Biznis vijesti

[kulinban]

Prodata Sberbanka u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj

Sberbank Europe AG potpisala je danas ugovor s AIK Bankom Beograd, Gorenjskom Bankom Kranj i Agri Europe Cyprus Limited (sa Kipra) za prodaju svojih banaka u Bosni i Hercegovini (Sberbank BH dd Sarajevo i Sberbank ad Banja Luka), Hrvatskoj (Sberbank dd), Mađarskoj (Sberbank Magyarország Zrt.), Srbiji (Sberbank Srbija ad Beograd) i Sloveniji (Sberbank banka dd).
Iza grupacije koja je kupila Sberbanku u ovih pet zemalja nalazi se srbijanski biznismen Miodrag Kostić.

Kćerke banke koje su prodate imaju ukupnu aktivu od 7,329 milijardi eura, 162 poslovnice i oko 600.000 klijenata (od 2020. godine).

Sberbank Europe AG odlučila je smanjiti svoju geografsku prisutnost u centralnoj i istočnoj Evropi kako bi se usredotočila na ključna tržišta i istražila nove poslovne modele.

Sberbank CZ u Češkoj Republici ostaje u vlasništvu Sberbank Europe AG i nastavit će sa svojim sadašnjim poslovnim modelom.

Nakon pomne analize nekoliko opcija, transakcija s AIK bankom, Gorenjskom bankom i Agri Europe Cyprus Limited pokazala se najatraktivnijom iz perspektive Sberbank Europe AG.

Kupci imaju veliku regionalnu prisutnost kao i jasnu viziju budućeg razvoja, podržavajući daljnji rast banaka i osiguravajući da će klijenti i dalje dobivati ​​usluge iste visoke kvalitete.

[kulinban]

Prodao stan da uđe u biznis, sada preuzima Sberbank u BiH i regiji

Nakon što je sinoć objavljeno da je Sberbanka potpisala danas ugovor o prodaji kćerki-banaka u pet zemalja regiona, u prvi plan je iskočilo ime srbijanskog biznismena Miodraga Kostića.
Upravo je Kostić, preko svoje grupacije, kupac podružnica ruskog bankanskog giganta u ovih pet zemalja. S obzirom da već posjeduje AIK Banku Beograd i Gorenjsku banku Kranj, preko kojih je i obavio akviziciju, jasno je da on postaje jedan od vodećih igrača u bankarskom sektoru našeg regiona.

Po realizaciji procesa akvizicije Sberbank u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj, veličina aktive njegove bankarske grupe će biti veća od 11 milijardi eura, čime će zauzeti poziciju jedne od najvećih regionalnih bankarskih grupa.

Kostić je, inače, jedan od najbogatijih ljudi u bivšoj Jugoslaviji i najveći poduzetnik u Srbiji, kojeg često nazivaju “kraljem šećera” zbog činjenice da je to biznis na kojem se obogatio.

Njegov imperij s oznakom MK Group iz Beograda, proteže se od prehrambene industrije, gdje je sve počelo sa šećerom, a nastavilo se pridruživanjem Carnexa pa sve do turističko-ugostiteljskog sektora, gdje je vlasnik brojnih luksuznih objekata na jadranskoj obali, od Slovenije do Crne Gore poput hotela Kempinski u Savudriji i Portorožu.

Kostića je američki magazin Forbes svrstao još 2018. svrstao među najbogatije ljude u Srbiji i regionu sa imovinom tada vrijednom više od 500 miliona eura. Sada je ta imovina sigurno mnogo veća.

Kostić je rođen u Vrbasu, u Srbiji 25. avgusta 1959. godine, a porijeklom iz je nikšićke Župe u Crnoj Gori. Otac mu je bio vozač, a majka kuharica, a on je počeo raditi s 15 godina kada je nosio vreće cementa.

Prema izvorima dostupnim na internetu, Kostić od 1983. počinje da se bavi privatnim biznisom — prvo kao vlasnik privatne firme za trgovinu, uvoz-izvoz i proizvodnju koja 1995. godine prerasta u MK Group. Ovaj diplomirani ekonomista u biznis je ušao s 20.000 eura, za koliko je prodao stan u Vrbasu.

Kostić danas ima vrijednu imovinu širom regiona. Osim poljoprivrede, proizvodnje šećera i mesa, turizma, obnovljivih izvora energije, od 2015. godine, MK Group posjeduje AIK Banku kao i M&W Investments, najpoznatiju brokersku kuću u Srbiji u prethodnih 10 godina.

Preko AIK banke, MG grupa ima vlasništvo i u slovenačkoj Gorenjskoj banci. Ostale oblasti poslovanja MK Group su finansijske i IT usluge, nekretnine i slično. Njegova kompanija je posjeduje i većinski udio vlasništva u Aerodromu “Portorož” u Sloveniji.

Kostić upravlja i sa više hotelskih objekata svjetski poznatih brendova Kempinski i Šeraton u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. U Crnoj Gori njegova kompanija posjeduje nikšićki i mlin u Spužu, a zajedno sa Stratex grupom ima vlasništvo u HTP “Budvanska rivijera”.

Od 2000. godine, MK Group sistem posjeduje 3 šećerane (fabrike u Pećincima, Vrbasu i Kovačici), više od 10 poljoprivrednih preduzeća, trgovinske i skladišne komplekse (“Granexport”, “Žito Bačka”), koji su uspješno restrukturirani i objedinjeni u moderne i visoko profitabilne srpske kompanije orjentisane na izvoz.

Kasnije je to postao sistem koji broji više od 30 preduzeća i zapošljav hiljade radnika u Srbiji i Ukrajini i ostvaruje godišnji promet više stotina miliona eura.

