je 1,2 posto, a troškovi rada porasli su u svim zemljama EU, osim Italije i Španjolske.
Najveći porast zabilježen je u Litvi, koji je iznosio 12,5 posto, zatim u Estoniji koja je skočila za 6,5 posto te na Cipru i u Sloveniji, koje su imale jednaki rast od 6,2 posto.
Gledano prema djelatnostima ili sektorima, troškovi plaća su najveći u javnoj upravi, s prosjekom EU-a od 30,3 eura po satu.
Inače, sama statistika troškova ne uključuje samo bruto plaće, isplate bonusa, službene automobile i stanove tvrtke. U nju su uključeno i neizravni troškovi kao što su doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje, troškovi daljnjeg usavršavanja i porezi na plaću, a za izradu statistike su u obzir uzeti podaci tvrtki s najmanje deset zaposlenih.
Zanimljivo je i da je udio tih neizravnih troškova – i tu se, prije svega, misli na doprinos poslodavca za socijalno osiguranje – iznosio gotovo četvrtinu troškova. Iako je taj je udio prošle godine bio najveći u Švedskoj i Francuskoj te je iznosio preko 30 posto, u Austriji je također premašio prosjek EU-a.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 21, 2022 10:45:12 GMT
Grčka podiže minimalac drugi put ove godine
GRČKA će od 1. svibnja podići minimalnu plaću drugi put u ovoj godini, najavio je premijer Kyriakos Mitsotakis, upozorivši da inflacija teško pogađa prihode kućanstava. "Jačanje inflacije širom svijeta pogađa građane s niskim prihodima. Od 1. svibnja minimalna plaća porast će za 50 eura mjesečno, na 713 eura mjesečno", rekao je Mitsotakis u srijedu u televizijskom nastupu.
U siječnju je vlada podigla bruto minimalnu plaću oko dva posto, na 663 eura, što znači da će s novim povećanjem minimalna plaća porasti ukupno 9.7 posto. Inflacija je u Grčkoj u ožujku porasla na 8.9 posto, najvišu razinu u 27 godina, potaknuta vrtoglavim rastom troškova energije koji pritišću primanja kućanstava.
Cijene prirodnog plina porasle su na godišnjoj razini 68.3 posto, a cijene električne energije 79.3 posto. Tisuće ljudi izašle su početkom mjeseca na ulice Atene kako bi prosvjedovale protiv, kako su rekli, "produbljivanja krize" koju donosi rast cijena. Mandat sadašnje vlade završava iduće godine, podsjeća Reuters.
Niske plaće
"Zajednička agonija koju vidim na licima svih (građana) visoka je cijena međunarodne energetske krize i rata u Ukrajini, cijena struje, cijena na benzinskim postajama i na policama (supermarketa)", naglasio je grčki premijer.
Priznao je da su plaće u Grčkoj "doista niske". "Rane desetogodišnje financijske krize još nisu zacijelile, a aktualni rast cijena širom svijeta pogađa prije svega one s niskim primanjima i nezaposlene. Moja današnja odluka fokusirana je na njih", rekao je Mitsotakis.
Vlada je od prošle godine potrošila oko 4 milijarde eura na subvencioniranje računa za struju i plin kućanstava, kompanija i poljoprivrednika. Ovoga tjedna izvijestili su i da rade na planu "odlučne" intervencije u cijene struje kako bi ublažili pritisak na potrošače, ako Europska unija uskoro nešto ne poduzme da riješi taj problem.
|
|
|
Post by kulinban on May 7, 2022 19:56:00 GMT
ZANIMA LI VAS KOLIKE SU PLATE U MERCEDESU: Procurile su brojke…
Oko 100 vrhunskih menadžera Mercedes-Benza čini razinu 1 neposredno ispod Uprave. Svaki od njih zarađuje nekoliko stotina tisuća eura godišnje, ali se plaća na toj razini dogovara pojedinačno
Uz Bosch grupu, Mercedes-Benz automobilska grupa vjerovatno je najveći poslodavac u regiji Stuttgart i daleko šire.
