Biznis vijesti

[kulinban]

Apple više nije najvrednija kompanija na svijetu

Titulu najvrednije svjetske kompanije vratio je proizvođač nafte i plina Aramco iz Saudijske Arabije i to prvi put nakon gotovo dvije godine.

Investitori prodaju dionice tehnoloških firmi jer se okreću onome što smatraju manje rizičnim. Bitcoin i druge veće kriptovalute, kao i druga digitalna imovina, također bilježe nagli pad. Vrijednost dionica Applea je pala za više od 5 posto u New Yorku u srijedu, a na kraju dana je vrijednost dionica na tržištu iznosila 2,37 biliona dolara. To znači da je Apple izgubio vodeću poziciju na listi najvrednijih kompanija, jer Aramco vrijedi 2,42 biliona dolara.

Ovo je prvi put da se Aramco vratio na prvo mjesto od 2020. godine, a to se dogodilo zahvaljujući rasti cijena sirove nafte i prirodnog gasa ove godine. S druge strane, Appleove dionice su pale za gotovo 20 posto od početka ove godine nakon prodaje tehnoloških dionica.

Rast cijena je najveća prijetnja oporavku globalne ekonomije koja još izlazi iz perioda pandemije koronavirusa. Udaljavanje od rizične imovine je oborilo cijenu Bitcoina na manje od 27.000 dolara. Vrijednost Bitcoina je trenutno na 60 posto od najviše vrijednosti zabilježene u novembru prošle godine.

[kulinban]

Fiat zatvara fabriku u Kragujevcu, radnicima ponuđeno da idu u drugu zemlju - Biznis Info

Ministrica privrede Srbije Anđelka Atanasković izjavila je da država nije znala za planove “Stelantisa”, kad je riječ o radnicima “Fijata” u Kragujevcu i da će gledati da nađe najbolji mogući način za zaposlene koji ne budu hteli da prihvate nijednu ponudu “Stelantisa”.
Ona je rekla da je na menadzmentu kompanije “Stelantis” bilo da odluči šta će sa radnicima “Fijata” dok budu mijenjali mašine i sređivali hale za početak proizvodnje novog, električnog automobila, koja je predviđena za sredinu 2024. godine.

– Mi nismo znali šta je njima na umu. Gledaćemo da nađemo najbolji mogući način za ljude koji ne budu hteli da prihvate nijednu soluciju – rekla je ministrica za današnju “Politiku” precizirajući da će zajedno s Ministarstvom za rad pokušati da izađu u susret tim radnicima.

U ugovoru o podsticajima kojim se Srbija obavezala da subvencioniše proizvodnju električnog automobila u Kragujevcu sa 48 miliona eura, nije navedeno šta će 2.000 zaposlenih raditi dvije godine dok se fabrika bude pripremala za prelazak na proizvodnju novog modela, navodi Politika.

“Stelantis” je radnicima Fijata ponudio da za to vrijeme rade u inostranstvu, odnosno da pređu u jednu od četiri fabrike u Italiji, Njemačkoj, Poljskoj i Slovačkoj ili da dobrovoljno napuste firmu uz otpremninu.

Upitana da li postoji mogućnost da radnici ostanu u Srbiji na plaćenom odsustvu i da dobijaju 65 posto zarade, a da ne rade dok čekaju da počne proizvodnja novog modela, ministrica je odgovorila odrično.

– Da dobijaju novac, da sjede i da ništa ne rade, to sigurno nema nigdje. Naš mentalitet mora malo da se mijenja, navikli smo da živimo u drugom svijetu. Država nikog nije ostavila na ulici. Uradit ćemo najbolje za radnike – rekla je ona.

Prema njenim riječima, radnici godišnje u Poljskoj i Slovačkoj mogu da zarade po 20.000 eura, u Njemačkoj od 27.000 do 29.000 a u Italiji 23.000, dok im je godišnja zarada u Srbiji oko 8.000 eura.

– U svakom slučaju, fabrika će raditi, nema govora da neće. Sve je stvar tehničke prirode, a mislim da je veliki pomak za Srbiju da uđe u posao proizvodnje električnih automobila. Uspjeh je da novi model dođe ovde i to je dobro i za Kragujevac i za Srbiju – istakla je Atanasković.

[kulinban]

Renault za jedan rubalj prodao udio u proizvođaču Lade

FRANCUSKI proizvođač automobila Renault prodao je udjel u ruskom AvtoVAZ-u, proizvođaču najpoznatijem po automobilima Lada, za simboličan iznos od jednog rublja.