[kulinban]

Evo koliko će Kostić platiti Sberbanku u BiH i regiji

Ovih dana reginom je odijeknula vijest da je srbijanski biznismen Miodrag Kostić kupio rusku Sberbanku u pet zemalja regiona, uključujući BiH.

U saopštenjima obje strane nije objavljeno koliko će Kostić novca izdvojiti za ovu akviziciju.

No, ruski Sputnjik piše da je ugovor vrijedan čak 500 miliona eura, ili oko milijardu KM, te da će toliko biti plaćene banke u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj.

S obzirom da već posjeduje AIK Banku Beograd i Gorenjsku banku Kranj, preko kojih je i obavio akviziciju, jasno je da on postaje jedan od vodećih igrača u bankarskom sektoru našeg regiona.

Po realizaciji procesa akvizicije Sberbank, veličina aktive Kostićeve bankarske grupe će biti veća od 11 milijardi eura, čime će zauzeti poziciju jedne od najvećih regionalnih bankarskih grupa.

Kostić je, inače, jedan od najbogatijih ljudi u bivšoj Jugoslaviji i najveći poduzetnik u Srbiji, kojeg često nazivaju “kraljem šećera” zbog činjenice da je to biznis na kojem se obogatio.

Njegov imperij s oznakom MK Group iz Beograda, proteže se od prehrambene industrije, gdje je sve počelo sa šećerom, a nastavilo se pridruživanjem Carnexa pa sve do turističko-ugostiteljskog sektora, gdje je vlasnik brojnih luksuznih objekata na jadranskoj obali, od Slovenije do Crne Gore poput hotela Kempinski u Savudriji i Portorožu.

www.biznisinfo.ba/evo-koliko-ce-kostic-platiti-sberbanku-u-bih-i-regiji/

[kulinban]

Pozadina prodaje Sberbank:

Može li grupa srpskih tajkuna preuzeti dio najvećeg hrvatskog poslovnog sustava?

Srpski tajkun Miodrag Kostić uopće nije trebao pitati Hrvatsku narodnu banku za ulazak u hrvatsko bankarstvo

Priopćenje Sberbank Europe AG objavljeno u srijedu navečer o tome da su s tri financijske institucije - AIK Banka a.d. Beograd, Gorenjska banka d.d., Kranj i Agri Europe Cyprus Limited (AEC) - dogovorili prodaju svojih bankarskih biznisa u Hrvatskoj, BiH, Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji, pojednostavljeno prepričano znači da je jedna od najvećih ruskih banaka prodala sve svoje banke u srednjoj i istočnoj Europi srpskom tajkunu Miodragu Kostiću.

Sve tri institucije koje je Sberbank predstavio kao kupce (AIK, Gorenjska, AEC) međusobno su povezani dijelovi poslovnog imperija jednog od najuspješnijih srpskih poduzetnika, vlasnika MK Grupe, koja se uz financije snažno pozicionirala u raznovrsnim agrarnim biznisima, energetici i turizmu.

Iako u priopćenju nije objavljen iznos transakcije, sigurno je da se radi o jednom od najznačajnijih preuzimanja na području bivše SFRJ ikada. Čak i ako transakcija nije jedna od najvećih, njezine posljedice i značaj mogu imati vrlo veliku važnost za odnose poslovnih snaga u regiji. 

Biznis isprepleten na stepeničasti način

Miodrag Kostić posložio je financijski dio svog poslovnog carstva kao biznis isprepleten na stepeničasti način. Krovna financijska kompanija je zapravo ciparska AEC grupa koja posjeduje 100 posto nizozemskog Nord Agrija, a taj Nord Agri, pak, drži 100 posto MV Investmenta, a MV Investment posjeduje 100 posto srpske AIK banke.

AIK banka drži, nadalje, 91,7 posto Gorenjska banke, koja je vlasnica 100 posto ljubljanskog GB leasniga. Iz njihovih se izvješća može iščitati da je u 2020. godini ta grupa raspolagala s ukupnom imovinom od oko 4 milijarde eura, od čega su ukupne obveze 3,34 milijarde eura.

Ukupni 'cash' s kojim Grupa raspolaže na razini je od 825 milijuna eura. Sveukupno uzevši, takva visina imovine poprilično je impresivna za Grupu koju de facto kontrolira jedna fizička osoba, balkanski poduzetnik Miodrag Kostić.

Usporedbe radi aktiva (imovina) najveće hrvatske banke - Grupe Zagrebačke banke - iznosila je oko 21 milijardu eura, što znači da je oko 5,25 puta veća od financijskih operacija Miodraga Kostića, ali je jasno kako su se nakon transakcije ovakvih razmjera duhovi poprilično uzbudili i u najjačim regionalnim igračima, pa tako i Zabi.

Jedan čovjek kao biološka činjenica u financijskom miljeu regije još nije imao vlasnički utjecaj kakav bi ubuduće mogao imati Miodrag Kostić.

U financijskim krugovima nije neko naročito iznenađenje što je ruska Sberbank prodala svoj biznis u srednjoj i istočnoj Europi. Bankarski biznis na ovim prostorima više nije naročito profitabilan pa se banke ne prodaju po impresivnim valuacijama, kao što je nekoć bio slučaj.

Banke se danas kupuju/prodaju negdje oko knjigovodstvene (book) vrijednosti, dok su se ne tako davno tržile i po knjižnoj vrijednosti puta 3 / 4. Drugim riječima, realno je da je biznis poput Kostićevog mogao skupiti novac za ovako veliko preuzimanje. 