Čak i nakon izdvajanja kamionskog poslovanja i povezanog smanjenja tradicionalne kompanije, grupa i dalje zapošljava oko 172.000 ljudi širom svijeta.
U većini slučajeva visina naknade zavisi od dotičnog hijerarhijskog nivoa. U Mercedes-Benzu oko 100 menadžera nalazi se neposredno ispod Upravnog odbora, i oni čine nivo 1. Ispod njih su voditelji odjela (E2), voditelji odjela (E3) i na kraju voditelji timova (E4). Ispod tih nivoa primjenjuje se kolektivna plata koju je odredio sindikat IG Metall.
Upravni odbor Mercedes-Benza upravlja bogatstvom globalno aktivne grupe automobila iz Stuttgarta. Nakon dobre finansijske godine 2021., šef Mercedesa Ola Källenius dobio je ukupnu naknadu od 6,14 miliona eura, izvijestila je sredinom marta Njemačka novinska agencija (dpa).
Osim glavnog direktora, u upravi automobilske kompanije nalazi se još sedam ljudi. Evo koliko su v.d. članovi uprave zaradili u fiskalnoj 2021. godinie. Ola Källenius, izvršni direktor, 6,14 milionaa eura (ukupna naknada) Jörg Burzer, direktor proizvodnje i upravljanja lancem nabavki, 141.000 eura (na dužnosti od 1. decembra) Renata Jungo Brüngger, članica Uprave za integritet i pravne poslove, 2,47 miliona eura Sabine Kohleisen, direktorica ljudskih potencijala i rada, 142.000 eura (na dužnosti od 1. decembra) Markus Schäfer, voditelj razvoja i nabavki, 2,1 milion eura Britta Seeger, voditeljica prodaje Mercedes-Benz automobil,a 2,46 miliona eura Hubertus Troska, direktor Kina Aktivnosti, 3,10 miliona eura Harald Wilhelm, glavni finansijski direktor, 1,93 miliona eura (Izvor: Izvještaj o naknadama za 2021. Mercedes-Benz Group AG) Osim toga, bivši članovi upravnog odbora Mercedes-Benza i prethodnih grupa i dalje primaju plate. Prema izvještaju o primanjima, bivši izvršni direktor Dieter Zetsche dobio je oko 3,5 miliona eura za finansijsku godinu 2021. Oko 100 vrhunskih menadžera Mercedes-Benza čini nivo 1 neposredno ispod Uprave. Svaki od njih zarađuje nekoliko stotina hiljada eura godišnje, ali se plata na tom nivou dogovara pojedinačno, prenosi Stuttgarter Zeitung. Uz naknadu, menadžeri godišnje dobivaju bonus i paket takozvanih fantomskih dionica. Kao rezultat toga, najviši menadžeri Mercedes-Benza imat će finansijski udio u cijeni dionica proizvođača automobila tokom perioda od četiri godine, tako da se njihove odluke razmatraju dugoročno. Ispod su nivoa upravljanja od 2 do 4 u hijerarhiji u Mercedes-Benzu. Nivo 2 uključuje voditelje odjela, koji često imaju nekoliko stotina zaposlenika pod sobom. Prema pisanju Stuttgarter Zeitunga, oni zarađuju osnovnu platu od oko 200.000 eura, na što se dodaju bonusi i iznosi za fantomske dionice. Voditelji odjela na nivou 3 zarađuju između 120.000 i 140.000 eura godišnje uključujući isplate bonusa. Konačno, nivo 4 uključuje vođe timova u Mercedes-Benzu, koji su na najnižem upravljačkom i zarađuju oko 100.000 eura godišnje. U Njemačkoj su zaposlenici Mercedes-Benza plaćeni prema ugovoru o platama sindikata IG Metall. Postoje takozvane platne grupe (EG). Plaća dotičnog djelatnika zavisi od područja, na primjer u montaži, te godinama radnog staža u kompaniji. Odabir naknade radnicima u kolektivnim pregovorima prema djelatnosti: Inženjer 78.100 eura Kontrolori 72.400 eura Tehničar mehatronike vozila 38.600 eura Službenik 47.300 eura Računovođa 40.400 eura Radnici montažne trake 38.700 eura Radni student 17.100 eura Pripravnik 16.600 eura U Baden-Württembergu plate zaposlenika Mercedes-Benza kreću se od platne grupe 1 s oko 2.400 eura do platne grupe 17 s oko 6.000 eura mjesečno, prenosi Stuttgarter Zeitung. Postoje i doplate za kasni rad i rad u smjenama. Dok rukovoditelji Mercedes-Benza dobivaju službeni automobil, zaposlenici ispod E nivoa i dalje dobivaju popust od 21,5 posto ako kupe novi Mercedes i zadrže ga najmanje šest mjeseci. To sada uključuje, na primjer, električnu luksuznu limuzinu EQS. Menadžeri također dobivaju bonus koji ovisi o uspjehu cijele kompanije ili pojedinog odjela. Prema navodima Stuttgarter Zeitunga, osnovna plata najviših rukovoditelja može se utrostručiti ako se ispune finansijski ciljevi. Posljednjih godina Mercedes-Benz je izazvao znatne kritike jer je grupa isplatila visoke dividende dioničarima unatoč masovnom otpuštanju radnika. Mercedes je prošle godine podijelio 5,35 milijardi eura dioničarima, što je najveća dividenda u historiji kompanije. Međutim, kroz takozvane fantomske dionice, čelnici grupe također bi trebali imati koristi od takvih isplata. Dionice se preraspodijele svake godine i vrijede četiri godine. Kao rezultat toga, direktori se postavljaju kao da stvarno posjeduju dodijeljene dionice i na taj način primaju dividendu. Iznos se isplaćuje u četvrtoj godini, tako da od cijene dionice imaju koristi i rukovoditelji, piše Fenix magazin.
|
|
|
Post by kulinban on May 10, 2022 5:30:37 GMT
Ovo je popis prosječnih plaća u eurima u EU Prosječna neto plaća bit će oko 900 eura, dok je u Uniji 1916 eura. No, šokirat će vas kad vidite plaće u Luksemburgu, Islandu, Irskoj, Nizozemskoj... Evo popisa
Hrvatska iduće godine prelazi na euro. Prosječna neto plaća bit će tako oko 900, a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i mirovine u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba oko tisuću eura da bismo dostigli prosjek EU-a.
Što se tiče plaća za 2021. godinu, u Austriji je prosječna neto plaća lani iznosila 2053 eura, Belgiji 2091. U siromašnoj Bugarskoj prosječni je neto dohodak lani iznosio 413 eura, a u Hrvatskoj 797 eura, dok su Slovenci 2021. u prosjeku primali 1038 eura.
Od Hrvata su nešto bolji bili Česi s 813 eura neto plaće, a puno bolji Danci, koji su s 3100 eura pri europskom vrhu. Slijede ih Šveđani s 3062 eura plaće. Od nas su bolje plaćeni i Estonci, s prosječnom plaćom od 958 eura neto, a nešto slabiji Latvijci – 648 eura, i Litvanci – 645 eura. No zato stanovnici
Cipra primaju za naše pojmove odličnih 1658 eura. I na Malti se dobro zarađuje iz hrvatske perspektive. Riječ je o 2261 euru.
Slijede redom bogate zemlje: Finska s 2509 eura Francuska s 2157 eura i Njemačka s 2270 eura prosječne plaće.
Prosječni Grk zarađuje 917, Portugalac 846, Poljak 736, Slovak 690, a Mađar 683 eura. U Rumunjskoj je prosječna neto plaća samo 522 eura, pa su od njih u EU-u siromašniji samo Bugari s već spomenutih 413 eura.
Prosječna neto plaća u Italiji je 1762 eura, a u susjednoj im Španjolskoj 1718 eura.
