Prosječne plate, minimalac, penzije u EU/Evropi

[kulinban]

Ovo su iznosi minimalnih plata u evropskim zemljama


Minimalne plate u Evropi kreću se od 213 eura u Albaniji, pa do čak 2.142 eura u bogatom Luksemburgu, pokazali su podaci Eurostata za januar ove godine

Nakon Luksemburga s “minimalcem” od 2.142 eura slijede
Irska s minimalnom platom od 1.656 eura,
Holandija 1.636,
Velika Britanija 1.599,
Belgija 1.594,
Njemačka 1.584,
Francuska 1.539 i
Španija 1.050 eura.

Minimalna plata zakonski je propisana u većini članica Evropske unije te u još nekim evropskim zemljama. U zemljama u kojima minimalna plata nije zakonski propisana napravljen je izračun prema uobičajenom broju radnih sati mjesečno.

Naime, minimalna plata u
Sloveniji iznosi 941 euro, na
Malti 777,
Grčkoj 758,
Portugalu 741,
Poljskoj 611,
Litvaniji 607,
Estoniji 584,
Slovačkoj 580,
Češkoj 575 i u
Hrvatskoj 546 eura.

Na dnu liste s minimalnim platama manjim od 500 eura nalazi se ukupno sedam evropskih zemalja, a to su Mađarska sa 487 eura,
Rumunija 466,
Latvija 430,
Srbija 343,
Crna Gora 331,
Bugarska 312 i
Albanija s 213 eura.

Prema podacima Eurostata, minimalna plata u Luksemburgu, ubjedljivo najviša u Evropi, veća je za čak deset puta nego u Albaniji.

Od zemalja članica EU-a, najnižu minimalnu platu primaju stanovnici Bugarske, Rumunije i Latvije.

S druge strane, Luksemburg već godinama čvrsto zauzima prvo mjesto na listi evropskih zemalja prema visini minimalnih plata. U ovoj maloj državi s oko 602 hiljade stanovnika, minimalna plata je 2015. godine iznosila 1.923 eura, a svake naredne godine je redovno rasla, dok je prošle godine prvi put premašila magičnu cifru od dvije hiljade, tačnije dostigla je 2.089 eura.

Također je zanimljiv i podatak da je minimalna plata u Luksemburgu u posljednjih pet godina porasla za 219 eura, što je više od trenutne minimalne plate u Albaniji koja iznosi 213 eura.

Na listi Eurostata ne nalaze se neke evropske zemlje, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. (Anadolija)

[kulinban]

Kolike su zaista plate u Njemačkoj?

Uvriježeno je mišljenje da su u Njemačkoj plate visoke, piše Dojče vele, koji se u današnjem prilogu pozabavio računicom koliko su te plate zaista visoke kada se odbiju svi porezi.

"Statistike pokazuju da je prosječna mjesečna bruto plata u Njemačkoj 2018. iznosila oko 2.950 eura. 

Prosječna neto plata, dakle ono što je isplaćeno zaposlenima, bila je, međutim, znatno niža. Tačnije, 33 odsto niža - i iznosila je 1.945 eura", navodi DW.

Iza tih gotovo hiljadu eura razlike između bruto i neto iznosa, kako se dodaje, stoje davanja državi u vidu poreza i doprinosa za razna osiguranja.

Visina poreza koji se mjesečno odbija od plate, pritom, zavisi od poreske klase zaposlenog (ima ih šest), odnosno od toga da li on živi u bračnoj zajednici, da li je samohrani roditelj, da li njegov/njen bračni partner radi, da li jedan bračni partner zarađuje znatno više, da li radi više poslova itd.

DW je ilustrovao razliku između bruto i neto plate na primjerima dva slučaja: za bračni par sa dvoje djece gdje jedan bračni partner zarađuje više od drugog i ima prosječnu njemačku platu od 2.948 eura mjesečno i za samca bez djece koji ima istu toliku platu.

Ocu ili majci dvoje djece će, nakon što mu se odbije 167 eura poreza, 215 eura (7,65 odsto) doprinosa za zdravstveno osiguranje, 274 eura (9,2 odsto) za penziono osiguranje, 36 eura (1,25%) za osiguranje u slučaju nezaposlenosti i 45 eura (1,525%) za osiguranje za njegu u starosti - na račun leći 2.209 eura.

Osobi koja živi bez bračnog partnera i nema djece, na računu na koji joj se uplaćuje mjesečna plata u bruto iznosu od 2.948 eura naći će se samo 1.944 eura, jer je porez koji mora da plati mnogo veći, navodi se u tekstu.

