|
Post by kulinban on Mar 21, 2023 11:54:32 GMT
Objavljena prosječna i medijalna plaća Hrvatske
PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj ove godine iznosila je 1094 eura, što je nominalno i realno više za 4.6 posto u odnosu na prosinac, dok je na godišnjoj razini, prema siječnju lani, nominalno viša za 11.7 posto, a realno niža za 0.9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 1685 eura, a najniža u proizvodnji kože i srodnih proizvoda i ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 748 eura. Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za siječanj 2023. iznosila je 930 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.
Objavljena i prosječna satnica
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj ove godine iznosila je 1499 eura, što je nominalno i realno više za pet posto u odnosu na prosinac lani. Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno viša za 13.1 posto, a realno za 0.4 posto.
U siječnju ove godine bilo je prosječno 175 plaćenih sati, što je na istoj razini u odnosu na prosinac lani. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za siječanj ove godine iznosila je 6.14 eura, što je u odnosu na prosinac nominalno više za 4.8 posto, a u odnosu na siječanj lani više za 7.2 posto. Realno je prosječna neto plaća po satu na mjesečnoj razini viša za 4.8 posto, a na godišnjoj je razini niža za 4.9 posto.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 8, 2023 18:11:30 GMT
Najveći izvoznici električne energije na Balkanu Posljednjih nekoliko godina uveliko se raspravlja o mogućnosti poskupljenja električne energije u zemljama Balkana iako neke od država u regiji proizvode i izvoze struju u značajnim količinama
Tim povodom smo istražili u kojoj mjeri zemlje regije Balkana izvoze električnu energiju, a koliko se pak oslanjaju na uvoz ovog važnog resursa.
Hrvatska izvozi značajne količine električne energije
Hrvatska je najveći izvoznik električne energije u regiji, pokazuju statistički podaci stranice worldstopexports. S izvozom električne energije koji je iznosio 1,08 milijardi eura, Hrvatska je rangirana na visokom 16. mjestu svjetske ljestvice koja ima ukupno 88 država. Najnoviji podaci hrvatskih institucija pokazuju da ukupni neto uvoz struje u toj zemlji iznosi blizu 9 posto. Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska bi već do 2030. godine mogla biti energetski nezavisna zemlja, bez potrebe za uvozom.
Izvoz struje iz BiH prvi put premašio milijardu KM
Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine premašio je prošle godine prvi put milijardu KM, odnosno blizu 547 miliona eura, pokazuju zvanični podaci. Nakon rasta cijena električne energije usljed energetske krize izazvane ratom u Ukrajini, bh. izvoz ovog strateškog proizvoda 2022. godine bio je rekordan i iznosio je više od 1,07 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Prema podacima stranice worldstopexports, izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine je 2021. godine iznosio 459 miliona eura, te je zauzela 32. mjesto na svijetu s ostvarenim izvozom struje. Iako je prošle godine izvozni rezultat bio najbolji do sada, proizvodnja električne energije bila je u padu u većem dijelu godine pod utjecajem loših hidroloških uslova izazvanih dugotrajnom sušom, te dužim od očekivanih remontima pojedinih termoelektrana. Upravo zbog takvih okolnosti, ali i cijena struje na tržištu i uvoz električne energije bio je rekordan. BiH je na uvoz prošle godine potrošila 201,1 milion eura, što je čak 79 posto više nego u 2021. godini.
Srbija
Prema podacima stranice worldstopexports, Srbija je na 43. mjestu ljestvice u svijetu po izvozu električne energije, ostvarivši prodaju na međunarodnom tržištu vrijednu 143,2 miliona eura. Podaci zvaničnih institucija u Srbiji pokazuju da ta zemlja u prosjeku tokom godine potroši više od milijardu eura na uvoz električne energije. Primjera radi, Srbija je samo u novembru 2022. godine platila blizu 40 miliona eura za uvoz struje, a u decembru više od 50 miliona eura, pokazuju podaci Ministarstva rudarstva i energetike. Prema tome, može se zaključiti da Srbija u velikoj mjeri zavisi od uvoza struje iz drugih država. Prema analizama srbijanskih stručnjaka, neka od rješenja za smanjenje prevelike ovisnosti o uvozu su investicije u vjetroparkove, solarne elektrane i u energetsku efikasnost. U prethodnoj deceniji proizvodnja struje u Srbiji smanjena je sa 38.600 gigavat sati, koliko je proizvedeno 2011. godine, na 38.235 gigavat-sati, kolika je bila proizvodnja u 2021. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Prema ovim podacima, proizvodnja u hidroelektranama je u ovom periodu porasla sa 9.243 gigavat sati u 2011. na 11.984 gigavat sati 2021. godine, dok je proizvodnja u termoelektranama, gdje se inače proizvodi najviše struje, oko dvije trećine, smanjena sa 28.672 na 23.734 gigavat sata. Sjeverna Makedonija Podaci worldstopexportsa pokazuju da je Sjeverna Makedonija 2021. godine ostvarila izvoz električne energije u vrijednosti 129,7 miliona eura, a odmah iza nje je Albanija s iznosom 125,3 miliona eura. Na posljednjem mjestu u regiji je Crna Gora s 58,9 miliona eura ostvarenog izvoza električne energije. Crna Gora je ipak u periodu od januara do augusta 2022. godine ostvarila izvoz električne energije gotovo triput veći nego u istom periodu 2019. godine, kada je vrijedio 49 miliona eura. Ali, za deset mjeseci prošle godine uvoz električne energije vrijedio je 193 miliona eura i bio je za 43 miliona eura veći nego izvoz u istom periodu prethodne godine. bhsc.trtbalkan.com/region/najveci-izvoznici-elektricne-energije-na-balkanu-11851279?twclid=25fjtl7bz1g9xonwbs7rna34s8
|
|
|
Post by kulinban on Jul 10, 2023 7:06:00 GMT
Ovo je prosječna zagrebačka plaća
PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za travanj ove godine iznosila je 1302 eura, što je nominalni pad za 1.6 posto u odnosu na ožujak te porast za 11.3 posto u odnosu na travanj 2022., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.