Pravi "teškaši" su Islanđani s 3435 eura i Luksemburžani s 3009 eura, a slijede ih Irci s 2479 eura i Nizozemci s 2263 eura.
|
|
|
Post by kulinban on May 19, 2022 14:02:43 GMT
Njemački parlament ukinuo povlastice bivšem kancelaru koji je branio Putina NJEMAČKI parlament Bundestag ukinuo je dio povlastica koje Gerhard Schroeder uživa kao bivši kancelar, javljaju danas njemački mediji kada je i Europski parlament pozvao na sankcije protiv bivšeg šefa njemačke vlade. I dalje prima povlaštenu mirovinu Gerhard Schroeder i dalje ima pravo na povlaštenu "plaću u mirovini" i osobnu zaštitu
Tzv. plaća u mirovni iznosi 35 posto aktualne plaće kancelara, što u ovom slučaju iznosi 8300 eura mjesečno., a što znači da kancelar ima 23.000 eura.
|
|
|
Post by kulinban on May 22, 2022 8:44:35 GMT
Koliko se zarađuje u Njemačkoj i koja su najtraženija zanimanja?
Prosječna bruto plata u Njemačkoj sa plaćenim socijalnim osiguranjem u prosjeku iznosi 3.427 evra. Kako je pokazalo istraživanje visine plata po zanimanjima u 2020. godini, u pojedinim oblastima one su rasle, a negdje su padale.
U odnosu na 2019. godinu, plate su porasle za 26 evra, što je najmanji rast od 2009, kada su porasle samo za 20 evra zbog ekonomske i finansijske krize.
Sektori su različito pogođeni, pa su u proizvodnom sektoru (-44 evra) i u ugostiteljstvu (-79 evra) čak pale u odnosu na prethodnu godinu.
Sa druge strane, došlo je do povećanja usluga osiguranja (+111 evra), zdravstvenih i socijalnih usluga (+80 evra) kao i obrazovanja i osposobljavanja (+77 evra).
Dok su gerijatrijske medicinske sestre u 2019. zarađivale u prosjeku 3.032 evra, njihova prosječna plata u 2020. porasla je iznad prosjeka, na 3.174 evra.
Stručna kvalifikacija u velikoj mjeri određuje platu. Za zaposlene sa akademskom diplomom prosjek je 5.265 evra, a sa priznatom stručnom kvalifikacijom 3.300 evra. Zaposleni bez stručne spreme zarađuju samo 2.515 evra.
Lista najpopularnijih zanimanja i plata pokazuje da njegovateljka zarađuje 3.174 evra, farmaceut 4.546 evra, arhitekta 4.122 evra, ljekar 6.337 evra, ljekarski pomoćnik 2,496 evra, pekar 2,319 evra, prodavac u pekari 1.840 evra, bagerista 3,437 evra, bankarski službenik 4.990 evra, građevinski inženjer 4.999 evra, profesionalni vozač 2.567 evra, a ekonomista 3.916 evra.
Biolog zarađuje 5.240 evra, računovođa 3.695 evra, kancelarijski službenik 3.338 evra, vozač autobusa 2,925 evra, urednik 4.094 evra, krovopokrivač 3.140 evra, službenik u maloprodaji 2.445 evra, električar 3.176 evra, elektromehaničar 3.465 evra, recepcioner 1.716 evra, odgojitelj 3.903 evra, voditelj poslovnice 4.113 evra.
Keramičarski poslovi plaćeni su 3,046 evra, frizeri 1.666 evra, vozači viljuškara 2.679 evra, monteri gasa i vode 3.122 evra, čistači 2.105 evra, domari 2.924 evra, industrijski službenik 3.667 evra, mehaničar 3.871 evra, informatičar 5.731 evro, inženjer elektrotehnike 6.300 evra, blagajnica u maloprodaji 2.212 evra, konobar 1.823 evra, kuvar 2.205 evra.