Osim toga, ona mora da plati i 22 eura poreza solidarnosti od kojeg su otac ili majka dvoje djece iz prethodnog primjera oslobođeni. Ako je pritom i član/ica katoličke ili protestantske zajednice, onda će joj na račun biti uplaćeno još četrdesetak eura manje (crkveni porez).

Prosječna plata je, međutim, apstraktan statistički podatak koji ne govori mnogo o tome koliko su dobro ili loše plaćeni zaposleni na određenim zanimanjima. Razlika između onih koji su na vrhu liste primanja i onih koji su na njenom dnu je ogromna. Doktori koji imaju titulu primarijusa zarađuju tako u prosjeku više od 120.000 eura godišnje, dakle, više od 10.000 eura bruto mjesečno, nešto manje menadžeri u trgovačkom i finansijskom sektoru, a tridesetak hiljada eura godišnje manje ljekari specijalisti.

Oni na začelju liste žale se da jedva spajaju kraj s krajem. Na neslavnom posljednjem mjestu je pomoćno osoblje u kuhinjama koje zarađuje u prosjeku manje od 2.000 eura bruto mjesečno, dok konobari i frizeri/frizerke zarađuju samo nekoliko desetina eura više.

Među najlošije plaćenim zanimanjima su i agenti u kol-centrima, kuvari, pomoćno osoblje u stomatološkim ordinacijama, njegovatelji i vozači kamiona. Znatno nižu od prosječne njemačke plate imaju i medicinske sestre s malo radnog iskustva (u javnim zdravstvenim ustanovama), kao i vaspitači/ce u vrtićima.

Njemačka je jedna od zemalja Evropske unije sa zakonski propisanom minimalnom platom po satu.
Ona trenutno iznosi 9,19 eura. Najvišu zakonski propisanu minimalnu satnicu ima Luksemburg (11,97 eura), a višu od Njemačke još četiri članice EU: Belgija, Irska, Holandija i Francuska. Najnižu minimalnu platu po satu imaju Bugarska (1,72 evra), Letonija (2,54 evra), Rumunija (2,68 evra), Mađarska (2,69 evra) i Hrvatska (2,92 evra). I tu se, naravno, radi o bruto iznosima.

Dakle, da li su plate u Njemačkoj visoke? Znatno su više i od evropskog prosjeka, ali niže nego u Švajcarskoj, Luksemburgu i Danskoj. To pokazuju statistike i brojke, navodi se u tekstu.

DW konstatuje na kraju da kada se govori o visini plate, uvijek treba sagledati i širi kontekst: koliki su troškovi života, prije svega hrane i stanovanja, napominjući u tom kontekstu da je 2017. jedno njemačko domaćinstvo u prosjeku trošilo 2.517 eura, od čega 897 eura samo na stan i režije.
m.dw.com/hr/koliko-novca-%C4%87e-mi-sjesti-na-ra%C4%8Dun-ako-u-njema%C4%8Dkoj-zaradim-prosje%C4%8Dnu-mjese%C4%8Dnu-pla%C4%87u/a-51118793

[kulinban]

U Lidlu prosječna plaća 8450 kuna (1120 eura) u Konzumu 3600 kuna (477 eura)

SCHWARZ grupa unutar koje su Lidl i Kaufland vodeća je u maloprodaji te je tako u toj konkurenciji prestigla Konzum, a Lidlovi radnici imaju najveću prosječnu neto plaću.

Otkrivaju to brojke iz publikacije "1000 najvećih" tjednika Lider.

Prema tim brojkama i našim izračunima, Schwarz grupa u Hrvatskoj drži oko 25 posto tržišta maloprodaje (Lidl 15 i Kaufland 10 posto). Konzum je na oko 20 posto, Spar ima 13 posto, a Plodine oko 12 posto udjela, prenosi Danica.

Tvrtka Konzum plus imala je lani 7,66 milijardi kuna prihoda što je pad od čak 20 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najveće plaće u Lidlu, najmanje kod Bose
Lidl je ostvario 5,87 milijardi kuna prihoda uz rast od 13 posto. Treći je Spar s 4,81 milijardu kuna, što je šest posto više, četvrte Plodine (4,37 milijardi i rast od 3,6 posto), a peti Kaufland (3,89 milijardi i plus sedam posto).

Na šestom je mjestu splitski Tommy (3,13 milijardi kuna prihoda), sedmi je omiški Studenac (1,7), osmi križevački KTC (1,63), deveti Narodni trgovački lanac (1,1), a deseti vinkovački Boso (669 milijuna kuna prometa).

