Ateizam vs. religija

[kulinban]

Nova mapa otkriva gdje u Evropskoj uniji živi najviše ateista i agnostika

Prema istraživanju Eurobarometra o religioznosti u Evropskoj uniji iz 2019. godine, broj nereligioznih osoba u Uniji iznosi 27 posto, od čega agnostičari čine 17 posto, a ateisti 10 posto.

Najveći broj nereligioznih ljudi je u Češkoj 56 posto, zatim, u Nizozemskoj 52 posto i Švedskoj 50 posto.

Kada je broj nereligioznih osoba u pitanju po državama u Rumuniji je to jedan posto, Kipru dva posto, Grčkoj tri posto, Malti četiri posto, Bugarskoj pet posto, Poljskoj šest posto, Irskoj devet posto, Litvaniji također devet posto, Slovačkoj 11 posto, Hrvatskoj 11 posto, Portugalu 12 posto, Italiji 14 posto, Austriji 16 posto, Sloveniji 18 posto, Latviji 19 posto, Mađarskoj 20 posto, Danskoj 22 posto, Finskoj 24 posto, Luksemburgu 26 posto, Njemačkoj 30 posto, Belgiji 31 posto, Španiji 32 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo 37 posto, Estoniji 28 posto, Francuskoj 40 posto.

Kada su u pitanju religiozni ljudi, vjernici u Evropskoj uniji prednjači kršćanstvo s postotokom od 64. Katolici su najveća kršćanska grupa i čine 41 posto stanovništva u EU, dok pravoslavci čine deset posto, protestanti devet posto, a ostale kršćanske grupoe čine četiri posto.

Muslimani čine tek dva posto stanovništva EU.


www.klix.ba/vijesti/svijet/nova-mapa-otkriva-gdje-u-evropskoj-uniji-zivi-najvise-ateista-i-agnostika/200915123?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=200915123&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status

[kulinban]

Istraživanje: Na upit postoji li stvarno Bog - stanovnici BiH treći u Evropi

Istraživanje američkog centra Pew: Većina zemalja uključenih u istraživanje pokazuje generacijski jaz po pitanju je li vjera u Boga nužna da bismo bili moralni i gajili dobre vrijednosti

Istraživanje američkog Istraživačkog centra Pew o ljudima koji vjeruju u Boga pozicioniralo je Bosnu i Hercegovinu na treće mjesto ljestvice u Europi, a kada se pak ti podaci dodatno upare s odgovorima o moralnosti i činjenju dobrih djela, dobivaju se vrlo zanimljivi rezultati da veliki broj vjernika to vidi kao međusobno povezane stvari, piše Večernji list BiH.

Na prvome mjestu je Gruzija s 99% vjernika koji kažu da vjeruju u postojanje Boga, a drugo mjesto dijele stanovnici Armenije, Moldavije i Rumunije s potporom takvoj tvrdnji od 95%, dok treće mjesto pripada Bosni i Hercegovini. U BiH je, naime, 94% takvih vjernika. Više je žena takvoga stava, njih 95%, a muškaraca je 93%. Hrvatska se nalazi na osmom mjestu u Evropi u društvu Ukrajine i Poljske.

Veliki postotak za BiH

No, nešto je drukčiji poredak u odgovorima na jedno “potpitanje”, ali je, svejedno, Bosna i Hercegovina i u tom istraživanju zauzela treće mjesto. Naime, na upit jesu li apsolutno sigurni u postojanje Boga, 79% Armenaca odgovorilo je pozitivno, po čemu se ta zemlja našla na prvome mjestu ovoga istraživanja. S Gruzijcima su zamijenili pozicije, a tamo 73% kaže da nema nikakvih dvojbi u postojanje Boga. Slijedi BiH čijih 66% stanovnika daje identičan odgovor. Isto istraživanje je u 34 zemlje pokazalo kako 45% ispitanika kaže da je potrebno vjerovati u Boga “kako bismo bili moralni i gajili dobre vrijednosti. Ali postoje velike regionalne varijacije u odgovorima na to pitanje.