Medicinska sestra zarađuje 3.645 evra, moler 2.975 evra, skladištar 2.279 evra, varilac 2.819 evra, inženjer mašinstva 6.173 evra, zidar 3.214 evra, tehničar mehatronike 3.304 evra, medicinsko-tehnički laboratorijski asistent 3.497 evra, metalac 3.674 evra, bolničar 3.511 evra, fizioterapeut 2.588 evra.
Kako prenosi portal za zapošljavanje Stepstone, prosječna srednja plata u Hesenu najviša je u Njemačkoj i iznosi 47.840 evra godišnje.
Slijedi Baden-Virtemberg sa 47.800 evra, odmah ispred Bavarske (46.800 evra). Na dnu su Meklenburg-Zapadno Pomorje (33.600 evra), Brandenburg (34.300 evra) i Saska-Anhalt (35.400 evra).
Na ljestvici velikih gradova dominira Frankfurt na Majni s 54.100 evra. Slijede Minhen (53.900 evra) i Štutgart (53.600 evra).
|
|
|
Post by kulinban on May 26, 2022 17:10:28 GMT
INFLACIJA RAZARA RUSKU EKONOMIJU: Prosječna plata u Rusiji iznosi 449 eura, cijene ne prestaju rasti a Putin tvrdi da ni u Evropi nije punu bolje!
Putin je u srijedu odbacio tvrdnju da su sva ekonomska pitanja zemlje povezana s ratom u Ukrajini, no priznao je da će ova godina biti teška za Rusiju
Ruski predsjednik Vladimir Putin povećava minimalnu platu i penziju u zemlji za 10 posto kako bi pomogao u suzbijanju rastuće inflacije usred sankcija nametnutih Rusiji zbog rata u Ukrajini, piše Reuters.
Putin je u srijedu odbacio tvrdnju da su sva ekonomska pitanja zemlje povezana s ratom u Ukrajini, no priznao je da će ova godina biti teška za Rusiju.
- Čak i u Sjevernoj Americi i u Evropi, gdje se ne provode nikakve operacije, inflacija je usporediva, a ako pogledate strukturu njihovih ekonomija, čak je i veća od naše - naglasio je Putin.
Ruska je inflacija u aprilu iznosila 17,8 posto na godišnjoj razini, dok je u SAD-u dostigla 8,3 posto, što je blizu maksimuma u posljednja četiri decenije, no još uvijek dvostruko niža od trenutne ruske stope inflacije.
Povećanje minimalnih plata i penzija trebala bi početi 1. juna. Inače, trenutna minimalna plata iznosi 13.890 rubalja (233 dolara) mjesečno, a prosječna penzija iznosi 18.521 rublju (311 dolara) mjesečno, navodi Reuters. Prosječna plaća u Rusiji iznosi 449 eura, što Rusiju smješta na samo evropsko dno po visini prosječnih zarada svojih građana. Poređenja radi, prosječna plaća u BiH iznosi 545 eura.
Rusija je pogođena oštrim sankcijama od početka rata u Ukrajini. Stručnjaci za trgovinu s Instituta za međunarodne financije rekli su da ekonomija "implodira', a očekuju da će se ruski BDP srušiti za 30 posto do kraja 2022.
No Putin je u srijedu rekao da ruska ekonimija ima 'bolju dinamiku nego što su predviđali neki stručnjaci', piše Financial Times. Putin je rekao da ne očekuje da će inflacija biti iznad 15 posto ove godine. Ruska centralna banka je pak 29. aprila prognozirala stopu inflacije od 18 do 23 posto ove godine.
Ruska je inflacija skočila nakon invazije na Ukrajinu a cijene u zemlji još uvijek rastu, navodi FT.
|
|
|
Post by kulinban on Jun 3, 2022 19:08:30 GMT
U Njemačkoj donesena odluka o povećanju satnica
U Njemačkoj trenutno oko 6.2 miliona zaposlenih prima satnicu manju od 12 eura
Njemački Bundestag je danas donio odluku o podizanju satnice na 12 eura od oktobra ove godine. Minimalna satnica, koja trenutno iznosi 9.82 eura bruto, prvo bi 1. jula trebala biti povećana na 10.45 eura, a onda 1. oktobra na 12 eura. Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6.2 miliona zaposlenih prima satnicu manju od 12 eura.
Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.
Povećanje minimalne satnice bilo je jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)
- Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice - rekao je ministar rada Hubertus Heil danas.
On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima”.
Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice, a zastupnici opozicione demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.
Ljevica je podržala povećanje minimalca, ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.
Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA), a pozdravili su ga predstavnici sindikata.
|
|
|
Post by kulinban on Jun 28, 2022 5:11:04 GMT
Koliko točno zarađuju radnici najpopularnije tvrtke u Njemačkoj! Biznis Autor:N1
Porsche AG poznat je po svojim sportskim automobilima, koji se isporučuju i prodaju diljem svijeta, ali se još uvijek proizvode samo u Njemačkoj. Proizvođač ima sjedište u Zuffenhausenu u Stuttgartu i tamo vodi vrlo popularan muzej. Kao proizvođač vrhunskih sportskih automobila i luksuznih SUV-ova, Porsche je popularan poslodavac. U skladu s tim, mnogi ljubitelji automobila i tehnološki entuzijasti željeli bi graditi karijeru u Porscheu. Evo koliko zarađuju radnici u Porscheu.
Iako tvrtka iz Stuttgarta ima oko 36.000 zaposlenih diljem svijeta, Porsche je zadržao imidž malog njemačkog proizvođača sportskih automobila. Za razliku od Daimlera AG, čije su plaće podijeljene na razine upravljanja, u Porscheu postoji drugačija hijerarhija. No, plaćanje mnogih zaposlenika regulirano je i kolektivnim ugovorom sa sindikatom IG Metall.
Platforma za zapošljavanje Glassdoor proglasila je Porsche AG najpopularnijim poslodavcem prošle godine. Praktikanti su plaćeni prema kolektivnom ugovoru IG Metalla za metalnu i elektro industriju, piše Fenix Magazin.
U prvoj godini školovanja mogu očekivati bruto mjesečnu plaću od 976 do 1.037 eura, a u četvrtoj godini 1.141 do 1.264 eura mjesečno. Stažiranje je zasigurno najbolji način za početak karijere kod ovog proizvođača sportskih automobila.
Svatko tko uhvati željenu praksu u Porscheu AG može se radovati godišnjoj plaći s punim radnim vremenom od 15.100 eura, javlja Bild pozivajući se na informacije s portala za zapošljavanje Kununu. Studenti koji tu rade, zarađuju bruto godišnju plaću između 12.480 i 21.120 eura.
Kvalificirani radnik u proizvodnji zarađuje oko 50.400 eura bruto godišnje, a industrijski mehaničar u prosjeku zarađuje 52.900 eura, prenosi Bild.
Inženjeri za istraživanja u prosjeku primaju 85.700 eura bruto godišnje od Porschea, a voditelji timova mogu se radovati prosječnoj godišnjoj plaći od 100.600 eura.
U Porsche AG-u plaće stručnjaka, koje se isplaćuju izvan kolektivnih ugovora, veće su od navedene, te mogu rasti i do 170.000 eura bruto na godinu.
Godišnje plaće u Porscheu (Izvor: kununu.com):
Tehničar mehatronike vozila – 36.700 eura Autolakir – 41.700 eura Električar – 50.800 eura Programer softvera – 61.100 eura Inženjer – 81.300 eura Industrijski inženjer – 82.000 eura Voditelj tima – 100.600 eura Voditelj proizvodnje – 103.500 eura Menadžeri – 108.500 eura Šef odjela – 145.300 eura
Sam šef Porschea Olivera Blume zarađuje oko 4,76 milijuna eura godišnje. Bonus za uspjeh u Porsche AG-u već je legendaran jer ga dobiva svaki od 36.000 zaposlenika. U 2019. godini iznosio je 9700 eura po radniku.