Bolan udarac na profitabilnost Sberbank

Što se tiče poslovanja Sberbank u Hrvatskoj, tu se čini više nego očiglednim da biznis nije bio posebno lukrativan. Gledajući podatke Fine, po visini prihoda u 2020. godini Sberbank je bila tek deveta banka po veličini u Hrvatskoj. Kao i druge banke registrirane u Hrvatskoj i Sberbank je u toj pandemijskoj 2020. godini trpio vrlo značajni pad ukupnih prihoda, koji je u njihovom slučaju dosegao -9,58 posto; prihodi su im lani pali za -45,86 milijuna kuna na ukupno 432 milijuna kuna.

Time je Sberbank još uvijek u Hrvatskoj među bankama za koje možemo reći da su relevantne po visini prihoda. Iako su veće banke imale i postotno gledano i dvostruko viši pad prihoda nego Sberbank (Zaba i PBZ pad viši od -20 posto), Sberbank je uz takav pad imao puno bolniji udarac na profitabilnost.

Naime, prema podacima Fine, Sberbank je jedina imala gubitak prije oporezivanja od -24,17 milijuna kuna. S obzirom da su 2019. imali 109 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, to znači da su u jednoj godini zabilježili teški pad profitabilnosti od -133,27 milijuna kuna. Sasvim je sigurno da je to bio vrlo dobar motivator Rusima da Miodragu Kostiću prodaju bankarsko poslovanje po cijeni koja je njemu prihvatljiva.

U osnovi, temelje Kostićevog financijskog biznisa čine AIK banka i Gorenjska. Po bilanci je Gorenjska čak za stotinjak milijuna eura veća, ali je AIK kapitalno osjetno jači – kapital im je 500 milijuna eura, dok je Gorenjskoj samo 210 milijuna eura.

Posljedica je da je adekvatnost kapitala AIK-a na osjetno višoj razini nego kod Gorenjske – 22,3 posto prema 16,5 posto. Isto tako, AIK je prema zadnjem rezultatu i 3 do 4 puta profitabilnija banka.

Solidan koeficijent adekvatnosti kapitala AIK banke vjerojatno ima ili će tek imati presudni značaj u priči oko preuzimanja poslovanja Sberbanke u regiji. Naime, taj koeficijent jedan je od ključnih indikatora koji govore koliko je koja banka otporna na razne oblike financijskog stresa.

Uostalom, uz osjetno niži koeficijent adekvatnosti kapitala AIK banke, Kostić nikada ne bi dobio šansu preuzeti banku na teritoriju Europske unije jer bi ga u tome zbog možebitne rizičnosti spriječila Europska središnja banka (ESB). To što Kostić posjeduje banku na teritoriju EU (Gorenjska), vjerojatno će mu pojednostaviti život kad je u pitanju dobivanje 'zelenog svjetla' ESB-a za preuzimanje biznisa od Sberbanke.

To vrijedi i za Hrvatsku. Naime, za razliku od nekada, sada kad je RH u bankovnoj uniji, oni koji žele preuzeti banke u Hrvatskoj više ne trebaju pitati Hrvatsku narodnu banku (HNB) za dozvolu. Sada će ESB razmotriti dogovor između Sberbank i Kostića te će spustiti instrukciju o postupanju HNB-a.
HNB bez mogućnosti donošenja strateških odluka

HNB, dakle, više nema mogućnost donošenja strateške odluke o tome da li želi pustiti u neku hrvatsku banku nekog stranog investitora zbog nekog potencijalnog rizika.

Inače, sporazum koji je Miodrag Kostić postigao s Rusima jedan je od najkrupnijih poslovnih iskoraka srpskih poduzetnika koji u zadnje vrijeme drastično povećavaju svoj utjecaj i u Hrvatskoj. Posebno se to zadnjih godina vidi u telekomunikacijama, turizmu te u medijima, gdje je očigledno da srpskim biznisima, pa i onima u vlasništvu srpske države, jako rastu ambicije za osvajanje tržišta, pa i regionalnu dominaciju.

Ovo preuzimanje otvara pitanje koliko će još hrvatskih poduzeća u srednjem roku postati srpske podružnice ili otići u srpsko vlasništvo.

Zaključno valja reći kako se čini da je ruskim financijašima ulaganje u bankarstvo u regiji drugi epski promašaj nakon ulaganja u Agrokor. Nejasno je hoće li i ta priča završiti punim ruskim dezinvestiranjem, kao što nije jasno mogu li postojati neke veze između ove zadnje bankarske transakcije i budućih namjera Rusa s Fortenovom.

Može li grupa srpskih poduzetnika izvesti preuzimanje Fortenove, najvećeg hrvatskog poslovnog sustava?

Prije oko dvije godine Kostić je govorio ovako:

"Agrokor je velika kompanija, s velikim aktivama. Svakako neće ostati u obliku jedne kompanije. Pratimo nagodbu, i u skladu s tim sigurno će doći do prodaje. U onom dijelu prerade poljoprivrede, bit ćemo veliki investitor".

Hoće li sada realizirati naum preuzimanja velikih dijelova bivšeg Agrokora, kao što je već investirao u hrvatski turizam uz svojedobno objašnjenje dano također prije dvije godine:

"Za vrijeme ljeta 800 tisuća Srba putuje u Grčku. Ja sam siguran, da su nam politički odnosi bolji nego danas, da bi veliki broj tih Srba došao u Hrvatsku. S obzirom na dužinu hrvatske obale, nema sumnje da je najveći potencijal za razvoj turizma u Hrvatskoj. I logično je za nas kao velikog investitora u turizam, da uložimo u Hrvatsku"

novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/pozadina-prodaje-sberbank-moze-li-grupa-srpskih-tajkuna-preuzeti-dio-najveceg-hrvatskog-poslovnog-sustava-15116254

[kulinban]

Povlačenje Sberbanka iz Hrvatske neće izazvati promjene u vlasništvu Fortenove

MINISTAR gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je da neće doći do nikakve promjene u vlasničkoj strukturi Fortenova grupe nakon što je Sberbank Europe prodala dio svojih podružnica u CEE regiji, pa tako i hrvatsku, beogradskoj AIK banci, slovenskoj Gorenjskoj banci i Agri Europe Cyprus Limitedu.