Uvjerljivo najveću dobit prije oporezivanja ostvario je Lidl: čak 435 milijuna kuna. Druge su Plodine sa 165 milijuna, a treći Tommy sa 152 milijuna kuna.

Najveće prosječne neto plaće također se isplaćuju u Lidlu i lani su iznosile 8450 kuna, što je rast od 11 posto. Kaufland je drugi sa 6800 kuna.

Najniže plaće imaju radnici vinkovačkog trgovačkog lanca Boso, samo 3100 kuna neto. Uz bok im je Konzum plus s prosječnom neto plaćom od 3600 kuna, što je pad od čak 21 posto u odnosu na preklani

www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2210603

[kulinban]

Hrvatska: Prosječna neto plata u maju 899 eura

Prosječna hrvatska mjesečna neto plaća za maj 2020. bila je nominalno viša za 0,5 posto u odnosu na april.

Državni zavod za statistiku (DZS) izvijestio je kako je medijalna neto plata u Hrvatskoj za maj ove godine iznosila 5.579 kuna (744 eura), a prosječna neto plata 6.655 kuna (899 eura).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata za maj znosila je 6.655 kuna (899 eura), što je nominalno više za 0,5 posto, a realno za 0,4 posto u odnosu na april ove godine, prenosi Anadolija.

Prosječna mjesečna bruto plata za maj iznosila je 9.067 kuna (1.209 eura), što je nominalno više za 0,1 posto, a realno je ostala ista u odnosu na april.

Najniža prosječna plata 588 eura
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plata za maj isplaćena je u djelatnosti proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 10.357 kuna (1.381 euro), a najniža je isplaćena u zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4.407 kuna (588 eura).

Za razdoblje od januara do maja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 6.715 kuna (895 eura), što je u odnosu na isto razdoblje 2019. godine nominalno više za 2,1 posto, a realno za 1,4 posto.

balkans.aljazeera.net/vijesti/hrvatska-prosjecna-neto-plata-u-maju-899-eura

[kulinban]

Kolike su prosječne plate Bosanaca i Hercegovaca u Njemačkoj

21.9.2020. u 17:27
Stranci u Njemačkoj u prosijeku zarađuju 900 eura manje mjesečno od domaćih građana. Došljaci iz Bosne i Hercegovine i regiona tu ipak bolje stoje od ljudi iz Sirije ili Afganistana. Stručnjaci imaju objašnjenje za velike razlike.

Zaposleni stranci u Njemačkoj zarađuju mnogo manje od domaćih državljana, pokazuje statistika Savezne agencije za rad. Dok su njemački državljani u prošloj godini imali mjesečni srednji prihod od 3.509 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa – kod stranaca je ta vrijednost bila 2.614 eura. To je čak za 895 eura ili za četvrtinu manje.

U pitanju nije prosijek već takozvana medijana, vrijednost ispod i iznad koje se nalazi po tačno polovina svih prihoda. Za razliku od prosijeka, ta vrijednost ublažava uticaj veoma niskih i pogotovo veoma visokih plata i računa se da bolje govori o standardu „običnog” čovjeka.


Stranci rade slabije plaćene poslove

Razlika između Nijemaca i stranaca je posebno drastična kada su u pitanju došljaci iz Sirije, Afganistana ili Eritreje koji zarađuju 1.475 eura manje od domaćih.

Statistiku je saopštila Savezna Vlada u odgovoru na poslanički upit iz redova Alternative za Njemačku. Posebno upada u oči koliko su se razlike povećale prethodnih godina – tako je 2010. godine razlika bila 11,6 posto (317 eura).

Razlika se ne može pripisati samo obrazovanju jer postoji čak i kod nekvalifikovanih radnika – stranci tu dobijaju 415 eura manje od Nijemaca. Nekvalifikovani radnici iz Bosne i Hercegovine i regiona zarađuju pri tome 208 eura manje mjesečno, dok ljudi iz izbjegličkih zemalja imaju 657 eura manje mjesečno.

U takozvanom „sektoru niskih plata” radi tek 16 posto od svih njemačkih zaposlenih, dok je kod stranaca taj udio 37 posto.


Da li migracija obara zarade?

Njemačka vlada tumači razliku u platama time što radnici iz inostranstva često imaju manje iskustva i stručnosti. Prema odgovoru vlade, zapošljavanje više stranaca može da ima „efekat pritiska na srednju zaradu”.