Osim toga i dalje postoji popust za zaposlenike od 20 posto za kupovinu popularnih modela vozila.
|
|
|
Post by kulinban on Jun 28, 2022 9:12:11 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 14, 2022 19:15:29 GMT
KOLIKO SE ZARAĐUJE U NEMAČKOJ Pred vama je detaljan spisak zanimanja i mesečnih plata Nemačka je oduvek bila centar interesovanja radnika sa Balkana. S obzirom da je ova država poslednjih meseci u sve većoj potrazi za radnicima, sve češća je pojava da se ljudi iz Srbije ali i čitavog Balkana odlučuju baš za rad u Nemačkoj, u mnogo većem broju nego što je to bilo ranije. Plate u ovoj državi oduvek su važile za dobre, a mi vam sada donosimo detaljan spisak najtraženijih zanimanja i plata u državi koja važi za jednu od najjačih ekonomija u Evropi, a možda čak i u svetu.
U odnosu na 2019. godinu plate u Nemačkoj danas su veće za 26 evra. To je najmanji godišnji rast od 2009. godine, ali i dalje su u plate mnogo veće nego u ostalim evropskim zemljama.
Svi sektori dans su uglavnom pogođeni krizom. U proizvodnom sektoru plate su išle u minus 44 evra, a u ugostiteljstvu -79 evra. S druge strane došlo je do povećanja zarada u sektorima osiguranja, gde su plate veće za 111 evra, kao i kod zdravstvenih i socijalnih usluga (plus 80 evra). U Nemačkoj živi oko 450.000 Srba. Ono čime su bave naši građani u Nemačkoj obično spada u najteže poslove. Mnogo njih je zaposleno na građevini, u ugostiteljstvu. U proseku zarađuju oko 2.500 evra.
U nastavku vam donosimo spisak 100 zanimanja i zarada u Nemačkoj.
Negovateljica 3.174 evra Farmaceut 4.546 evra Arhitekta 4.122 evra Doktor 6.337 evra Ljekarski pomoćnik 2.496 evra Optičar 2.407 evra Pekar 2.319 evra Prodavac u pekari 1.840 evra Bagerista 3.437 evra Bankarski službenik 4.990 evra Građevinski inženjer 4.999 evra Profesionalni vozač 2.567 evra Poslovni ekonomista (tekstil) 3.916 evra Biolog 5.240 evra Računovođa 3.695 evra Kancelarijski službenik 3.338 evra Vozač autobusa 2.925 evra Agent call centra 2.161 evra Hemijsko-tehnički asistent 3.943 evra Kontrolor 5.714 evra Urednik 4.094 evra Krovopokrivač 3.140 evra Dispečer za scenu/film/televiziju 4.852 evra Nabavljač u prodaji 4.734 evra Službenik u maloprodaji 2.445 evra Električar 3.176 evra Elektromehaničar 3.465 evra Elektronički tehničar za uređaje i sisteme 3.465 evra Recepcioner 1.716 evra Odgojitelj 3.903 evra Event manager 3.474 evra Specijalista za komunikaciju 3.900 evra Instruktor vožnje 2.930 evra Voditelj poslovnice 4.113 evra Keramičarski poslovi 3.046 evra Frizer 1.666 evra Vozač viljuškara 2.679 evra Monter gasa i vode 3.122 evra Čistač zgrada 2.105 evra Grafički dizajner 3.180 evra Veletrgovac 3.162 evra Hotelski specijalista 2.117 evra Domar 2.924 evra Industrijski službenik 3667 evra Industrijski mehaničar 3.871 evra Informatičar 5.731 evra Inženjer elektrotehnike 6.300 eura Sudski službenik 3.373 eura Blagajnica u maloprodaji 2.212 evra Konobar 1.823 evra Voditelj ključnih računa 5.034 evra Kuvar 2.205 evra Medicinska sestra 3.645 evra Moler 2.975 evra Radnik u skladištu 2.279 evra Učiteljica u osnovnoj školi 4.444 evra Profesorica