"Kupoprodaja na bankovnom tržištu pod ingerencijom je odnosno regulatornim okvirom Hrvatske narodne banke. Koliko shvaćam, riječ je o jednoj od podružnica Sberbanke u ovom dijelu Europe", odgovorio je Ćorić na upit novinara nakon sjednice vlade kako komentira tu transakciju.

Na pitanje hoće li doći do promjene vlasničke strukture u Fortenova grupi, u kojoj ruska Sberbanka ima gotovo 40 posto vlasničkog udjela, odgovorio je da neće doći ni do kakvih poremećaja u njezinoj vlasničkoj strukturi. "Po tom pitanju ne očekujemo nikakve promjene", izjavio je kratko Ćorić.

Smanjenje geografske prisutnosti

Ranije danas i Fortenova grupa je objavila da prodaja podružnica Sberbanke u regiji ne utječe na vlasništvo Sberbank Rusija u Fortenova grupi. "Navedena prodaja ni na koji način ne utječe na vlasništvo Sberbank Rusija u Fortenova grupi. Sberbank Rusija i dalje je najveći pojedinačni dioničar Fortenova grupe", objavili su iz Fortenova grupe.

Iz Sberbank Europe u srijedu su izvijestili o prodaji svojih podružnica u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji beogradskoj AIK banci, slovenskoj Gorenjskoj banci i Agri Europe Cyprus Limitedu.

Kako navode iz Sberbank Europe, odluku o smanjenju svoje geografske prisutnosti u središnjoj i istočnoj Europi donijeli su kako bi se usredotočili na svoja ključna tržišta i ispitali nove poslovne modele. 

Zaključenje transakcije podliježe odobrenjima nacionalnih i međunarodnih regulatora, kao i nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, što se očekuje u 2022. godini, navode još iz te banke.
Prodaja većinskog udjela

Iz ruske banke najavili su još ljetos da se namjeravaju za godinu-dvije povući s europskog tržišta, a također namjeravaju u dvije godine prodati i većinski udjel u Fortenovi, u sklopu koje posluje i slovenski Mercator.

Ta ruska banka je, naime, bila najveći kreditor bivšega Agrokora, a poslije postizanja nagodbe Agrokorovih vjerovnika u postupku izvanredne uprave preuzela je kontrolu nad gotovo 40 posto aktive Fortenova grupe TopCo, podružnice Fortenova grupe koja je preuzela poslovanje Agrokora.

Inače, Sberbank je u Hrvatskoj prisutan od 2012. godine, nakon što je Sberbank Europe kupio Volksbank International, u koji je spadala i Volksbank Hrvatska. Banka ima 31 poslovnicu i na domaćem tržištu je osma po udjelu u ukupnoj aktivi na hrvatskom bankarskom tržištu.

www.index.hr/vijesti/clanak/coric-povlacenje-sberbanka-iz-hrvatske-nece-izazvati-promjene-u-vlasnistvu-fortenove/2315845.aspx

[kulinban]

Vlasnik vinarije ‘Kutjevo‘ kupuje tvrtku u BiH specijaliziranu za preradu žitarica

Bijeljinska tvrtka navodno je bila na prodaji po cijeni koja je iznosila između tri i pol i četiri milijuna eura

Piše: Hina
Objavljeno: 23. studeni 2021. 17:32

Poduzetnik Enver Moralić, vlasnik vinarije "Kutjevo", kupac je tvrtke "Novi žitopromet" iz Bijeljine, a u tu je akviziciju uložio više od tri milijuna eura, objavili su mediji u BiH.

"Mi smo dogovorili kupnju, veći dio novca smo isplatili, čekamo da usuglasimo još neke detalje, ali de facto je dogovoreno sve", kazao je Moralić kako ga u utorak citiraju banjolučke "Nezavisne novine".

Bijeljinska tvrtka navodno je bila na prodaji po cijeni koja je iznosila između tri i pol i četiri milijuna eura, no točan iznos kojega je platio Moralić još nije objavljen.

"Novi žitopromet" specijaliziran je za preradu žitarica a Moralić je kazao kako planira zadržati i proširiti tu djelatnost jer ima na raspolaganju mlin za preradu, silose za skladištenje kao i pekarnu a računa i na suradnju s proizvođačima žitarica koje planira otkupljivati.

[kulinban]

Bosanac kupuje firmu koja je "kolijevka hrvatske peradarske proizvodnje" 

Kompanija Kutjevo koja je u vlasništvu jednog od najbogatijih Bosanaca, Envera Moralića koji živi u Hrvatskoj, namjerava kupiti još jednu kompaniju. Ovog puta riječ je o kompaniji također iz Hrvatske – Koka iz Varaždina.

Koka je trenutno u sastavu jedne od vodećih hrvatskih prehrambenih kompanija – Vindije.

Koka je kolijevka hrvatske peradarske proizvodnje, osnovana 1961. godine. Njenom akvizicijom 1995. godine Vindija je ostvarila svoje najveće širenje, postavši poslovnim sistemom.

Koka d.d. ima uspostavljen sustav sljedivosti od polja do stola koji omogućuje proces proizvodnje u skladu s utvrđenim potrebama i očekivanjima potrošača.