U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za travanj na razini Hrvatske, koja je iznosila 1122 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 180 eura. Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za travanj ove godine isplaćena je u djelatnosti vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 4903 eura. Najniža je plaća, pak, isplaćena u proizvodnja kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 703 eura.
Medijalna neto plaća za travanj iznosila je 1066 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od tog iznosa. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za travanj 2023. iznosila je 1850 eura, što je nominalni pad za 1.9 posto u odnosu na ožujak te porast za 12.7 posto u odnosu na travanj 2022. godine.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 27, 2023 5:58:22 GMT
Ovo su prosječne plaće u Hrvatskoj po zanimanjima
NAJVIŠA prosječna mjesečna neto plaća u 2022. godini obračunata je zaposlenima u području djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je 57.1 posto više od prosječne plaće zaposlenih na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj, pokazala je analiza Financijske agencije (Fine).
U 2022. godini za 996.213 zaposlenih (prema satima rada) kod 150.846 poduzetnika, obveznika poreza na dobit (bez financijskih institucija), koji su prema Zakonu o računovodstvu obveznici sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja (GFI), obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 6.973 kune , što je povećanje od 9.7 posto, u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 6.356 kuna. Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji i trgovini
Finina analiza prosječnih mjesečnih neto obračunanih plaća po područjima djelatnosti pokazala je da su lani poduzetnici u tri djelatnosti - prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, zapošljavali 54.5 posto ukupno zaposlenih, s time da u građevinarstvu i trgovini na veliko i malo zaposleni za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske.
Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji, u kojoj je lani poslovalo 16.329 poduzetnika s 238.583 zaposlenih, iznosila je 7.120 kuna.
U trgovini, koja je zapošljavala 192.887 radnika kod 28.323 poduzetnika, prosječna mjesečna neto plaća je iznosila 6.828 kuna, dok je prosjek neto plaće u građevinarstvu, u kojem je bilo 111.454 zaposlenih kod 20.488 poduzetnika, bio 6.027 kuna.
U prerađivačkoj industriji lani je u odnosu na godinu prije ostvaren rast plaća od 10,7 posto, u trgovini na veliko i malo od 9.3 posto, dok su plaće u građevinarstvu porasle za 11.1 posto.
IT-jevci s najvećim plaćama
Analiza Fine pokazuje da su u 2022. najveće plaće imali zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je što je 9.7 posto više odnosu na prosječnu plaću u toj djelatnosti u 2021. godini te 57.1 posto više od prosječne mjesečne neto plaće obračunate zaposlenima kod svih poduzetnika u Hrvatskoj. Lani je u djelatnosti informacija i komunikacija bilo zaposleno 50.464 radnika kod 8.551 poduzetnika.
Po visini prosječne plaće, s 8.942 kune, što je 28.2 posto više od prosjeka, a 9.7 posto više od 2021. godine, slijedi djelatnost rudarstva i vađenja, koja je u 2022. imala 222 poduzetnika i 3.379 radnika.
Zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije lani su imali prosječnu mjesečnu neto plaću od 8.814 kuna, što je 2.4 posto više od prosjeka godine ranije te 26.4 posto više u odnosu na prosječnu plaću na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj u 2022. godini. U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije lani je poslovao 1.051 poduzetnik, a zapošljavali su 13.653 radnika.