u srednjoj školi 5.577 evra Logističar 3.525 evra Logoped 2.714 evra Varilac 2.819 evra Specijalista/asistent marketinga 3.678 evra Voditelj marketinga 4.799 evra Inženjer mašinstva 6.173 evra Zidar 3.214 evra Tehničar mehatronike 3.304 evra Medijski dizajner slike i zvuka 2.966 evra Medicinsko-tehnički laboratorijski asistent 3.497 evra Metalac 3.674 evra Bolničar 3.511 evra HR službenik 3.927 evra Fizioterapeut 2.588 evra Pilot preko 6.450 evra Psiholog 4.626 evra PR menadžer 4.520 evra Programer 4.634 evra Pravnik pomoćnik 2.640 evra Urednik 4.366 evra Osoblje za čišćenje 1.911 evra Brodomehaničar 3.798 evra Kovač 3.053 evra Sekretar 3.338 evra Obezbeđenje 1.800 evra Zlatar 2.416 evra Programer softvera 5.195 evra Socijalni radnik 3.987 evra Službenik socijalnog osiguranja 4.160 evra Špediter 3.275 evra Porezni službenik 2.856 evra Graditelj puteva 3.463 evra Administrator sistema 4.750 evra Tehnički crtač 3.368 evra Pomoćnik za zaštitu okoline 3.569 evra Prodavac 2.445 evra Monitor prometa 3.430 evra Službenik osiguranja 4.695 evra Administrativni referent (viša služba) 4.543 evra Mehaničar 3.755 evra Ovlašćeni računovođa preko 6.450 evra Zubni tehničar 2.590 evra Stolar 3.189 evra *Izvor Magazin Fenix
|
|
|
Post by kulinban on Aug 15, 2022 8:57:29 GMT
Evo koje su najplaćenije djelatnosti u Bugarskoj
Prosečna mesečna bruto zarada u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 1.730 leva (884,09 evra). I veća je za 7,8 odsto u odnosu na prvi kvartal, saopštio je Nacionalni zavod za statistiku, piše portal novinite.com.
Privredne delatnosti u kojima je zabeležen najveći porast su obrazovanje - za 16,2%, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - za 15,5% i rudarska industrija - za 14,6%.
U delatnosti zdravstvena zaštita i socijalni rad registrovano je smanjenje zarada od 2%. Privredne delatnosti sa najvećom prosečnom mesečnom zaradom zaposlenih u drugom kvartalu 2022. godine su (1 BGN = 60.01 RSD): - Kreiranje i distribucija informacija i kreativnih proizvoda; telekomunikacije - 4216 BGN; - Finansijske delatnosti i delatnosti osiguranja“ – 2739 BGN; - Rudarska industrija" - 2544 BGN.
Najslabije plaćena su lica zaposlena u privrednim delatnostima: - Hotelijerstvo – 1058 BGN; - Ostale delatnosti – 1185 BGN; - Isporuka vode; usluge kanalizacije, upravljanje otpadom i oporaba – 1262 BGN. Povećanja
Prema preliminarnim podacima Nacionalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih lica su do kraja juna 2022. porastao je za 34,4 hiljade, ili za 1,5 odsto u odnosu na kraj marta 2022. godine, i dostigao 2,31 milion. Krajem prvog tromesečja 2022. godine najveći porast zaposlenih zabeležen je u Hotelijerstvu – za 30,5%. Najveći pad broja zaposlenih registrovan je u oblasti obrazovanja - za 1,6%.
Prosečna bruto mesečna zarada za april 2022. godine je 1.771 leva, za maj 1.708 leva, a za jun 1.710 leva.
U odnosu na isti period prethodne godine, prosečna mesečna zarada u drugom kvartalu 2022. godine u javnom sektoru veća je za 7,8 odsto, a u privatnom za 15,4 odsto.
6yka.com/ekonomija/evo-koje-su-najplacenije-djelatnosti-u-bugarskoj
|
|