– Kutjevo d.d. je u sklopu proširivanja svog poslovanja i planiranih investicija iskazalo interes za ulaganje u društvo Koka d.d. u vidu sticanja dionica – stoji u informaciji objavljenoj jučer na Zagrebačkoj berzi, piše BiznisInfo.

Predstavnici Kutjeva predložili su da se održi sastanak dvije kompanije na kojem bi se razgovaralo o ovom prijedlogu.

Podsjetimo da je vlasnik kompanije Kutjevo Enver Moralić, jedan od najbogatijih Bosanaca. On je nedavno dospio u fokus javnosti kada je objavljeno da je kupio imovinu bijeljinskog Novog Žitoprometa.

Moralić je jedan od najbogatijih Bosanaca u Hrvatskoj, pa i u cijeloj Evropi. On se rijetko pojavljuje u medijima u našoj zemlji pa stoga nije toliko ni poznat javnosti u našoj zemlji.

Rođen je u Kotor Varoši, srednju školu je završio u Banjoj Luci, a početkom šezdesetih na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu diplomirao agronomiju. Jedno vrijeme živio je u Njemačkoj, a potom se nastanio u Hrvatskoj.


Share this:

[kulinban]

Tehnološki div na putu da dostigne vrijednost britanskog BDP-a 

Američka kompanija Apple je na korak do toga da prva u svijetu dostigne tržišnu vrijednost od 3.000 milijardi, čime bi ovaj tehnološki div postao vrijedniji od njemačkog tržišta kapitala ili cijele britanske privrede.
Ovakav razvoj situacije se dešava nakon samo godinu dana otkako je Apple dostigao tržišnu kapitalizaciju od dva biliona dolara, pošto je prethodno, 2018. godine, prekoračio magičnu liniju od 1.000 milijardi, izvještava agencija “Bloomberg”.

Akcije kompanije su u srijedu zatvorene na Wall Streetu na nivou od 175,08 dolara. Appleu je potrebno da dostigne cijenu od 182,85 dolara po akciji, kako bi stigao do željene tržišne vrijednosti od tri biliona dolara, prenosi Russia Today.

U dosadašnjem toku godine, akcije Applea su porasle za skoro 30 procenata, nakon silovitog rasta od 80 posto prošle godine. Rivalske kompanije, kao što su Microsoft, Amazon, Alfabet i Tesla, zabilježile su povećanje vrijednosti između 10 i 70 posto.

Apple korporacija, sa sjedištem u Kaliforniji, na kratko je izgubila titulu najvrijednije privatne kompanije na svijetu od Microsofta ranije ove godine. Pad je uslijedio nakon izjave generalnog direktora Tima Cooka o poremećaju u lanca snabdijevanja zbog pandemije i trenutnim problemima kompanije da se izbori s globalnom nestašicom mikročipova i komponenti za proizvodnju pametnih telefona, laptopova i tableta.

[kulinban]

Raste kinesko vlasništvo u Mercedes-Benzu 

Ako vam nije poznato, dvije kineske firme imaju značajne udjele u Daimleru, firmi koja proizvodi automobile s markom Mercedes-Benza. No posljednje infromacije govore da je jedan kineski proizvođač značajno povećao svoj paket dionica.
Državna firma BAIC od 2019. godine drži 10 posto dionica. To znači da dva kineska dioničara posjeduju gotovo dvadeset posto kompanije.

Do sada se govorilo samo o pet posto udjela BAIC-a. Daimler je u ponedjeljak potvrdio povećanje udjela. Povećanjem udjela BAIC je prestigao Geely, a to je automobilski proizvođač u vlasništvu milijardera Li Shufua. Prema Daimleru, Geely drži 9,7 posto dionica. Inače, Geeely je i vlasnik Volva, prenosi HAK Revija.

Šef Daimlera Ola Källenius pozdravio je najnoviji korak:

– BAIC-ov udio u Daimleru odražava našu predanost našem zajedničkom, uspješnom savezu u proizvodnji i razvoju na najvećem svjetskom tržištu osobnih automobila. BAIC je u sporazumu potvrdio da neće povećavati svoj udjel. Zauzvrat, Daimler ima 9,55 posto udjela u podružnici BAIC Motor – rekao je.

BAIC drži i 6,5 posto Daimlerovog odjela za proizvodnju kamiona. S udjelom od oko 35 posto ukupne prodaje, Kina je dugo bila najvažnije tržište za putnička vozila Mercedes-Benz.

Firma sa sjedištem u Stuttgartu otvorila je u oktobru novi tehnološki centar u regiji Peking. Ondje radi preko 1.000 inženjera. Daimler i Geely žele u 2022. godini na tržište izbaciti mali automobil Smart iz kineske proizvodnje.

www.biznisinfo.ba/raste-kinesko-vlasnistvo-u-mercedes-benzu/

[kulinban]

Apple dosegao vrijednost od 3 biliona dolara

Vrijednost Applea po tržišnoj kapitalizaciji danas je oborila novi rekord, dosegavši pritom vrijednost od tri biliona, odnosno 3000 milijardi dolara. Tako je Apple postao prva kompanija u svijetu koja je oborila ovaj rekord, slično kao što je prije dvije godine prva probila cifru od jednog biliona dolara, tj. 1000 milijardi.



Vrijednost Appleove dionice tako je danas u jednom trenutku iznosila 182,88 dolara, što pomnoženo s brojem izdanih dionica daje rezultat od spomenuta tri biliona. Nakon toga je uslijedila neznatna korekcija pa bi cijena nakon današnjeg zatvaranja burze mogla biti zanemarivo niža.