Renaultova tvornica u Moskvi bit će prenesena u gradsko vlasništvo te će u njoj biti obnovljena proizvodnja automobila Moskvič, a u planu je i proizvodnja električnih automobila, napisao je na svom blogu gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin.

Sobjanin kaže da će se proizvoditi auti pod slavnom markom Moskvič

"Strani vlasnik odlučio je zatvoriti moskovsku tvornicu Renault. To je njegovo pravo, ali ne možemo dopustiti da tisuće radnika ostanu bez posla. Stoga sam odlučio tvornicu prenijeti na grad i nastaviti s radom. U njoj ćemo proizvoditi automobile pod povijesnom markom Moskvič", kazao je Sobjanin.

Najavio je da će gradske vlasti nastojati zadržati većinu osoblja Renaultove tvornice i povezanih poduzeća. Prema njegovim riječima, u prvoj fazi bit će organizirana proizvodnja klasičnih osobnih automobila, a u budućnosti električnih.

"Osim toga, zajedno s KAMAZ-om i Ministarstvom industrije i trgovine radimo na lokalizaciji proizvodnje maksimalnog broja dijelova u Rusiji", dodao je moskovski gradonačelnik.

[kulinban]

Njemačke firme više nisu u prvoj ligi, dok SAD i dalje dominiraju

Među 100 najvrjednijih kompanija na svijetu po prvi put nema ni jedne njemačke firme. Prva na rang listi - kojom dominiraju firme iz SAD-a - je naftna kompanija iz Saudijske Arabije. Europa stoji loše i loše joj se piše.

Njemačke firme sve više gube težinu na svjetskim burzama. Dok je na kraju 2007. među 100 najvrjednijih bilo sedam njemačkih kompanija, na kraju 2021. su ostale samo još dvije. A u prvoj polovini 2022. nijedna njemačka kompanija nije zastupljena na ovoj rang listi. To je rezultat studije revizorske i konsultantske kompanije EY.

Najbolje rangirana frima sa sjedištem u Nemačkoj je SAP koji se bavi softverom s tržišnom vrednošću od 106 milijardi dolara. Ona je, međutim, tek na 113. mjestu. Njemački Telekom je na 120. mjestu s 98 milijardi dolara, a na 74. mjestu je Linde (industrijski plin) koja od spajanja sa Praxair-om ima sjedište u Irskoj.

Naftna kompanija Saudi Aramco je s tržišnom vrijednošću od 2,3 bilijuna američkih dolara najskuplja kompanija na svijetu – a slijedi američki Apple. Sve u svemu, međutim, malo se promijenilo u dominaciji firmi sa sjedištem u SAD-u na svjetskim burzama: sada ih je 60, a prije pre šest mjeseci ih je bilo 61.

Među prvih 10 su Microsoft, Alphabet, (matična kompanija Googlea) Amazon, Tesla, investicijski kompanija Berkshire Hathaway, zdravstveno osiguranje Unitedhealth, Johnson & Johnson i Facebookova grupa Meta.

Najvrjednija europska kompanija, je švicarski Nestle - na 20. mjestu. Prema revizorima, krajem 2007. dakle prije financijske krize, od 100 najvrjednijih kompanija širom svijeta su 46 su bilie iz Europe. Sada ih je ostalo samo 16.

Povratak energetskog sektora

Pad cijena na svetskim burzama – izazvan ruskim ratom protiv Ukrajine, zabrinutošću oko recesije i rastućim kamatnim stopama – uništio je bilijune vriujednosti u prvoj polovini 2022.

Samo tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost akcija kojima se trguje na burzi 100 najskupljih kompanija - pala je tokom prvih šest mjeseci ove godine za 17 posto ili 6,1 bilijuna dolara - na oko 29,8 bilijuna dolara. Pritom su tehnološke firme pale čak za 28 posto.

Nasuprot trendu, naftne i plinske kompanije među prvih 100 povećale su svoju burzovnu vrijednost za 19 posto.

„U posljednje vrijeme investitori se više fokusiraju na profitabilnost nego na rast", ​​objasnio je Henrik Alers, izvršni direktor EY Njemačka. „Novac se više ne daje tako lako, povećavaju se zahtijevi naspram kompanija u koje se ulaže".

Sumorni izgledi za Europu

Iako mnoge vodeće firme i dalje bilježe visoke profite, trenutna situacija je dovela do duboke neizvjesnosti, kaže Alers. On očekuje veoma tešku drugu polovinu godine: „Loše vijesti dolqaze jedna za drugom, treba prevladati nmoge krize od kojih neke potiču jedna drugu. Opasnost od globalne recesije je sada realna."