Djelatnosti s najnižim plaćama prošle godine
Djelatnosti s najnižim obračunanim neto plaćama u 2022. godini su ostale uslužne djelatnosti s 4.756 poduzetnika, 11.682 zaposlenika i prosječnih 5.252 kune, obrazovanje u kojem je 7.879 radnika, kod 1.722 poslodavaca, radilo za prosječnu neto plaću od 5.395 kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u kojima je isplaćena prosječna plaća od 5.630 kuna.
U turizmu i ugostiteljstvu lani je kod 13.675 poduzetnika bilo zaposleno 79.349 radnika, kojima je obračunana prosječna mjesečna neto plaća od 6.106 kuna.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 13, 2023 12:11:42 GMT
PROMET OVOG PROIZVODA PORASTAO ZA 1.000 ODSTO: Efekti akcije "Bolja cena" bolji od očekivanih
MESEC dana posle početka akcije "Bolja cena" možemo reći da su njeni efekti bolji nego što smo očekivali, izjavio je danas ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović i naveo da je promet nekih proizvoda čija je cena snižena u ovoj akciji porastao i za 1.000 odsto.
- Nećete se iznenaditi o kom proizvodu je reč. Reč je o parizeru, ali je skočio i promet za jogurt, sok od jabuke za 800 odsto, što pokazuje koliko ljudima znači pojeftinjenje ovih proizvoda - rekao je on gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a i podsetio da se na listi proizvoda u ovoj akciji nalazi 36 artikala.
Momirović je najavio da se razmišlja o proširenju akcije u narednom periodu, a odgovarajući na pitanje koje bi robe mogle pojeftiniti, rekao je da se to pre svega odnosi na one proizvode koji su značajni za pripremanje slava, ne precizirajući o kojim se tačno artiklima radi.
- Omogućili smo ljudima da kupuju po nižim cenama, nastavićemo sa ovom akcijom koja doprinosi očuvanju standarda građana. Očekujemo da inflacija nastavi da pada, posle martovskog vrha, kada je bila veća od 16 odsto, smanjivala se, a očekujemo da u oktobru bude i jednocifrena - rekao je on.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 16, 2023 6:17:41 GMT
Ovo je prosječna zagrebačka plaća
PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za juli iznosila je 1309 eura, što je nominalni pad za 0.6 posto u odnosu na lipanj.
Ali predstavlja porast za 12.8 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.
U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za juli na razini Hrvatske, koja je iznosila 1141 euro, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 168 eura.
Najveća plaća u djelatnosti vađena sirove nafte i prirodnoga plina
Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za srpanj ove godine isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2108 eura. Najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 708 eura.
Medijalna neto plaća za srpanj iznosila je 1116 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1862 eura, što je pad za 0.5 posto u odnosu na lipanj, ali porast za 15.1 posto u odnosu na srpanj 2022. godine.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 17, 2023 11:45:21 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 22, 2023 7:01:43 GMT
Objavljeno kolika je prosječna plaća u Hrvatskoj, a kolika medijalna
PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za rujan 1156 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 14.2, a realno za sedam posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni danas.
U odnosu na plaću za kolovoz ove godine, prosječna neto plaća za rujan bila je nominalno niža za 0.6 posto, a realno za 1.1 posto.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 1857 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 754 eura. Kakva je situacija na godišnjoj razini?
Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za rujan iznosila je 998 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan iznosila je 1596 eura, što je u odnosu na kolovoz nominalno niže za 1.1 posto, a realno za 1.6 posto.
Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno viša za 16.5 posto, a realno za 9.2 posto. Kao i kod neto plaće, najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan bila je u zračnom prijevozu, u iznosu od 2692 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 987 eura.
Za razdoblje od siječnja do rujna prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1133 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2022. nominalno više za 12.5 posto, a realno za 3.2 posto.
Gdje je najveći broj plaćenih sati, a gdje najmanji?
U rujnu je bilo prosječno 167 plaćenih sati, što je u odnosu na kolovoz ove godine manje za 8.7 posto. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnostima vodni prijevoz i pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu (175), a najmanji u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (143).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za rujan iznosila je 6.75 eura, što je u odnosu na kolovoz više za osam posto, a u odnosu na isti mjesec lani više za 188 posto, podaci su DZS-a.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 29, 2023 9:34:44 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 30, 2023 12:22:47 GMT
Ovo su prosječne plaće po županijama u Hrvatskoj
DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je nove podatke o kretanju prosječnih neto plaća u trećem tromjesečju po županijama.
Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je za rujan 1156 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 14.2. U odnosu na plaću za kolovoz ove godine, prosječna neto plaća za rujan bila je nominalno niža za 0.6 posto, a realno za 1.1 posto, objavio je DZS.