Iako je doseg spomenutog praga više simboličke prirode, predstavlja svojevrsno priznanje uspjeha od strane investitora.

[kulinban]

Fortenova grupa postala jedini vlasnik Mercatora

FORTENOVA grupa je izvijestila da je u petak, 1. travnja, stekla sve preostale dionice Mercatora i postala stopostotni vlasnik Mercatora. Prijenosom ukupno 621.251 dionice na Fortenova grupu okončan je postupak isključenja manjinskih dioničara iz vlasništva Mercatora, a Fortenova grupa postaje jedini dioničar Mercatora, navodi se u priopćenju.

Član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško je istaknuo kako je tom transakcijom završen proces kupnje koji je zapravo započeo još 2014. godine. Posebna simbolika, kako je kazao, je u tome da je zadnji korak napravljen upravo na treću godišnjicu poslovanja Fortenova grupe.

"Bio je to dugotrajan i zahtjevan proces"

"Bio je to dugotrajan i zahtjevan proces, s puno pravnih i financijskih međukoraka koji su svi vodili ka istom cilju - formiranju vodećeg regionalnog maloprodajnog lanca robe široke potrošnje u regiji", rekao je Peruško.

Naveo je i kako je u protekloj godini, od formalnog transfera Mercatora u vlasništvo Fortenova grupe, zaključen postupak isključenja malih dioničara, ali što je još važnije, počeli su ostvarivati pune potencijale svog poslovnog modela u maloprodaji postizanjem značajnih sinergija u poslovanju koje reinvestiraju natrag u Grupu.

Peruško je naglasio kako je Mercator vodeći trgovac robom široke potrošnje u Sloveniji, sa značajnim udjelima u Srbiji i Crnoj Gori, Konzum je vodeći maloprodajni lanac robe široke potrošnje u Hrvatskoj, dok Konzum i Mercator imaju značajan kombinirani udio u Bosni i Hercegovini.

"Brojne su mogućnosti sinergija koje se Konzumu i Mercatoru pružaju kroz zajednički rad"

"Brojne su mogućnosti sinergija koje se Konzumu i Mercatoru pružaju kroz zajednički rad u okviru najveće regionalne maloprodajne grupe, a upravo to predstavlja polugu za daljnje jačanje naših liderskih pozicija na tržištima", istaknuo je Peruško.

Izvršni direktor Fortenova grupe za financije James Pearson je kazao kako je isplata manjinskim dioničarima od 22,4 milijuna eura izvršena korištenjem vlastitih novčanih sredstava Fortenova grupe i pokazuje njihovu sve veću financijsku i poslovnu snagu.

"Grupa je ostvarila velik napredak tijekom proteklih nekoliko godina, a ovom posljednjom transakcijom završen je još jedan korak u našim planovima, što nam daje daljnje mogućnosti za investiranje i rast“, izjavio je povodom te transakcije Pearson.

[kulinban]

Više od 85 posto radnika na Islandu odlučilo se za skraćeno radno vrijeme uz istu plaću, odnosno steklo je uvjete za smanjenje broja radnih dana.
Radnici na Islandu sve više se odlučuju za skraćeni radni tjedan nakon što su dvije velike studije pokazale da je smanjivanje broja sati na poslu „dramatično“ povećalo njihovu kvalitetu života i ravnotežu između radnog i slobodnog vremena. Istraživanja koja su trajala od 2015. do 2019. godine također su utvrdila da je produktivnost ostala ista ili se čak poboljšala na većini radnih mjesta, odnosno ljudi uključenih u istraživanja.


Stručnjaci ocjenjuju da je ispitivanje u organizaciji Grada Reykjavika i nacionalne vlade „ogroman uspjeh“, a nakon objavljivanja rezultata, oko 86 posto ljudi u toj zemlji sada je steklo pravo na kraći radni tjedan ili već radi skraćeni broj sati - a da im se pritom nije smanjila plaća.

„Ovaj islandski eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom pokazuje nam ne samo da je moguće raditi manje, već i da su progresivne promjene moguće“, rekao je Gudmundur Haraldsson, jedan od stručnjaka koji su sprovodili istraživanje.

Više vremena za sebe i obitelj
Eksperiment u kojem je sudjelovalo preko 2.500 zaposlenih – što je više od 1 posto cjelokupne radne populacije Islanda – obuhvatio je širok spektar radnih mjesta, od vrtića, preko bolnica i uredskih poslova, pa do socijalnih službi.

Mnogi sudionici su prešli s 40-satnog na radni tjedan koji traje 35 ili 36 sati. Oni su ocijenili da im je kraće radno vrijeme olakšalo obavljanje raznih poslova oko kuće, kao što su kupovina ili čišćenje – i to čak i radnim danima. Mnogi muškarci koji su u heteroseksualnim vezama izjavili su da su imali više vremena da se posvete kućnim poslovima, posebno oko čišćenja i kuhanja.

„To pokazuje da je javni sektor sazrio da bude pionir kraćih radnih tjedana, a pouke mogu izvući i druge vlade“, rekao je Will Stronge, direktor istraživanja u britanskom think tanku Autonomy, koji je, zajedno sa Savezom za održivu demokraciju (Alda) na Islandu, analizirao rezultate ispitivanja.

Ideja se širi svijetom
Ideja o četverodnevnom radnom tjednu postaje sve popularnija širom svijeta. Španjolska eksperimentira s radnim tjednom od 32 sata u okviru pilot-programa u koji je uloženo 50 milijuna eura. Tvrtka Unilever pokrenula je eksperiment u kojem desecima svojih radnika isplaćuje punu plaću, a od njih traži da rade samo četiri dana u tjednu.