Alers smatra da će digitalizacija - kojoj je pandemija korone dala ogroman zamah - vjerojatno imati odlučujući uticaj na ekonomiju i burze u godinama koje slijede.

A tu su Europa i Njemačka slabo pozicionirane. Od 23 tehnološke kompanije koje su trenutno među 100 najboljih, 17 ima sjedište u Sjevernoj Americi, četiri u Aziji i samo dvije u Europi. Prema njegovim riječima, trend digitalizacije je doveo do toga da se posljednjih godina smanjila težina Europe na svjetskim burzama.

[kulinban]

Austrijska kompanija preuzima “Ðuru Ðakovića
Austrijski proizvođač mašina “Andric” (Andritz) kupio je hrvatsku kompaniju “Ðuro Ðaković Termoenergetska postrojenja”.
Kupljeno je preduzeće sa 870 zaposlenih u Slavonskom Brodu i Lužanima, koje ima obrt od 60 miliona eura godišnje, saopštio je “Andric”.
Hrvatska kompanija proizvodi i razvija sisteme kotlova, energetska ostrva, elektrane za preradu biomase i otpad, kao i elektrane po sistemu ključ u ruke za proizvodnju električne i toplotne energije iz obnovljive biomase.

[kulinban]

Srbijanski Nedeljnik objavio je novu listu najbogatijih osoba u regonu bivše Jugoslavije.

Kako navode, listu 100 najbogatijih u regionu sačinili su eksperti dve renomirane konsultantske firme koji rade na Njujorškoj berzi. Koristili su najmjerodavnije multiplikatore Stern School of Business New York University (i komparativnih kompanija) a u analizu su uključili i rezultate tržišnih transakcija u regionu i svijetu

Ovom listom, kako kažu, nisu željeli da pokažu koliko ovi poslovni ljudi trenutno imaju novca. Zasad su objavili 10 najbogatijih osoba na vrhu liste.
– Ovo što mi pokazujemo je koliko vrijede njihove kompanije i koliko bi novca mogli da dobiju kad bi ih, recimo, danas prodavali – navode, dodajući da je lista rađena u saradnji sa nekoliko regionalnih medija.
Grgićev poslovni uspon krenuo je u 1992., kada je s nekoliko partnera u Ljubuškom osnovao osiguravajuću kuću Euroherc.
Danas je vlasnik Euroherca i Adriatic osiguranja te je lider na tržištu BiH, a posluje i u Hrvatskoj i drugim zemljama.



Lista najbogatijih u BiH

Sada donosimo listu trenutno najbogatijih ljudi u BiH, prema ovom istraživanju.

Kako se moglo i očekivati, na prvom mjestu navodi se vlasnik kompanije Bingo Senad Džamić. On je ukupno rangiran na 30. poziciju kada se uzme u obzir cijeli region. Bingo je najveći poslodavac u državi, a Džambićev poslovni moto je da sve što zaradi, ponovo investira u domaću privredu.

Slijedi porodica Hastor koja stoji iza Prevent i ASA grupacije (37. u regiji).
Na trećem mjestu je vlasnik Violete, Petar Ćorluka (44.),
a na četvrtom Svjetlan Stanić (47. u regiji, Stanić grupa).

Porodica Bogdan, koja stoji iz kompanije FEAL rangirana je na 50. mjesto u regiji i peto u BiH.
Slijedi Izudin Ahmetlić, vlasnik Hifa Oil grupacije (54. mjesto).
Na listi su i Hamed Ramić (Euroasfalt, 65.), vlasnici Mepasa (66. mjesto) i porodica Kožul (TT Kabeli, 77.)

Mirko Risović, vlasnik Tropica, na 74. je mjestu u regiji a desetom u BiH, a porodica Gudelj je rangirana na 82. poziciju.

Drago Malinović (Komerc mali, Prnjavor) je na 88. mjestu u regiji i posljednji je iz BiH koji se našao među 100 najbogatijih ljudi regije.

Inače, kako navode iz Nedeljnika, listu 100 najbogatijih u regionu sačinili su eksperti dve renomirane konsultantske firme koji rade na Njujorškoj berzi. Koristili su najmjerodavnije multiplikatore Stern School of Business New York University (i komparativnih kompanija) a u analizu su uključili i rezultate tržišnih transakcija u regionu i svijetu.