Najveći rast neto plaća u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen je u Brodsko-posavskoj županiji, za 16.8 posto, slijedi Vukovarsko-srijemska županija u kojoj su plaće rasle za 16.3 posto, u Bjelovarsko-bilogorskoj za 15.5 posto, Šibensko-kninskoj i Sisačko-moslavačkoj za 15.3 posto i Virovitičko-podravskoj za 15.2 posto.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u trećem tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu Zagrebu i iznosi 1343 eura, slijede Zagrebačka županija s 1168 eura, Primorsko-goranska s 1155 eura, Karlovačka s 1131 eurom, Krapinsko-zagorska s 1117 eura i Splitsko-dalmatinska županija s 1102 eura.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 11, 2023 6:43:25 GMT
PROSJEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ PREMA DJELATNOSTIMA (EUR), RUJAN 2023.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 22, 2023 9:44:10 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Dec 27, 2023 6:29:16 GMT
Hrvatska živi od novca koji joj pošalju iseljenici. Evo koliko šalju svake godine
HRVATSKA je iseljenička država cijelu povijest. Kao rezultat toga otprilike podjednak broj Hrvata živi izvan Hrvatske kao i u njoj. Iako se radi o kontinuitetu iseljavanja već stoljećima, u nekim razdobljima je posebno intenzivno. Najnoviji val je počeo nakon izbijanja financijske krize 2008., a intenzivirao se ulaskom Hrvatske u EU. Do tada je Hrvatska čak imala pozitivan migracijski saldo, više ljudi se useljavalo nego iseljavalo, primarno zbog doseljenika iz BIH. Veliki gradovi imaju sve manje stanovnika, a Osijek je ispao s popisa gradova s više od 100 tisuća stanovnika. Malo koji grad ili općina imaju veći broj rođenih nego umrlih, primarno zbog manjka mladih u fertilnoj dobi i niskog broja rođene djece. Hrvatska se tako po broju stanovnika vratila na razine iz kasnih 40-ih, a gotovo trećina stanovnika su umirovljenici. Jasno je da su primarno odlazili mladi, koji nisu mogli pronaći zaposlenje u Hrvatskoj i koje je razočaravala socio-ekonomska situacija.
Hrvatska živi od novca koji joj pošalju iseljenici
Oni koji su iselili kao posljedicu velikog iseljavanja svake godine šalju milijarde eura iz inozemstva. Prošle godine su u Hrvatsku iz inozemstva putem osobnih transfera, što označava novac koji ljudi šalju direktno iz jedne države u drugu, ušle 2.4 milijarde eura. Više novca su u zemlju iz koje su iselili poslali samo Rumunji, Španjolci i Poljaci. Ali u tim državama živi puno više ljudi, pa je iznos po stanovniku puno manji.
Hrvatska ima najvišu vrijednost osobnih transfera u odnosu na veličinu ekonomije u cijeloj EU. Iznosi čak 7.6 posto BDP-a, daleko najviše od svih država. Drugoplasirana Latvija dobiva osobne transfere u iznosu 3.2 posto BDP-a (ukupno 0.7 milijardi eura), a trećeplasirana Rumunjska 2.9 posto BDP-a (ukupno 4.4 milijarde eura). Prema tome se može tvrditi da je Hrvatska najviše iseljenička nacija u EU, a da nema osobnih transfera iz inozemstva, nestalo bi skoro 1/13 ekonomije Hrvatske.
Hrvatska ne bi trebala spadati u EU, bliža je Srbiji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori i Albaniji
Zapravo Hrvatska prema mjerilu važnosti osobnih transfera u nacionalnoj ekonomiji uopće ne spada u EU. Sličnija je državama poput Srbije, BiH, Crne Gore, Kosova i Albanije. Osobne doznake, tj. osobni transferi, čine 17.2 posto BDP-a Kosova, 13.3 BDP-a Crne Gore, 10.6 BDP-a BiH, 9.2 posto Albanije i 9 posto Srbije.
Veliki rast osobnih transfera u Hrvatskoj je započeo ulaskom u EU, a još 2012. je iznosio samo 0.8 milijardi eura. Tako se u samo deset godina iznos koji su iseljenici poslali u Hrvatsku utrostručio. Iskustvo Hrvatske s masovnim iseljavanjem nakon ulaska u EU nije jedinstveno. Države poput Poljske su imale istu situaciju. Nakon što je Poljska ušla u EU 2004., osobne doznake su se više nego utrostručile do 2007., povećavši se s 0.9 milijardi eura na 3.1 milijardu eura. Poljska je primjer države koja je nakon ulaska u EU imala velikih problema s iseljavanjem, ali je trend nakon nekoliko godina prestao. Razlog je snažan rast ekonomije Poljske koji je stimulirao ljude na ostanak, pa čak postoje indicije da se trend preokrenuo i da se iseljeni Poljaci vraćaju.