„Ljudi koji su se tek doselili, u Njemačkoj su na početku karijere”, kaže Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada pri Agenciji za rad. „Njihove plate će tokom karijere znatno rasti”, rekao je on za agenciju dpa.


Rene Špringer, poslanik Alternative za Njemačku koji je postavio ovaj upit Vladi, kaže da „doseljavanje ne smije voditi dampingu zarada”. Njegova stranka se oštro protiv masovnom doseljavanju, prevashodno prijemu potražilaca azila.

Briker pak kaže da „dolazak migranata ima tek marginalni uticaj na plate”.

Razlike se, smatraju u Vladi u Berlinu, mogu smanjiti zakonski propisanom minimalnom platom koja postoji nekoliko godina, te podsticanjem da se stranci usavršavaju u Njemačkoj.

Prema Saveznoj agenciji za rad, u posljednjem mjesecu prošle godine je puno radno vrijeme u Njemačkoj imao 21 milion domaćih državljana i tri miliona stranaca. (Deutsche Welle)

m.dw.com/bs/plate-u-njema%C4%8Dkoj-strancima-900-evra-manje-nego-doma%C4%87ima/a-55005766?utm_source=Klix.ba&utm_medium=Clanak

[kulinban]

Ženeva je grad u kojem radnici imaju najvišu minimalnu platu na svijetu

Ženeva je grad u kojem radnici imaju najvišu minimalnu platu u svijetu. Septembarskim referendumom je odlučeno da minimalna plata iznosi više od 3.500 eura. Zvuči mnogo, ali za većinu građana nije tako.

Grad je sjedište banaka, institucija Ujedinjenih nacija (UN) i poznatih aukcijskih kuća Sotheby's i Christie's. U njemu je i veliki broj hotelskih radnika, čistača i frizera koji nisu imali toliko visoke plate. Lockdown tokom pandemije koronavirusa je primorao mnoge ljude da namirnice traže od banaka hrane. One su postojale i prije pandemije.

Charly Hernandez iz dobrotvorne organizacije Colis du Coeur dijeli velike količine namirnica ljudima među kojima je veliki broj žena koje imaju djecu. Prema njegovim riječima, minimalna plata od 3.500 eura zvuči mnogo, ali nije mnogo za one koji žive u Ženevi.

"Kirija za samo jednu sobu mjesečno iznosi skoro hiljadu eura. Ako možete preživjeti s 500 eura za hranu u toku mjeseca, onda ste dobar menadžer. Zdravstveno osiguranje mjesečno košta 550 eura po osobi. Ako imate porodicu u kojoj je dvoje djece, onda spajaš kraj s krajem", napomenuo je Hernandez.

Minimalna plata će mnogo značiti za brojne ljude, a među njima je i Ingrid koja je i sama dobijala namirnice iz jedne od banaka hrane. Kako je kazala, na kraju mjeseca je uvijek ostajala bez novca.

Kao volonterka u banci hrane radi medicinska sestra Laura koja uz svoju platu ne može priuštiti vlastitu nekretninu za život u gradu.

Međutim, Vincent Subilia iz Privredne komore Ženeve strahuje da će ovoliki iznos minimalne plate donijeti više štete nego koristi.

"Hoteli i restorani su se suočili s velikim izazovima u pandemiji. Ovo bi ih moglo samo dodatno ugroziti", ocijenio je.

Ugostitelj Stefano Fanari, koji radi kao glavni kuhar u restoranu, misli da neće moći platiti račune zbog iznosa minimalne plate. Njegova mjesečna plata je skoro šest hiljada eura i, kako je rekao, radi do 12 sati dnevno. Poručio je da nema ništa protiv da neko zarađuje i do četiri hiljade eura, ali se pita kako će to platiti.

Prijedlog o minimalnoj plati je podržalo 58 posto glasača. Odluka građana na referendumu je konačna i obavezujuća, objavio je BBC.

[kulinban]

Vlada povećava minimalac na 3400 kuna (450 eura)


MINIMALNA neto plaća za 2021. godinu iznosit će 3400 kuna, odnosno u bruto iznosu 4250 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je danas usvojila vlada.

Premijer Andrej Plenković je rekao će minimalna plaća od 1. siječnja iduće godine biti veća za 1130 kuna bruto, odnosno 904 kune neto u odnosu na 2016. godinu.

"Time je kroz četiri godine minimalna plaća porasla za 36,21 posto", rekao je Plenković.