[kulinban]

10 zemalja s najvišim udjelom u globalnom BDP-u teškom 101,6 biliona dolara

Samo pet zemalja čini više od polovine ukupnog svjetskog BDP-a 2022.: SAD, Kina, Japan, Indija i Njemačka. Zanimljivo je da je Indija ove godine zamijenila Veliku Britaniju na listi vodećih pet zemalja.

Dodajući još pet zemalja (najboljih 10), grupa 10 čini 66 posto globalne ekonomije, a prvih 25 zemalja čini 84 posto globalnog BDP-a.

Ostatak svijeta – preostalih 167 zemalja – čini 16 posto globalnog BDP-a. Mnoge od najmanjih ekonomija su ostrva koja se nalaze u Okeaniji.

Tuvalu ima najmanji BDP na svijetu sa samo 64 miliona dolara. Tuvalu je jedna od desetak zemalja sa BDP-om manjim od milijardu dolara.

[kulinban]

NAJBOGATIJI PODUZETNIK U REGIJI: Evo kako je Dubravko Grgić stekao svoj "prvi million"

www.slobodna-bosna.ba/vijest/283052/najbogatiji_poduzetnik_u_regiji_evo_kako_je_dubravko_grgic_stekao_svoj_prvi_million.html
Grgić je “prvi million” zaradio u Mostaru, na samom početku rata kada je s partnerima iz vrha paradržavne tvorevine Herceg-Bosne osnovao privatno osiguravajuće društvo s apsolutnim tržišnim monopolom tokom četiri godine rata.

Beogradski poslovni magazine Nedeljnik "izračunao" je da je najbogatiji poduzetnik u regiji Hrvat hercegovačkih korijena, Dubravko Grgić, kojega zovu i "Kraljem osiguranja". Grgić je najveći pojedinačni suvlasnik hrvatskog Koncerna Agram i na čelu je osiguravajućih kompanija vrijednih čak 2,84 milijarde eura: Euroherc osiguranja, Adriatic osiguranja, Agram Life osiguranja, kao i kompanije iz domene bankarstva, leasinga i drugih finansijskih usluga.

Dubravko Grgić je rođen 1957. u Mostaru, a školovao se u Ljubuškom i u Zagrebu, gdje je završio Pravni fakultet. U njegovom portfelju je i advokatsko društvo "Grgić i partneri".

Grgić je “prvi million” zaradio u Mostaru, na samom početku rata kada je s partnerima iz vrha paradržavne tvorevine Herceg-Bosne osnovao privatno osiguravajuće društvo s apsolutnim tržišnim monopolom tokom četiri godine rata.

Kako je pisao Jutarnji list, Dubravko Grgić i bilo ko u Hercegovini ne bi mogao ni pomisliti da osnuje osiguravajuće društvo bez odobrenja tadašnjeg Tuđmanovog namjesnika za "Herceg-Bosnu", Gojka Šuška. To su bila mutna vremena u kojima je o svemu odlučivao Šušak i samo oni koji su mu bili po volji dobili su mogućnost za poslovni uzlet.

Potpuno je jasno da ni Grgić nije mogao djelovati bez političkog zaleđa, prisjetio se u razgovoru za Jutarnji list visokopozicionirani političar koji je u devedesetima svakodnevno surađivao s vodećim pripadnicima tadašnje hercegbosanske nomenklature.

Ovaj nekadašnji dužnosnik upoznao je Grgića dok je još bio najjači dioničar Euroherca u BiH i tek se probijao u finansijskim krugovima. Pritom je, doslovno, imao i sreće, kao kada je u aprilu 1999. preživio atentat. Napadač je dvaput ranio Grgića, u desnu ruku i u prsni koš, međutim, današnji vlasnik koncerna Agram uspio je prežvjeti. Slučajno ili ne, Dubravko Grgić je ubrzo napustio Ljubuški i preselio se u Zagreb.

Baš kao biografije niza probitačnih poduzetnika, tako i Grgićeva karijera predstavlja spoj koji se sastoji od finansijskog probitka, uživanja u statusu uspješnog celebrityja, ali i učesnika naslovnica crnih hronika. U njoj ima svega, brzog preuzimanja nekoliko osiguravajućih kuća, naglog bogaćenja i statusnog uspjeha, ali i sudskih procesa, optužbi da je ukrao dionice kako bi preuzeo Euroherc i preživljavanja atentata.

Danas je Dubravko Grgić vodeći dioničar koncerna Agram, koji okuplja 20-ak društava, i jedan od najbogatijih hrvatskih tajkuna.