U Japanu je vlada preporučila kompanijama da dozvole svom osoblju da se odluči za četverodnevni tjedan radi poboljšanja kvalitete života samih radnika. Kompanije bi tako, smatra se, mogle zadržati sposobne i iskusne kadrove, ljude koje bi inače morali napustiti poduzeće zbog obiteljskih obveza.

U kolovozu prošle godine je najveći njemački sindikat „IG Metal“ (sindikat metalaca) zatražio kraći tjedan, tvrdeći da će taj potez spasiti tisuće radnih mjesta ugroženih zbog transformacije automobilske industrije koja prelazi na e-modele.

Izvještaj koji je naručila Londonska platforma za četverodnevni tjedan pokazao je da prelazak na skraćeni radni tjedan nudi i neke ekološke prednosti. Tako bi se, stoji u izvještaju, do 2025. moglo smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u Velikoj Britaniji za 127 milijuna tona godišnje, što bi značilo otprilike „micanje” 27 milijuna automobila s ceste.

[kulinban]

Gdje su danas izbjeglice i migranti koji su 2015. masovno išli u Njemačku?

PRIJE šest godina njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u tom trenutku obnašala svoj treći mandat na čelu vlade, donijela je jednu od najdalekosežnijih odluka svoje političke karijere.

Merkel je odlučila otvoriti njemačke granice za izbjeglice koje je režim Viktora Orbana u Mađarskoj tretirao nehumano. Bio je to svojevrsni preokret u izbjegličkoj krizi, koja je već više godina ključala na granicama Europske unije, da bi se u ljeto 2015., i pod utjecajem razornog rata u Siriji, počela prelijevati i u EU.

Ulazak više od milijun izbjeglica u Njemačku

Ta Merkeličina humanitarna akcija završila je na proljeće 2016. godine zatvaranjem - pokazat će se privremenim - balkanske rute u režiji tadašnjeg austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza te dogovorom Merkel-Erdogan, po kojemu je Europska unija obećala mnogo više pomoći Turskoj, u kojoj se već godinama nalaze milijuni sirijskih izbjeglica.

Njemačka je u 2015. i 2016. godini primila više od milijun izbjeglica i migranata, što je izazvalo velike prijepore u njemačkom društvu, a na antimigrantskoj platformi je dotad marginalna nova stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postala parlamentarna.

Merkel je tada izgovorila jednu rečenicu po kojoj će definitivno biti zapamćena: "Wir schaffen das." ("Mi to možemo.") Mnogi su tvrdili da je time počinila veliku političku pogrešku, čak su i članovi njene stranke CDU tražili da je povuče.

No, nakon šest godina se pokazuje da sada već odlazeća njemačka kancelarka, koja odrađuje posljednje tjedne u Kanzleramtu (Ured kancelarke), nije bila u krivu.

Gubitak kontrole[/div]

Prema službenim podacima, gotovo pola milijuna ljudi podnijelo je zahtjev za azil u Njemačkoj 2015., a sljedeće godine 750.000. Tadašnji ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere priznao je sredinom kolovoza prošle godine za javnu televiziju ARD da je bilo "trenutaka kada je kontrola bila izgubljena". Njegov nasljednik, Horst Seehofer, tadašnji premijer Bavarske, svojevremeno je situaciju 2015. nazvao "vladavinom nepravde".

Doista, trebalo je vremena i kadrovskih promjena da se počne zadovoljavajuće raditi s izbjeglicama na integraciji, da se sve izbjeglice smjeste, da se organiziraju edukacijski programi, da se uspostavi veza između izbjeglica i njemačkog gospodarstva, kojemu očajnički trebaju radnici itd.

Pritom je često politička opozicija imala više razumijevanja za Merkel nego njezina stranka. Irene Mihalic iz Zelenih tako je komentirala da je "bilo ispravno što kancelarka tada nije zatvorila granice, jer bi alternativa bili kaotični uvjeti u srcu Europe, s nesagledivim potencijalom za sukob."

Pola izbjeglica je u međuvremenu dobilo posao

Koliko je tih ljudi u međuvremenu integrirano u njemačko društvo?

Prema službenim podacima, migranti su i dalje puno rjeđe zaposleni od prosječnog Nijemca. Polovica ljudi koji su došli u Njemačku od 2013. godine, dobila je zaposlenje, pokazala je studija Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) iz 2020. Uzlazni trend zapošljavanja izbjeglica poništila je i pandemija koronavirusa jer se otpuštao velik broj onih koji su pobjegli iz svojih domovina u Njemačku, pokazalo je istraživanje.

Poteškoće na tržištu rada također su isprva utjecale na porast kriminala. Prema godišnjem izvještaju o kriminalu u kontekstu useljavanja koje je izdala njemačka policija, useljenici su bili nerazmjerno umiješani u nasilne zločine, uključujući ubojstva, ubojstva iz nehaja, napade i silovanja. No to je djelomično i zato što su mnogi useljenici mladići koji su skloniji češćim krivnjama za takva djela.

Porast pa pad kriminala

Njemački Savezni ured za kriminalističke istrage bilježio je porast kaznenih djela, uključujući nasilne zločine, u razdoblju između 2014. i 2016. godine, povezujući trend s prilivom migracija.

Postotak tražitelja azila koji su proglašeni krivim za takve zločine također se udvostručio u istom razdoblju. Međutim, većina tih kaznenih djela bila je u skloništima za izbjeglice u kojima su u početku bili smješteni izbjeglice i migranti. Do 2017. godine broj ukupno evidentiranih zločina se smanjivao. Pretprošle je godine kriminal u Njemačkoj pao na najniži nivo u zadnjih 18 godina.