Minimalna plaća za 2020. godinu u neto iznosu iznosila je 3250 kuna, u bruto iznosu 4062,51 kune, u trenutku predlaganje njezine visine iznosila je 46,49 posto prosječne bruto plaće u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj i to od siječnja do srpnja 2019. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Kako je došlo do izmjena obračuna i rasta bruto plaća, ona trenutno iznosi 44,25 posto prosječne bruto plaće s obzirom na razdoblje u prvih sedam mjeseci ove godine, rekao je državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić.

Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće je predložilo da se iznos minimalne bruto plaće za 2021. utvrdi u rasponu od trenutnog iznosa bruto minimalne plaće do 4407,82 kune.

www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2225838

[kulinban]

Prosječna neto plaća u Zagrebu je 7730 kuna ( 1020 eura )
Evo gdje je najveća, a gdje najmanja

PROSJEČNA neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u gradu Zagrebu za kolovoz ove godine iznosila je 7730 kuna, što je nominalni porast za 3,3 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za kolovoz na razini Hrvatske, koja je iznosila 6723 kune, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za isti mjesec bila je viša za 1007 kuna.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, najviša je prosječna neto plaća u pravnim osobama u Zagrebu za kolovoz isplaćena u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 12.249 kuna.

Nasuprot tomu, najniža je prosječna neto plaća za kolovoz isplaćena u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 4346 kuna.

Prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u gradu Zagrebu za kolovoz ove godine iznosila je 10.936 kuna, što je porast za 3,2 posto u odnosu na kolovoz lani, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.
www.index.hr/vijesti/clanak/prosjecna-neto-placa-u-zagrebu-je-7730-kuna-evo-gdje-je-najveca-a-gdje-najmanja/2230659.aspx?index_tid=69638

[kulinban]

Koliko ko zarađuje u Njemačkoj

Savezni zavod za zapošljavanje u Njemačkoj objavio je spisak plata u toj državi. Riječ je o spisku plata za 2019. godinu, a on prikazuje srednju bruto platu najpopularnijih zanimanja u Njemačkoj.

inženjer građevine 5.246
službenik u banci 4.875

elektromehaničar 3.694
staratelj 3.598
medicinska sestra 3.547 
pekar 3.502
bagerista 3.421
krovopokrivač 3.265
zidar 3.214
tesar 3.153
električar 3.143
vodoinstalater 3.056
keramičar 3.003 

moler 2.776
profesionalni vozač 2.556
kuhar 2.284
kasir 2.214

konobar 1.934,
prodavac peciva 1.839,
frizer1.684,

Ali, to su iznosi koje radnik ne dobije na ruke, jer se od tog iznosa prvo mora namiriti država preko poreza i doprinosa. Plaća se i porez crkvi.

Visina poreza koji se odbija od plate zavisi od poreske klase zaposlenog, a u računici ulogu igra i to je li radnik u braku ili je samac, da li je samohrani roditelj, koliko ima djece i drugi podaci.

Njemci imaju šest poreskih klasa. Treća se, na primjer, preporučuje supružnicima čiji partner nema primanja ili su njegova mnogo manja, dok se četvrta preporučuje bračnim parovima koji zarađuju otprilike jednaku platu. Što je veća plata, veća je i razlika kod promene poreskih klasa.

Na neto platu u Njemačkoj tako utiče više faktora, od poreske klase do broja djece, crkvenog poreza i osiguranja.

Ako, recimo, neko ima bruto platu od 3.000 eura, neto plata u prvoj poreskoj klasi biće mu 1.938 eura, u drugoj 1.991, trećoj 2.226, četvrtoj 1.938, petoj 1.575, a u šestoj 1.533 eura.

Njemačka ima i određenu minimalnu satnicu. Početkom ove godine došlo je do povećanja minimalne plate po satu rada sa 9,19 na 9,35 eura po satu rada.

Minimalna satnica uvedena je 2015. godine i bila je 8,50 eura. Od tada stalno raste, a do sredine 2022. godine trebalo bi, prema procjenama, da iznosi 10,45 eura, prenosi B92.

www.google.com/amp/s/m.vecernji.hr/amp/vijesti/ovo-je-popis-placa-u-njemackoj-no-evo-sto-se-krije-iza-visokih-iznosa-1455728

[kulinban]

Kolike su zapravo plaće u Njemačkoj: Pekar u Hamburgu zarađuje 26.000 kn? Ne baš...

8.10.2020.