Ljudi u privredama u razvoju koji su uključeni u ovo istraživanje skloniji su biti religiozniji i vjerovatnije će smatrati religiju važnom u svojim životima te su ustvrdili kako je vjerovanje u Boga potrebno kako bi osoba bila moralna. Razlike se javljaju i unutar zemalja. Općenito, ljudi koji su relativno nereligiozni skloniji su nego visoko religiozni ljudi u istim zemljama reći da nije nužno vjerovati u Boga kako bi se bilo moralna osoba. Upprkos razlikama u vjerskom obredu, 62% ispitanika kaže da religija igra važnu ulogu u njihovim životima, dok se 61% slaže da Bog igra važnu ulogu u njihovim životima, a 53% kaže isto o molitvi.

Od 1991. udio ljudi koji kažu da im je Bog važan porastao je u Rusiji i Ukrajini, dok se u istom razdoblju u zapadnoj Evropi dogodilo suprotno. Tako u zapadnoeuropskim zemljama samo 22% ispitanika kaže da je vjera u Boga nužna za moral, dok u šest ispitanih istočnoevropskih nacija 33% ispitanih dijeli to mišljenje. Prethodna istraživanja pokazuju da je evropski kontinent sve više sekularan u cjelini, iako među Evropljanima postoje značajne razlike između istočnih i zapadnih zemalja u stavovima prema vjeri i vjerskim manjinama. Na individualnoj osnovi, oni koji zarađuju iznad srednjeg praga dohotka ili na njemu u većini zemalja znatno su manje skloni reći da je vjera u Boga nužna za moral.


Vjera i molitva

Većina zemalja pokrivenih istraživanjem pokazuje generacijski jaz po pitanju je li vjera u Boga nužna kako bismo bili moralni i gajili dobre vrijednosti. U skladu s prošlim analizama, koje su pokazale da su mlađe odrasle osobe općenito manje religiozne po nekoliko mjera, najmanje je vjerojatno da će oni od 18 do 29 godina reći da je potrebno vjerovati u Boga kako bi bili moralni. U većini od 34 ispitane zemlje, osobe u dobi od 50 i više godina značajno češće misle da je vjera u Boga nužna za moralnost nego oni od 18 do 29 godina.

U većini ispitanih evropskih i sjevernoameričkih zemalja manje je vjerovatno da će obrazovaniji pojedinci reći da je vjera u Boga nužna za moral. Ovaj obrazac pomno prati vezu između nivoa prihoda i načina na koji ljudi odgovaraju na to pitanje jer postoji značajna korelacija između postignuća u obrazovanju i zarade. Osim toga, postoje razlike po ovom pitanju među ispitanicima na različitim nivoima obrazovanja u nekoliko drugih zemalja uključenih u ranija istraživanja. Ta istraživanja pokazala su i odnos vjernika prema molitvi, odlasku u bogomolje. Više od polovine katolika u BiH odlazilo je na nedjeljne mise. Istovremeno, to je činilo tek 10% pravoslavnih vjernika, a kod muslimana je 31% vjernika pohodilo molitve petkom.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

[kulinban]

Objavljena lista zemalja Evrope čiji stanovnici najviše vjeruju u Boga, BiH na prvom mjestu

Objavljena lista zemalja Evrope čiji stanovnici najviše vjeruju u Boga, a naša se zemlja našla na prvom mjestu.

Listu je objavio Instagram profil Landgeist, a prema istraživanju koje je proveo Pew Research Center.

Pew Research Centar redovno provodi istraživanja javnog mnijenja u zemljama kao dio svog stalnog istraživanja stavova i vrijednosti. Prilikom svog istraživanja objavili su listu zemalja čiji stanovnici najviše vjeruju u boga "s apsolutnom sigurnošču".

Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu sa 66 posto ljudi koji vjeruju u boga. Druga na listi je Rumunija sa postotkom od 64 te Grčka čiji je postotak vjernika iznosio 59.

Što se tiče zemlja iz regiona koje su se našle među prvih deset na listi su Srbija i Hrvatska, koje su zauzele četvrto odnosno peto mjesto.