Države koje najviše ovise o iseljenicima nisu članice EU
BiH, Crna Gora, Albanija i Srbija su dokaz da nije potreban ulazak u EU da bi se stanovništvo masovno iseljavalo. Imaju veliki udio osobnih transfera u BDP-u. U Srbiju su imigranti 2022. poslali 5 milijardi eura (9 posto BDP-a), BiH 1.8 milijardi eura (10.6 posto BDP-a), Crnu Goru 0.4 milijarde eura (13.3 posto BDP-a), a Albaniju 1.2 milijarde eura (9.2 posto BDP-a).
Otprilike desetina gospodarstva tih država ovisi o osobnim doznakama/transferima iz inozemstva, a nisu članice EU. Primjerice, Srbija je u ukupnom iznosu primila 5 milijardi eura osobnih doznaka/transfera iz inozemstva, a Rumunjska 4.4 milijarde eura. A Rumunjska ima daleko više stanovnika i članica je EU. Oni koji su odselili iz Hrvatske šalju novce u nju, a oni koji su uselili u Hrvatsku šalju novce iz nje
Migracije nisu jednosmjerne, dok neki iz određene države iseljavaju, drugi useljavaju. Iseljenici određene države koji šalju novac kući predstavljaju priljev osobnih transfera, koji im povećava BDP kroz potrošnju.
Kada se iz neke države šalju novci u drugu, onda to za zemlju predstavlja odljev osobnih transfera. Netko tko je iselio iz Hrvatske u Njemačku i od tamo šalje novce obitelji u domovinu, stvara priljeve novčanih transfera Hrvatskoj, ali odljeve novčanih transfera Njemačkoj. Taj odljev je za Njemačku realni gubitak, jer umjesto da se novci zarađeni u njoj troše u ekonomiji Njemačke, oni odlaze u drugu državu i tamo povećavaju potrošnju. Zbog toga priljev novčanih transfera možemo prikazati kao pozitivan utjecaj na BDP, a odljev kao negativan.
Hrvatska najovisnija unutar EU o osobnim transferima
Zbroj priljeva i odljeva je neto osobni transferi. S obzirom na to jesu li veći odljevi ili priljevi, može se odrediti utjecaj na BDP. Države s puno iseljenika, a malo useljenika će imati pozitivan utjecaj osobnih transfera na BDP, a one s puno useljenika koji šalju novac u domovinu negativan.
I prema ovome je Hrvatska rekorder EU, s neto osobnim transferima u iznosu 2.8 posto BDP-a. To znači da Hrvatska više primi novca od svojih iseljenika nego što useljenici u njoj pošalju izvan nje. Najgori nakon Hrvatske su Portugal (1.4 posto BDP-a), Bugarska (1.4 posto BDP-a) i Rumunjska (1.3 posto BDP-a). Te zemlje su najveći neto primatelji osobnih transfera u EU.
S druge strane zemlje poput Njemačke, Francuske, Belgije, Italije i Španjolske gube BDP zbog toga što su neto pošiljatelji osobnih transfera, što znači da strani radnici u njima više novca pošalju izvan tih država nego njihovi radnici u drugim državama pošalju u njih.
Srbija, Crna Gora i Albanija su posebna kategorija, iako nisu dio EU
Očekivano, Srbija, Crna Gora i Albanija imaju jako visoku razinu neto osobnih transfera. To znači da radnici koji su iselili u njih daleko više novca pošalju u te države nego što radnici iz stranih država pošalju iz tih država u inozemstvo. Neto osobni transferi Srbije su 7.6 posto, Crne Gore 6.5 posto i Albanije 6.1 posto. Ekonomije tih država izrazito puno ovise o novcima koje ljudi koji su iselili iz njih šalju kući tijekom rada u inozemstvu.
Udio osobnih transfera u nacionalnoj ekonomiji je indikator razvoja i može se mijenjati
Osobni transferi su dobar indikator razvijenosti. Bogate države imaju malo priljeva osobnih transfera u odnosu na veličinu gospodarstva i negativan iznos neto osobnih transfera. Iz njih ljudi rijetko iseljavaju, a i kada isele, nemaju potrebu slati novce iz inozemstva svojim obiteljima. Siromašne države imaju puno iseljenika, slijedom toga velike priljeve osobnih transfera iz inozemstva i pozitivan iznos neto osobnih transfera. Ljudi iz njih iseljavaju da bi mogli pronaći posao ili bolje poslove u inozemstvu, a dio zarađenog šalju u domovinu svojim obiteljima.
Hrvatska je prema kriteriju osobnih transfera najsiromašnija država EU. Dobra vijest je da se to može promijeniti. Dobar primjer je Poljska, koja je nakon ulaska u EU zabilježila veliki val iseljavanja i posljedično rast priljeva od neto transfera, ali je zbog snažnog ekonomskog rasta iseljavanje stalo. Čak se bliži pozitivnoj nuli po pitanju neto osobnih transfera (trenutno 0.1 posto BDP-a).
|
|
|
Post by kulinban on Dec 29, 2023 6:51:40 GMT
Tisuće stanova je prazno, najam garsonijere je 500 €, a kvadrat 4000 €. Zašto?