Njemačka ima određenu minimalnu satnicu. Početkom ove godine došlo je do povećanja minimalne plaće po satu rada s 9,19 na 9,35 eura po satu rada.
Pekar u Hamburgu radi za 3500 eura mjesečno, konobar u Frankfurtu za 1900, keramičar u Münchenu za 3000, tesar u Hannoveru za 3100, blagajnik u trgovini u Stuttgartu za 2200... Iz perspektive hrvatskih radnika, ovo zvuči kao plaće iz snova – vratili bi se krediti, počela nadograđivati kuća, kupio bi se bolji automobil, na moru bi se ljeti ostajalo dva tjedna, a ne pet dana, a prolistali bi se i prospekti poznatih skijališta. Njemački su mediji ovih dana objavili popis prosječnih plaća po zanimanjima za 2019. godinu.

Za nekoliko desetaka zanimanja Savezni zavod za zapošljavanje iznio je srednje bruto plaće koje, treba to odmah razjasniti, a onda dijelom i raspršiti snove, radnik ne dobije “na ruke” u tom iznosu jer se prvo mora namiriti država preko poreza i doprinosa. Plaća se i porez Crkvi.
Visina poreza koji se odbija od plaće ovisi pak o poreznoj klasi zaposlenika, a u računici ulogu igra i to je li radnik u braku ili je samac, je li samohrani roditelj, koliko ima djece i drugi podaci.
Nijemci imaju šest poreznih klasa. Treća se, na primjer, preporučuje supružnicima čiji partner nema primanja ili su njegova mnogo manja, dok se četvrta preporučuje bračnim parovima koji zarađuju otprilike jednaku plaću. Što je veća plaća, veća je i razlika kod promjene poreznih klasa.

Kolektivni ugovori

Na primjer, ako Josef i Maria, koji nisu u braku, rade, i njezina je bruto plaća 1600 eura, dobit će neto 1150 eura mjesečno, dok će on, ako ima ugovorenu bruto plaću od 3200 eura, dobiti nešto više od 2000 eura neto. Za djecu se dobivaju dodatni iznosi.
Deutsche Welle je svojedobno izračunao da će radniku koji je u braku i ima dvoje djece i prosječnu njemačku bruto plaću od 2948 eura mjesečno, na kraju na račun sjesti 2209 eura, a samcu 1944 eura. Na neto plaću u Njemačkoj utječe više faktora, od porezne klase do broja djece, crkvenog poreza i osiguranja.
Ako netko ima bruto plaću od 3000 eura, neto plaća u
prvoj poreznoj klasi bit će mu 1938 eura, drugoj 1991,
trećoj 2226,
četvrtoj 1938,
petoj 1575, a
šestoj 1533 eura.

Usporediti prosječne plaće koje radnik za isti posao dobije u Njemačkoj i Hrvatskoj gotovo je nemoguća misija jer u Hrvatskoj takvih izračuna nema. U Njemačkoj su plaće određene kolektivnim ugovorima, no i tamo ima razlika, pa je tako izračunato da su plaće u istočnoj Njemačkoj često znatno niže nego u zapadnom dijelu zemlje. Osim o djelatnosti, plaće ovise i o veličini tvrtke za koju se radi, stupnju obrazovanja i odgovornosti samog posla.



Rastezljiv privatni sektor Njemačka ima određenu minimalnu satnicu. Početkom ove godine došlo je do povećanja minimalne plaće po satu rada s 9,19 na 9,35 eura po satu rada. Minimalna stanica uvedena je 2015. godine i startala je s 8,50 eura. Od tada stalno raste, a do sredine 2022. godine trebala bi, prema procjenama, iznositi 10,45 eura.

U Hrvatskoj je minimalna plaća trenutno 3250 kuna (4062 kune bruto). I dok se u javnom sektoru plaće određuju prema nekim pravilima, pa se zna koliko zarađuju poreznici, policajci, referenti ili medicinske sestre, u privatnom sektoru puno toga ovisi o dogovoru između poslodavca i radnika. Zidar u jednoj tvrtki može zarađivati 4000 kuna, a u drugoj 8000 neto. Zavarivač kod jednog gazde može raditi za 5000 kuna, a kod drugog za 10.000. Visina plaće u Hrvatskoj u privatnom sektoru rastezljiv je pojam. U Njemačkoj je, u usporedbi s Hrvatskom, prosječna bruto plaća dva i pol puta veća. Prosječna mjesečna bruto plaća u Njemačkoj je 2018. godine, naime, iznosila oko 2950 eura, a prosječna neto plaća nakon oporezivanja 1945 eura, dakle 33 posto manje.
Iste te godine, prosječna neto plaća u Hrvatskoj je bila 6242 kune, a u bruto iznosu 8448 kuna. Državni zavod za statistiku objavio je sredinom ove godine podatke o plaćama prema stručnoj spremi. Zaposleni s visokom stručnom spremom, prema podacima za 2018., zarađuju 43 posto više od državnog prosjeka, oni s višom 12 posto, a visokokvalificirani radnici 4,7 posto više od prosječne plaće. S fakultetskom diplomom, pokazalo se, može se zaraditi 60 posto više nego sa srednjoškolskom svjedodžbom