Euroherc je u Bosni i Hercegovini formiran krajem 1992., u vrijeme kad su na snazi bili tzv. Markovićevi zakoni. Nije bilo privatnih banaka niti osiguranja, ali je trebalo okupiti najmanje deset dioničara. Poslovanje Euroherca u BiH krajem 1992. došlo je u pitanje jer nisu imali “zelenu kartu” za automobile, što znači da police koje su prodali u BiH nisu vrijedile za Hrvatsku.I

Zato je hitno osnovao kompaniju u Hrvatskoj i sredio osiguranje. Sljedećih deset godina Grgić je naglo napredovao - najprije je 1996. kupio Jadransko osiguranje, zatim je 2000. postao vlasnik Mediteranskog osiguranja, 2004. je sklopio posao i s Hrvojem Petračem otkupivši od njega Atlas osiguranje. I tako je 2005. Dubravko Grgić postao jedan od najmoćnijih Hrvata i predsjednik koncerna Agram s prihodom od 2,7 milijardi kuna.

U svakom slučaju, dobre veze su pomogle uspjehu Dubravka Grgića. U najkraćem, Euroherc je glavna osiguravajuća kuća koncerna Agram, koji ima sedam osiguranja i devet društava, kontrolira 24 posto tržišta osiguranja u Hrvatskoj. Dubravko Grgić u Eurohercu ima 15 posto dionica, njegova supruga Mladenka 12, a ostalo drže menadžeri društava s udjelima od 2 do 4 posto.

Grgićevo vlasništvo već više od 20 godina osporava Milan Lučić, poznati partner Severine Vučkovići s “onog” snimka, koji je bio jedan od osnivača Euroherca, kao i još nekoliko osoba koje su sudjelovale u osnivanju kompanije. Lučić je tvrdio da je kupio dionice nekih malih dioničara koji tvrde da ih je Grgić s partnerima izigrao i bespravno im oduzeo dionice, ili smanjio udjel u Eurohercu. Lučić otad smatra da posjeduje dionice koje mu daju vlasničku većinu u Eurohercu.

Euroherc je osnovan 1992., a Milan Lučić se naknadno priključio osnivačima, ali je svoj udio prodao 1997. godine. Uslijedio je niz sudskih tužbi u kojima su Grgićevi protivnici tvrdili da su opljačkani, a koje od 2002. predstavlja Milan Lučić.Po njima, oni su stvarni vlasnici 55 posto Euroherca, pisao je Jutarnji list.

[kulinban]

Mercator Hrvatska pripojen Konzumu, šta će biti u BiH? 

Krajem prošle godine Mercatorova hrvatska podružnica Mercator – H pripojena je Konzumu sa kojim je sve više povezana, piše Dnevnik pozivajući se na izvještaj hrvatskog sudskog registra.

Prema neslužbenim podacima, vrijednost posla je oko 140 miliona eura, pri čemu bi se za taj iznos trebale umanjiti finansijske obaveze Mercatora prema Fortenovi, koja je lani refinansirala Mercatorove kredite kod 55 banaka povjerilaca u iznosu od gotovo pola milijarde eura.

Mercator – H, koji je registrovan za djelatnost iznajmljivanja i upravljanja vlastitim ili iznajmljenim nekretninama, u 2021. ostvario je 26 miliona evra prometa, što je 1,7 milijuna eura više nego godinu prije.

Nakon gubitka u 2020. Mercator – H lani je ostvario neto dobit od 1,12 milijuna eura, prenosi Dnevnik i dalje špekuliše o mogućoj prodaji bosanskohercegovačke i srpske kompanije ili još većoj “kontrolu” od strane matične Fortenove i (njenog) hrvatskog Konzuma.
Prema Dnevniku, zajednička nabava već se odvija sa 36 velikih dobavljača, što je sasvim prirodno jer se radi o zajedničkoj trgovačkoj kompaniji.
Nakon zajedničke nabavke mnogih proizvoda, može se očekivati integracija i ostalih poslovnih funkcija.

[kulinban]

Prodaje se Fortenova koja je vlasnik i nekoliko kompanija u BiH

Fortenova grupa započinje proces promjene vlasničke i kapitalne strukture, objavljeno je iz ove kompanije.

Fortenova grupa je je kako su kazali u svom saopćenju jučer otvorila međunarodni proces ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju udjela u Fortenova Group MidCo B.V., nizozemskoj kompaniji koja je vlasnica Fortenova grupe d.d. Za podršku u ovom procesu angažirana je međunarodna investicijska banka Lazard, prikupljanje iskaza interesa je upravo započelo, a eventualno okončanje procesa ne očekuje se prije kraja rujna ove godine.