NEKRETNINE u Hrvatskoj predstavljaju puno više nego u većini razvijenog svijeta. One su mnogima mjerilo životne sigurnosti, uspjeha i jedan od glavnih ciljeva na životnom putu.
Odnos Hrvata prema nekretninama je specifičan. One nisu samo mjesto za stanovanje nego i glavni način ulaganja, a želja velikog broja ljudi je nakupiti što više nekretnina kroz život. To stvara posebnu tržišnu dinamiku, paradoksalnu za bilo koje uvjete osim onih koji postoje u Hrvatskoj i sličnim zemljama. Ono što Hrvatskoj daje posebnu specifičnost je turizam.
Sve manje stanovnika i sve više praznih stanova, a sve veće cijene
Broj stanovnika oštro pada. Sve je manje mladih obitelji, koje masovno iseljavaju. Sve se to događa dok se broj stambenih nekretnina povećava pa se smanjuje broj kuća i stanova u kojima netko živi. Istodobno, cijene nekretnina rastu, a Hrvatska je u prva dva kvartala ove godine bila rekorder EU po rastu cijena. Prema podacima popisa stanovništva 2021., u Hrvatskoj je bilo 592.280 tisuća nenastanjenih stanova tj. stambenih jedinica. To se odnosi na sve stambene nekretnine, bilo da se radi o stanovima u zgradama ili kućama. U taj broj ne spadaju stanovi za odmor, stanovi koji se koriste povremeno i stanovi u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost. To je čak 43 posto više praznih stanova nego što je zabilježeno popisom stanovništva 2011., a izraženo u apsolutnom iznosu Hrvatska je povećala ukupan broj nenastanjenih stanova za 179 tisuća jedinica. Slijedom navedenoga padao je i broj nastanjenih stanova, i to u skoro svim županijama. Jedine iznimke su Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb.
U gotovo cijeloj Hrvatskoj pada broj nastanjenih stanova
Ostali dijelovi Hrvatske imali su pad ukupnog broja nastanjenih stanova, najmanje Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija (stotinjak nastanjenih stanova manje), a najviše Sisačko-moslavačka (-9723 nastanjena stana), Osječko-baranjska (-8837 nastanjenih stanova), Vukovarsko-srijemska (-5950) i Primorsko-goranska (-5823). U većini županija broj nastanjenih stanova smanjio se za između tisuću do nekoliko tisuća jedinica. Stanovi u Hrvatskoj se prazne, a cijene nekretnina sve su veće. Ukupno je u Hrvatskoj 2021. popisano 63 tisuće manje nastanjenih stanova nego 2011. To je kao da je nestala cijela Zadarska ili Sisačko-moslavačka županija. Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska imaju skupa manji broj nastanjenih stanova od ukupnog broja "nestalih" nastanjenih stanova u cijeloj Hrvatskoj od 2011.
Uskoro će svaki treći stan biti prazan
Paradoksi nekretnina u Hrvatskoj tu ne prestaju. Iako je ukupni broj stanova za stalno stanovanje narastao s 1.91 milijuna na 2.3 milijuna, to se odnosi isključivo na rast broja nenastanjenih stanova za stalno stanovanje. Broj nastanjenih stanova pao je s 1.496.558 na 1.433.445, a nenastanjenih narastao s 416.343 na 595.280. Zbog toga je udio nenastanjenih stanova za stalno stanovanje u ukupnom broju narastao s 22 posto na 29. Ovim tempom će do sljedećeg popisa stanovništva 2031. u Hrvatskoj svaki treći stan biti nenastanjen.
U Zagrebu je najstabilnija situacija
Potrebno je utvrditi gdje u Hrvatskoj najviše raste udio nenastanjenih stanova i zašto. Iako je udio nenastanjenih stanova blago narastao s 20 na 22 posto, u Zagrebu je zabilježio rast broja stanova za stanovanje za 11 tisuća.
Drastičan rast nenastanjenih stanova u Splitu
Situacija u Splitu je još gora, s rastom udjela nenastanjenih stanova sa 17 posto 23 posto. Ukupni broj stanova rastao je za 2896, ali taj rast se odnosi primarno na rast broja nenastanjenih stanova. Split je između dva popisa stanovništva izgubio 1691 nastanjeni stan.
I u Osijeku sve više nenastanjenih stanova
U Osijeku se događala slična stvar kao u Splitu. Udio nenastanjenih stanova je narastao s 18 posto na 23 posto, ukupan broj stanova je rastao s 50.694 na 51.087, ali je smanjen broj nastanjenih stanova.