Pročitajte više na: m.vecernji.hr/vijesti/kolike-su-zapravo-place-u-njemackoj-pekar-u-hamburgu-zaraduje-26-000-kn-ne-bas-velik-dio-ode-drzavi-1436768 - m.vecernji.hr

[kulinban]

odnos plata u Merkatoru i prosjećne plate u Sloveniji

[kulinban]

Koliko godina stanovnici svjetskih metropola treba da štede da kupe stan 


Portal Bright Side je napravio hipotetičku situaciju i izračunao koliko godina bi ljudi koji žive u različitim zemljama morali da rade kako bi uštedjeli dovoljno novca za kupovinu stana u svom gradu. Posmatrali su neto prosječne mjesečne zarade (nakon poreza), i prosječne cijene za kupovinu stana od 50 kvadrata van centra grada, a računali da se cijela plata daje za stan.

Moskva – 12,5 godina U ovoj zemlji, kako Bright Side navodi, prosječna plata je oko 797 dolara, dok je cijena stanova u prosjeku oko 118.852 dolara.

Berlin – 5,5 godina Kako sajt ističe, prosječna plata u glavnom gradu Njemačke je oko 2.206 dolara. Cijene stanova van centra prosječno ovde iznose 145.596 dolara. London – 18 godina U glavnom gradu Velike Britanije prosječna plata iznosi oko 2.927 dolara, dok su prosječne cijene stanova 638.100 dolara, piše Bright Side.

London – 18 godina U glavnom gradu Velike Britanije prosječna plata iznosi oko 2.927 dolara, dok su prosječne cijene stanova 638.100 dolara, piše Bright Side. |

Dubai – 3,5 godina Prema navodima, prosječna plata u ovom gradu iznosi oko 3.340 dolara, a prosječna cijena stana je 143.850 dolara.

Pariz – 12 godina Prosječna plata u glavnom gradu Francuske iznosi oko 2.531 dolar, dok su cijene stanova u prosjeku 359.100 dolara.

Peking – 17,5 godina Prosječna plata u ovom gradu je oko 1.370 dolara, dok je prosječna cijena stana oko 289.150 dolara. 

Madrid – 7 godina Prosječna plata u glavnom gradu Španije je 1.571 dolar. Cijena stana u prosjeku je 132.250 dolara.

Stockholm – 9 godina Prosječna plata je 2.857 dolara. Cijena stana je u prosjeku 311.850 dolara.

Atina – 9 godina Prosječna plata u glavnom gradu Grčke je 803 dolara. Cijena stana ovdje je u prosjeku 88.950

Prag – 8 godina Prosječna plata je oko 1.019 dolara, dok se cijena stana može prosječno platiti 102.650 dolara.

Rim – 11 godina Prosječna plata u glavnom gradu Italije iznosi oko 1.783 dolara. Cijena stana je 230.600 dolara.

[kulinban]

Za pun rezervoar goriva građani BiH moraju da rade dva dana, u Njemačkoj šest sati

Za 50 litara goriva grašani BiH rade nešto više od 16 sati

Za pun rezervoar goriva u BiH mora da se radi oko 16 sati ili dva radna dana, u Sloveniji vozači mogu da napune svoje automobile poslije samo jednog dana rada ili nešto manje od osam sati, dok je Nijemcima potrebno još manje, odnosno oko šest sati rada.

Uprkos značajnim varijacijama na tržištu nafte, ali i obrtima koje je na tržište rada donijela pandemija korona virusa, brojke pokazuju da nije bilo značajnih promjena kada je riječ o količini uloženog rada potrebnog za tankovanje “do vrha”, bar kada je riječ o zemljama regiona.

Blic Biznis je do ove računice došao uzimajući u obzir aktuelne prosječne plate i cijene goriva u regionu i Evropi.