Oni navode da stanovništvo jugoistočne Evrope više vjeruje u Boga od ostatka kontineta. S druge strane, u ovom regionu jedna zemlja je specifična, a riječ je o Bugarskoj. Postotak stanovništva koji vjeruju u Boga u Bugarskoj iznosi samo 30 posto.

http://instagram.com/p/CmeVDagoDS3

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

Belgija svoje crkve pretvara u hotele, kafiće, pivovare, noćne klubove, knjižnice...

DILJEM Europe, kontinenta koji je tijekom posljednja dva tisućljeća njegovao kršćanstvo, crkve, samostani i kapelice stoje prazni i sve su zapušteniji jer su se broj vjernika i posjeti crkvama smanjivali tijekom proteklih pola stoljeća. Ispovjedaonice u kojima su generacije Belgijaca priznavale svoje grijehe stoje naslagane u kutu nekadašnje crkve Presvetog srca u gradu Mechelenu, što je dokaz da su nadživjele svoju svrhu, piše Associated Press.

Zgrada će se zatvoriti na dvije godine dok se ne dodaju kafić i koncertna pozornica, a plan je da se crkva pretvori u "novo kulturno žarište u srcu Mechelena", gotovo nadomak mjesta gdje živi belgijski nadbiskup. Iza ugla bivša franjevačka crkva sada je luksuzni hotel, u kojem je poznati belgijski pjevač Stromae proveo svoju prvu bračnu noć.

"To je bolno. Neću to skrivati. S druge strane, povratak u prošlost nije moguć", kazao je monsinjor Johan Bonny, biskup Antwerpena. Sve veći broj nekoć svetih građevina prenamjenjuje se za različite svrhe, od trgovina odjećom do noćnih klubova. To je fenomen koji se može vidjeti u velikom dijelu kontinentalne Europe, od Njemačke do Italije, ali i u mnogim zemljama između njih.
10% Belgijaca ide redovito u crkvu

Fenomen se osobito ističe u Flandriji, gdje su smještene neke od najvećih katedrala na kontinentu. Studija istraživačke skupine PEW iz 2018. pokazala je da u Belgiji od 83% onih koji kažu da su kršćanski odgajani samo 55% još uvijek sebe takvima smatra.

Studija je pokazala da samo 10% Belgijaca i dalje redovito ide u crkvu. U prosjeku, svaki od 300 gradova u Flandriji ima oko šest crkava, ali često nema dovoljno vjernika da popune jednu jedinu crkvu. Neke crkve postaju trn u oku u gradskim središtima, a njihovo održavanje zahtijeva značajna financijska sredstva.

Mechelen, gradić od 85.000 stanovnika sjeverno od Bruxellesa, rimokatoličko je središte Belgije. Ima puno crkava, od kojih se nekoliko nalazi blizu katedrale sv. Rumbolda sa zvonikom koji je na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Gradonačelnik Bart Somers godinama radi na tome da mnoge zgrade dobiju drugu namjenu.
"Je li dobra ideja imati hotel u crkvi?"

"U mom gradu imamo pivovaru u crkvi, imamo hotel u crkvi, imamo kulturni centar u crkvi, imamo knjižnicu u crkvi. Dakle, imamo puno novih namjena za crkve", poručio je Somers. On je kao flamanski regionalni ministar također uključen u prenamjenu oko 350 crkava raširenih u gusto naseljenoj regiji od 6.7 milijuna stanovnika.

Značajan projekt prenamjene u Belgiji bio je Martinov hotel Patershof u Mechelenu, gdje je unutrašnjost crkve uništena kako bi se napravilo sobe. "Često čujemo da ljudi ovdje dolaze kako bi se opustili i uživali u tišini", ispričala je upraviteljica hotela Emilie De Preter.

"Ljudi spavaju u crkvi, možda se seksaju u crkvi. Dakle, mogli biste reći: etički, je li dobra ideja imati hotel u crkvi? Uopće ne oklijevam zbog toga. Više me brine stvarna arhitektonska vrijednost", istaknuo je Somers. Vrijednost dizajna posebno je jasna u crkvi svetog Antuna Padovanskog u Bruxellesu, koja je pretvorena penjački klub.