Neprijavljena apartmanizacija u Splitu dovodi do rasta nenastanjenih stanova
Najmanji pad ukupnog broja stanovnika prema rezultatima popisa stanovništva imao je Zagreb, što je očuvalo stabilnu situaciju po pitanju broja stanova i udjela nenastanjenih stanova. Split i Osijek zabilježili su slična kretanja rasta ukupnog broja stanova, ali i povećanja udjela nenastanjenih stanova, no vjerojatno iz drugih razloga.
U Splitu je rastu vjerojatno kumovao turizam, točnije iznajmljivanje na crno. Da se u Splitu 2011. apartmane uglavnom iznajmljivalo na crno jasno je iz podatka da je popis zabilježio samo 594 stana u cijelom gradu koji su namijenjeni za iznajmljivanje pa se nisu brojili pod stanove za stalno stanovanje. To je premalen broj da bi bio istinit. Točan broj stanova za iznajmljivanje 2011. zasigurno je bio puno veći od 594, ali nisu bili prijavljeni kao takvi na popisu stanovništva pa su ulazili pod nenastanjene stanove za stalno stanovanje. U popisu 2021. stanovi za iznajmljivanje turistima obuhvaćeni su klasifikacijom "Stanovi u kojima se samo obavlja poslovna djelatnost". Navedeno je 4380 takvih stanova, drastično povećanje u odnosu na popis 2011. i bliže realnom stanju. Broj nenastanjenih je 2011. iznosio 13 tisuća, a 2021. godine 17.5 tisuća. Za pretpostaviti je da se i dio povećanja odnosi na neprijavljene stanove za iznajmljivanje turistima ili je jednostavno krivo popisan. No možda se radilo i o promjeni načina prikupljanja podataka. Provjerili smo tu mogućnost s Državnim zavodom za statistiku, na što su nam odgovorili da "nema razlike u načinu prikupljanja podataka...". Dakle, u Splitu je djelovala apartmanizacija, dijelom prijavljena, dijelom neprijavljena. Osijek i cijela istočna Hrvatska masovno se iseljavaju, zbog čega raste broj nenastanjenih stanova
Osijek je imao slično kretanje brojeva stanova kao Split, ali iz drugog razloga. Primarno se u njegovom slučaju radilo o efektu iseljavanja, a ne apartmanizacije. Ipak, Osijek nije najpogođeniji odlaskom stanovništva. Prema podacima popisa, najveći pad broja stanovnika zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji. To je vidljivo i prema podacima o stanovima u Vukovaru, gdje se smanjio i ukupan broj stanova (s 13.550 na 13.420) i broj nastanjenih stanova (s 10.682 na 9744), ali je narastao udio nenastanjenih s 21 posto na 27 posto. Zaokruženo, 2011. je svaki peti stan u Vukovaru bio nenastanjen, a 2021. svaki četvrti. Ovim ritmom sljedeći popis stanovništva pokazat će da je svaki treći stan nenastanjen.
Problem je postojao i prije, mora se ozbiljnije pristupiti stambenoj politici
Situaciju je za Index komentirao agent za nekretnine Sanjin Rastovac. On tvrdi da je problem postojao i prije, a dodatno se intenzivirao zadnje tri godine. "Sagledamo li širu sliku i zbog čega je toliko stanova prazno, brzo ćemo shvatiti da su podaci o broju praznih stanova realni za situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska", tvrdi.