Naime, za 50 litara benzina, koliki je prosječan kapacitet rezervoara u automobilima, građani Srbije moraju da plate 57,8 eura, a oni koji voze “dizelaše” nešto više od 61 eura. Sa prosječnom platom od 512 eura i podrazumijevanim osmosatnim radnim vremenom, oni zarađuju 2,9 eura na sat, a to znači da im je za pun rezervoar potrebno skoro 20 sati rada, odnosno dva i po radna dana. Ako troše dizel, trebaće im i sat vremena više.

Slično vrijeme na poslu moraju da provedu i građani Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ako žele da napune svoje rezervoare. Pošto je prosječna plata u Crnoj Gori 525 eura, a za 50 litara benzina potrebno je 57 eura, to znači da Crnogorci treba da rade 19 sati. Makedonci imaju platu od 454 eura, pa za pun rezervoar koji ih košta 51 euro na poslu provode oko sat vremena više.

Nešto kraće moraju da rade vozači u Bosni i Hercegovini pošto je prosječna plata nešto niža nego u Srbiji – 491 euro, ali je i benzin jeftiniji, pa je za pun rezervoar potrebno oko 45 eura. To znači da za 50 litara goriva grašani BiH rade nešto više od 16 sati.

Gorivo u Hrvatskoj je najskuplje među zemljama bivše Jugoslavije, pa je za tankovanje “do vrha” u ovoj zemlji potrebno 62 eura. Ipak, sa prosječnom platom od oko 890 eura, odnosno satnicom od pet eura, hrvatski vozači mogu da napune svoje automobile za 12 sati rada, odnosno jedan i po radni dan.

U ovoj računici najbolje su prošli građani Slovenije koji imaju najveće prosječne plate – oko 1.200 eura, pa za pun rezervoar koji ih košta 51,6 eura moraju na poslu da provedu oko 7,7 sati, dakle manje od jednog radnog dana.

U znatno boljoj poziciji su vozači u Njemačkoj u kojoj je prosječna cijena goriva 1,37 eura, a prosječna plata oko 2.000 eura. Matematika je jasna – za pun rezervoar moraju da izdvoje 69 euro, a to znači da bi trebalo da rade samo oko šest sati.

Gorivo u Srbiji poskupjelo je u posljednjih mjesec dana oko šest dinara po litru, pa se tako na srpskim pumpama ovih dana benzin može kupiti za 140 do 142 dinara, a dizel za 148 do 150 dinara. Poslije novogodišnjih i božićnih praznika, sredinom januara, benzin je koštao oko 135 dinara, a litar dizela oko 141 dinara.

Najjeftinije gorivo toče vozači u Bosni i Hercegovini, gdje litar benzina košta 0,89 eura, a dizela 0,88 eura, koliko košta i dizel u Sjevernoj Makedoniji. Bezolovni benzin je nešto skuplji i košta 1,02 eura.

U Hrvatskoj je gorivo u blagom rastu, pa se litar benzina popeo na 1,24 eura, a dizela na 1,20 eura, dok u Sloveniji benzin košta 1,03 eura, a dizel 1,09.

Benzin u Crnoj Gori košta 1,13 eura po litru, dok je dizel oko jednog eura (1,020).

www.fokus.ba/biznis/za-pun-rezervoar-goriva-gradjani-bih-moraju-da-rade-dva-dana-u-njemackoj-sest-sati/1996663/

[kulinban]

Portal Telka.hr istražio je koje su države s najvišim prosječnim neto platama u svijetu.

10. Francuska – 26.036 eura godišnje

9. Švedska – 26.435 eura godišnje

7. Austrija – 28.161 eura godišnje

6. Njemačka – 28.294 eura godišnje

5. Australija – 28.560 eura godišnje

4. Švicarska – 30.154 eura godišnje

3. Norveška – 30.287 eura godišnje

2. Luksemburg – 35.202 eura godišnje

1. Irska – 37.195 eura godišnje

Izvor: Poslovni.hr

[kulinban]

EU minimalac – 1,87 evra po satu

07.02.2021.

SOFIJA – U Bugarskoj je minimalna mjesečna zarada obračunata po stopi od 1,87 evra po satu i to je najniži iznos minimalca u EU.

U Evropi, jedino je u Sjevernoj Makedoniji niža minimalna zarada i iznosi 1,63 evra, dok je najviša u Francuskoj – 10,15 evra po satu, pokazuju podaci Evropskog sindikalnog instituta, prenosi BTA.

U Srbiji, minimalna zarada iznosi nešto manje od dva evra po radnom satu.

U Rumuniji i Mađarskoj minimalac je ispod tri evra po satu, a u Grčkoj i u Portugaliji blizu četiri evra.

www.capital.ba/eu-minimalac-187-evra-po-satu/