|
Post by kulinban on Jan 1, 2021 16:02:11 GMT
Uvoz vode i sokova smanjen za 15 posto, trgovinska razmjena nepovoljna
Uvoz vode i sokova u 2020. godini smanjen je za oko 25 miliona KM ili 15 posto, ali je vanjskotrgovinska razmjena BiH u ovom sektoru i dalje veoma nepovoljna i rezultirala je deficitom od oko 102 miliona KM.
Uslijed pandemije smanjen je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene, pa se smanjenje uvoza i izvoza bilježi i kada je riječ o vodi i bezalkoholnim pićima.
– Za jedanaest mjeseci ove godine izvezeno je vode i sokova u ukupnoj vrijednosti od 43.457.000 KM, što je manje za 5.000.457 KM ili deset posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je uvoz iznosio 145.514.278 KM i manji je za 24.948.836 KM ili 15 posto – rekli su za Fenu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Vodu i sokove uglavnom uvozimo iz Srbije i EU (Hrvatska, Slovenija).
Vode i sokovi čine tri posto izvoza, dok u ukupnom uvozu udio sokova iznosi sedam posto ili 10.430.376 KM.
Voda je jedan od proizvoda koje BiH godinama uvozi u velikim količinama iako postoje značajni prirodni resursi da bi je i sama mogla proizvoditi mnogo više, pa i izvoziti. BiH je vodom najbogatija u regiji i spada među vodeće države u svijetu po količinama i čistoći vode, ali se taj resurs slabo koristi.
Stručnjaci često navode da je kvalitet vode u BiH daleko ispred one uvozne. Uvozimo, dakle, i pijemo vodu puno nižeg kvaliteta od one koja je svima nama nadohvat ruke.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 1, 2021 16:07:13 GMT
Bosna i Hercegovina uvezla piva za 102 miliona KM, a izvezla tek za 2,6 miliona | Da građani u BiH popiju znatnu količinu alkohola pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH o količini uvoza. Od početka godine uvezeno je za oko 95 miliona KM piva, 21,6 miliona KM vina, 19,4 miliona KM rakije, odnosno ukupno 142 miliona KM alkohola. Najviše je uvezeno piva (134.994.182 litra), vina (5.879.335 litara), rakije (3.469.503 litre) i likera (2.808.071 litar). Prema podacima UNO BiH ove godine je uvezeno manje alkohola nego lani. Prošle godine uz isti razdoblje je uvezeno 6 miliona litara više piva, dva miliona više vina, i milion više likera. Zanimljivo je da je najviše piva uvezeno iz Srbije, vina iz Sjeverne Makedonije, rakije iz Srbije i likera iz Hrvatske. Ono što je zabrinjavajuće jeste da je ove godine uvezeno piva za 102 miliona KM piva, a izvezeno tek za 2,6 miliona. ( | Preuzeto sa: tuzlanski.ba/ekonomija/bosna-i-hercegovina-uvezla-piva-za-102-miliona-km-a-izvezla-tek-za-26-miliona/
|
|
|
Post by kulinban on Jan 6, 2021 20:19:03 GMT
Iz uvoza 78 posto hrane koju konzumiramo
Iz Bosne i Hercegovine je u prvom kvartalu 2019. godine izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti 189,4 miliona KM, što je manje za dva posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok uvoz tih proizvoda iznosi 724,1 milion KM, što ukazuje da je 78 posto hrane koju konzumiramo u BiH iz uvoza – istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
U ukupnom obimu razmjene, kako je navela Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem, agroindustrijski sektor učestvuje samo 12 posto.
Kada je riječ o pivu, pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo nepunih dva posto. Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu piva u posljednje tri godine, uočava se stalan pad uvoznih cijena iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, koji su i najveća uvozna tržišta. Prosječna cijena domaćeg piva je veća za oko 40KM/hl u odnosu na uvozne cijene, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih u odnosu na uvozna piva.
Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda u prvom kvartalu je njihov izvoz iznosio 40,6 miliona KM, dok je istovremeno vrijednost uvoza bila 75,5 miliona KM. Ukoliko se posmatra vrijednost u kg, razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda rezultira suficitom, međutim deficit se javlja kada se analizira vrijednost u KM. Naglašeno je da je potrebna supstitucija uvoza.
BiH je najveći izvoznik pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa među CEFTA zemljama. Izvozimo više od 9.000 tona pilećeg mesa, a očekujemo povećanje izvoznih kapaciteta prije svega izvozom u EU. Ovi benefiti, smatraju u VTKBiH, trebali bi direktno uticati i na visine plata radnika u tom sektoru.
Sektor drvne industrije je jedini sektor privrede BiH koji ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviše zastupljen u izvozu je namještaj (u prosjeku 37 posto), međutim još je visoko učešće proizvoda nižeg stupnja prerade (rezana građa, ogrijevno drvo, trupci). Opredjeljenje drvne industrije je viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih i polufinalnih proizvoda od drveta.
Naglašeno je i da BiH ima dugu tradiciju u proizvodnji dijelova za automobilsku industriju, te da su tokom više decenija, kompanije u automobilskoj industriji razvile snažnu tehnološku bazu za proizvodnju visoko sofisticiranih automobilskih dijelova i danas izvoze više od 90 posto svojih proizvoda, prvenstveno na tržište EU.
U VTKBiH danas su predstavljeni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH za prva tri mjeseca ove godine.
Oznake:
|
|