U materijalu koji je distribuiran potencijalnim investitorima navedeni su i nerevidirani, prognozirani financijski pokazatelji za 2022. godinu, koji kroz rezultate iz operativnog poslovanja pokazuju stabilnost kompanije. Fortenova grupa tako u prognozama za rezultate u protekloj godini navodi ukupne prihode veće od 5,2 milijarde eura, dobit iz operativnog poslovanja IFRS-16 veću od 470 milijuna eura i prilagođenu dobit iz operativnog poslovanja veću od 300 milijuna eura, neto dug od 1,1 milijardu eura, omjer neto duga i prilagođene dobiti iz operativnog poslovanja od 3,5 puta te likvidnost na računu veću od 280 milijuna eura.

Isti materijal investitore podsjeća kako je tržišna pozicija Fortenova grupe u pet zemalja regije u kojoj kompanija posluje bez usporedbe. Fortenova grupa je najveći maloprodajni lanac i proizvođač hrane u kategorijama pića, proizvodnje ulja, proizvodnje i prerade mesa i poljoprivredne proizvodnje, a deseci milijuna kupaca kompaniju znaju kroz portfelj s više od 100 snažnih brandova. Fortenova grupa je također daleko najveći regionalni privatni poslodavac, s preko 45 tisuća zaposlenih i oko 30 tisuća partnera i dobavljača, od kojih su velika većina lokalni proizvođači tržišta regije.

Istovremeno, sankcionirani suvlasnici odnosno ruske banke Sberbank i VTB, imaju 49,9 posto suvlasništva u Fortenova grupi. Iako sama Fortenova grupa nije pod sankcijama, sankcionirano suvlasništvo znatno otežava poslovanje i negativno utječe na vrijednost kompanije za sve dionike. Prije svega ono onemogućuje postizanje održive i efikasne kapitalne strukture. Dodatno, nakon neuspjelih pokušaja Sberbanke da proda svoje udjele u Grupi, istekle su pravne osnove koje su postojale za dobivanje licence za provedbu izlaska sankcioniranih imatelja depozitarnih potvrda iz vlasničke strukture. Stoga trenutno više nema ostvarivih mogućnosti za prodaju samo udjela SBK Art ili Sberbanke.

Refinanciranje obveznice od 1,05 milijardi eura će kratkoročno biti riješeno najvjerojatnije kroz produženje postojeće obveznice na rok koji neće biti duži od kraja

2024. godine, uz uvjete slične sadašnjima, ali i uz značajan dodatan jednokratni trošak. Sadašnji kreditor je za takav aranžman poslao neobvezujuću ponudu, koja će morati biti prihvaćena kako bi bio premošćen period u kojem se namjerava riješiti situacija sa sankcioniranim dioničarima, uz namirenje u skladu sa sankcijama. Ako kompanija i tada bude imala trenutnu strukturu vlasništva, vjerojatno je da će svako sljedeće refinanciranje pod ovakvim uvjetima samo smanjivati vrijednost kompanije za sve dionike, uključujući i suvlasnike, a posebno nesankcionirane suvlasnike.

"Kod prodaje Fortenova Group MidCo B.V. namjera je prije bilo kakvog drugog plaćanja iz prikupljenih sredstava isplatiti najprije Contigent Payment Rights – CPRs Fortenova Group TopCo B.V. koja se u iznosu od oko 78 milijuna eura odnose na tzv. “granični dug” – potraživanja dobavljača koja su dogovorena u nagodbi vjerovnika Agrokora i reinstalirana na Fortenova Group TopCo. Kroz ovaj proces Fortenova grupa namjerava maksimizirati vrijednost za sve dionike kompanije, uključujući i sve suvlasnike, bez obzira bili oni sankcionirani ili ne. Suvlasnici, odnosno imatelji depozitarnih potvrda Fortenova grupe, su obaviješteni o započinjanju ovog procesa te su pozvani predložiti eventualna alternativa rješenja", saopćili su.

Po završetku predloženog procesa Fortenova grupa više u svojoj kapitalnoj strukturi ne bi trebala imati sankcionirane suvlasnike, naslijeđene iz procesa nagodbe vjerovnika Agrokora. Ovime bi bila riješena ključna prepreka u osiguravanju povoljne, dugoročne i održive nove kapitalne strukture i bio bi omogućen međunarodni investicijski potencijal kompanije.