"Jedna smo od zemalja s najvećim postotkom nekretnina po stanovniku. U isto vrijeme smo turistička zemlja s ogromnim brojem privatnih smještaja koji se koriste sezonski, dakle, ne živi se u njima. Na to još dodajte da se puno ljudi iselilo, a iza sebe i ostavilo nekretnine kao sigurnost kojoj se mogu vratiti bude li potrebe", navodi Rastovac. "Prije popisa dogodio se potres te su ljudi bili primorani iseliti se iz velikog broja nekretnina u Zagrebu, ali i Baranji. Uz sve nabrojano, dogodile su se i korona i inflacija, pri čemu su velike količine novca ubačene u nekretnine koje služe za 'čuvanje' vrijednosti, a ne za život. Popis razloga se može nastaviti, ali i ove nabrojane činjenice su dovoljan pokazatelj da se mora ozbiljnije pristupiti stambenoj politici i dati konkretne mjere kako bi se tromo i nedovoljno kvalitetno tržište nekretnina pretvorilo u stabilno i priuštivo. Do sada smo vidjeli većinom loše pokušaje (npr. APN subvencije) pa vjerujem da je vrijeme za nove i kvalitetnije ideje", zaključuje naš sugovornik. Iseljavanje i apartmanizacija glavni uzroci rasta broja nenastanjenih stanova Godinama se nagađalo o broju praznih stanova u Hrvatskoj, za što su se koristile brojne metode - potrošnja struje i vode, evidencija gradova i razni drugi javni izvori. Ali podaci koji se daju iščitati iz usporedbe popisa stanovništva 2011. i 2021. iznenađuju i one koji su imali najcrnje prognoze prema kojima je svaka šesta nekretnina u Hrvatskoj bila prazna. Sada znamo da je trenutno svaki četvrti stan nenastanjen, a sljedeći popis bi, ako se nastavi ovaj trend, mogao pokazati da je svaki treći stan nenastanjen. Razlozi su brojni, od kulturoloških do pravnih. Nacionalna sklonost da se investira u nekretnine čak i nakon što se riješi stambeno pitanje je dio problematike, ali ne cijeli odgovor. Dio stanova koji nisu u funkciji - odnosno u njima se ne živi, ne prodaju se i ne iznajmljuju - u suvlasništvu je više osoba koje su takvu nekretninu naslijedile, a ne mogu se dogovoriti oko načina upotrebe. Takvi stanovi postaju mrtvi kapital, nitko ih ne koristi i s vremenom propadaju. Uzrok rasta broja nenastanjenih stanova u županijama istočne Hrvatske zasigurno je masovno iseljavanje, posebno iz manjih mjesta koja su imala pad broja nastanjenih stanova i do 20 posto. Za županije uz obalu rast udjela nenastanjenih stanova može se objasniti masovnom izgradnjom nekretnina za iznajmljivanje turistima. Drugačije se ne može objasniti činjenica da su sve županije imale pad stanovništva, a broj nenastanjenih nekretnina je udvostručen.
Stanje je neodrživo
Nameće se pitanje koliko je održiva trenutna situacija. S jedne strane, stanovništvo Hrvatske se iseljava i stari, a broj stanovnika se smanjuje uz očekivano smanjivanje broja nastanjenih stanova i rast udjela nenastanjenih/praznih stanova. S druge strane, cijene kvadrata stana sve su veće.
Ta dinamika je dugoročno štetna za građevinski i nekretninski sektor jer je neodrživa bez stalnog rasta turizma i izgradnje apartmana. Turistički kapaciteti po pitanju broja gostiju imaju limit pa će se taj izvor poslova za građevinski sektor s vremenom isprazniti. Ali do tada će zbog iseljavanja drastično pasti broj mladih obitelji koje kupuju prvu nekretninu, što će biti smrtni udarac za građevinski sektor. Izgradnja stambenih nekretnina gotovo će stati, a inflacija broja apartmana prestat će rasti zbog toga što njihov broj raste više od rasta dolazaka turista.
Sljedeći popis stanovništva vjerojatno će pokazati i rast udjela nenastanjenih stanova jer će se trend iz prošlog desetljeća nastaviti sve dok ne postane jasno da novi apartmani nisu potrebni zbog preizgrađenosti i da nove stambene nekretnine nisu potrebne jer u njima nema tko stanovati.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 1, 2024 11:23:10 GMT
Visina plate u regionu: Slovenija drži prvo mjesto sa 1.477,34, a BiH s 679 eura Prema podacima iz januara ove godine, Slovenija se ističe kao zemlja s najvišom prosječnom neto platom među bivšim republikama SFRJ, dok je Sjeverna Makedonija na posljednjem mjestu. Hrvatska, Crna Gora i Srbija također su visoko rangirane po visini prosječne plaće.
Bosna i Hercegovina bilježi ekonomski oporavak, s prosječnom neto platom od 679 eura i bruto od 1.051 euro. Najviše plate imaju zaposleni u IT sektoru, dok su najniže u tradicionalnoj prerađivačkoj industriji.
Slovenija dominira sa prosječnom neto platom od 1.477,34 eura, dok je prosječna bruto plata iznosila 2.317,82 eura. Iako su ovi podaci zabilježili pad u odnosu na prethodni mjesec, u poređenju s istim periodom prethodne godine, plate su porasle. Najviše plate zabilježene su u sektoru snabdijevanja električnom energijom i gasom, dok su najniže u ugostiteljstvu. Hrvatska se nalazi na drugom mjestu s prosječnom neto platom od 1.239 eura, odnosno 1.695 eura bruto. Najviše plate zabilježene su u sektoru avio prevoza, dok su najniže u industriji proizvodnje odjeće.
Crna Gora nastavlja jačati svoju ekonomiju, s prosječnom neto zaradom od 819 eura, dok je bruto mjesečna plata 1.024 eura. Uspoređujući s prethodnim mjesecom, prosječna neto zarada je porasla.
Sjeverna Makedonija se nalazi na posljednjem mjestu s prosječnom neto platom od 643 eura, dok je bruto zarada bila 960 eura. Najbolje plate su u IT sektoru, dok su najniže u poljoprivredi.
|
|