Noćni klub ima logo svećenika koji ljubi časnu sestru

Zid namijenjen penjanju sad se natječe s vitrajima. "Vitraji donose pravu svjetlucavu i toplu svjetlost kada sunce prođe kroz njih, tako da zaista možemo osjetiti prisutnost ostataka crkve. Oltar je još uvijek na mjestu, tako da smo okruženi ostacima i to nas podsjeća gdje se zapravo nalazimo", navodi Kyril Wittouck, suosnivač kluba.

Također u Bruxellesu, noćni klub Spirito preuzeo je anglikansku crkvu, a kao svoj logo ima crtež svećenika koji ljubi časnu sestru. To nije baš ono što je biskup Bonny imao na umu. Smatra da čak i ako je rimokatolička religija na izdisaju, osjećaj sakralnog ili potreba za promišljanjem i dalje su prisutni u društvu bilo da je netko religiozan, agnostik ili ateist.

Stoga za Bonnyja nema razloga pretvarati crkve u supermarkete ili diskoteke. "To su mjesta za razmišljanje. I nije li upravo to ono o čemu bi se crkva trebala brinuti?" tvrdi. Vjeruje da bi najuspješnija prenamjena bila predaja crkvi drugim kršćanskim zajednicama, bilo da su koptske ili istočnoeuropske.
"Svakih 300 godina moramo početi ispočetka"

Priznaje kako se zna umoriti samo od pogleda na povorku prosaca koji žele prenamijeniti prazne rimokatoličke crkve. Dodaje kako mu je teško kad se pojavi agent za nekretnine. "Oni vide mogućnosti. I ne možete vjerovati, odjednom, koliko pobožni mogu postati kad im se ukaže financijska prilika. Odjednom su pobožniji od časne sestre", naglasio je.

Poznavajući povijest kršćanstva tijekom stoljeća, Bonny gleda dugoročno jer bliska budućnost ne izgleda svijetlo. "Svakih 300 godina smo skoro morali početi ispočetka. Nešto novo će se dogoditi, siguran sam. Ali treba vremena", uvjeren je.

U Martin’s Patershofu postoji čak i uvjet da crkva može vratiti zgradu ako joj ponovno bude potrebna, objašnjava De Preter. Elementi hotela izgrađeni su na čeličnim gredama i mogu se potpuno rastaviti i ponovno izvaditi. "Ako crkva u određenom trenutku želi zgradu natrag - za što su šanse vjerojatno vrlo male - to je moguće", zaključila je.

[kulinban]

Policija za moral se vraća na ulice Irana. Kontrolirat će jesu li žene "pokrivene"

IRANSKA policija planira obnoviti kontroverzne patrole kako bi osigurala da žene poštuju pravila odijevanja i pokrivaju kosu u javnosti. Policija za moral će se vratiti na ulice kako bi provodila iranske zakone o hidžabu, potvrdio je policijski glasnogovornik.

Ova odluka dolazi 10 mjeseci nakon što je 22-godišnja Mahsa Amini umrla u pritvoru poslije uhićenja u Teheranu zbog navodnog kršenja kodeksa odijevanja. Njezina smrt izazvala je masovne nacionalne prosvjede i patrole su zaustavljene. Međutim, islamski tvrdolinijaši već neko vrijeme zahtijevaju nastavak patrola, piše BBC.
Sumnjiva smrt 22-godišnje djevojke

Prema iranskom zakonu, koji se temelji na tumačenju šerijata u zemlji, žene moraju pokriti kosu hidžabom (maramom) i nositi dugu, široku odjeću kako bi prikrile svoje figure. Policijska jedinica za moral ima zadatak osigurati poštovanje tih pravila i pritvaranje osoba za koje se smatra da su "neprimjereno" odjevene.

Tijekom patrola, policajci će prvo upozoriti žene koje se ne pridržavaju pravila, objasnio je glasnogovornik policije Saeed Montazerolmahdi. Dodao je da se, ako se žene ogluše o naredbe, policija tada može odlučiti za "zakonski postupak".

Inače, Amini je bila u posjetu glavnom gradu Teheranu sa svojom obitelji prošlog rujna kada ju je uhitila policija za moral i optužila da "neprimjereno" nosi hidžab.