Njemačko društvo i dalje je podijeljeno oko imigracijske politike. Oko 60 posto Nijemaca vjeruje da se zemlja može dobro nositi s izbjeglicama, dok 40 posto vjeruje u suprotno, pokazala su relevantna istraživanja. Politolog Herfried Münkler rekao je za Deutsche Welle da je 2015. "otkrila rascjep u njemačkom društvu" i radikalizirala politiku. "Napuštena je tendencija prema političkom centru, koju smo ranije imali", upozorio je.

Uzlet ekstremne desnice

Ipak, nakon početnog uzleta ekstremno desna stranka AfD na ovim je izborima za Bundestag izgubila glasove u odnosu na prije četiri godine, većinom u istočnim dijelovima zemlje.

Merkeličinu odluku naročito su kritizirali razni desničarski populisti. Američki predsjednik Donald Trump je u siječnju 2017. izjavio da je puštanje izbjeglica u Njemačku "katastrofalna pogreška". "Najgora odluka koju je europski čelnik donio u moderno doba", rekao je svojedobno Nigel Farage za Fox News. "Gotova je", izjavio je u vezi Merkel, koja je nakon toga dobila četvrte izbore za redom i četvrti put postala kancelarka.

Nadalje, bauk džihadističkog terorizma, za koji su se neki bojali da će kroz izbjegličku krizu ući u srce srednje Europe, posljednjih je godina nestao s vidika. Nakon niza od sedam napada s islamističkim motivom u Njemačkoj 2016. godine, koji su kulminirali kamionom koji je tog prosinca uletio na berlinsku božićnu tržnicu na Breitscheidplatzu, zemlja nije vidjela daljnje napade vrijedne spomena u proteklih nekoliko godina.

No, zato se pojačalo nasilje u režiji ekstremne desnice. Događaji iz ljeta 2015. očito su mobilizirali i dodatno radikalizirali njemačke desničarske ekstremističke krugove, koji su organizirano ciljali skloništa za azil podmetanjem požara ili ubijali političare s proimigrantskim stavovima, poput zastupnika Waltera Lübckea iz CDU-a. Nijedna druga država u Europi nije doživjela toliko teškog i fatalnog desničarskog nasilja 2019. godine kao Njemačka.

Pohvale UNESCO-a

Više od 10.000 ljudi koji su kao izbjeglice stigli u Njemačku od 2015. godine do danas savladalo je njemački jezik dovoljno za upis na njemačko sveučilište. Više od polovice onih koji su došli rade i plaćaju porez. Među izbjegličkom djecom i tinejdžerima više od 80 posto kaže da imaju snažan osjećaj pripadnosti svojim njemačkim školama i da su prihvaćeni među svojim vršnjacima, otkrila su relevantna istraživanja.

UNESCO je u izvještaju iz 2018. godine naročito pohvalio Njemačku kada je riječ o ulaganjima u integraciju izbjeglica i migranata, osobito u području obrazovanja. Kao izrazito pozitivni izdvajali su se sljedeći potezi. 1. povećanje investicija u besplatne tečajeve njemačkog jezika za izbjeglice, što uključuje i vrtiće te se tako s integracijom počinje od malih nogu; 2. pojednostavljenje procedura za priznavanje postojećih profesionalnih kvalifikacija izbjeglica; 3. programi podrške integraciji, u koje su uključeni i njemački građani, koji tako pomažu useljenicima da se brže i bolje snađu u novoj sredini.

Merkel nije bila u krivu

U svakom slučaju, uz velike napore njemačke države i društva, danas se može reći da je integracija izbjeglica koji su došli 2015. i 2016. većinom bila uspješna. Sve to je donijelo i velike promjene u njemačkom društvu, ali je i pomoglo ekonomskoj stabilnosti Njemačke. Bilo je i negativnih posljedica, koje su u međuvremenu sve manje.

Je li Markel bila u pravu kada je izjavila da Njemačka može odgovoriti na izazov integracije milijun izbjeglica? Svatko će imati svoj odgovor na pitanje, no dosadašnja iskustva i relevantni podaci pokazuju da Merkel nije bila u krivu.

[kulinban]

Ruski Sberbank prodao svoj udio u Fortena.Grupi

Mađarski fond Indotek preuzeo je 43 posto udjela Sberbanka u Fortenovi, objavio je Bloomberg.
Indotek grupa u većinskom je vlasništvu Daniela Jellineka, 46-godišnjeg poduzetnika mađarsko-američkih korijena.

Forbes ga svrstava na deveto mjesto po bogatstvu u Mađarskoj, s procjenom da je ‘težak’ više od 300 miliona eura.

Jellinek je s partnerima osnovao Indotek 1997., da bi 2009. trećinu firme prodao američkoj Bohemian grupi u vlasništvu obitelji Stryker.

Tada je krenuo njen brz rast i danas ima razgranato poslovanje u nekretninama, finansijskim uslugama, logistici i prijevozu, prenosi tportal.

Među ostalim, u vlasništvu Indoteka nalazi se 60-ak poslovnih zgrada, trgovačkih centara i hotela u Mađarskoj. Početkom godine preuzeli su 11 poslovnih zgrada i pet poslovnih parkova u Beogradu, a slovenski mediji pisali su da žele kupiti i nekoliko hotela u Sloveniji.

Fortenova grupa d.d. nastala je početkom aprila 2019. uspješnom implementacijom nagodbe vjerovnika u Agrokoru.

Grupa ima više od 50.000 zaposlenih, a posluje u tri temeljne djelatnosti – poljoprivredi, prehrani i prodaji te u netemeljnom poslovanju.

Fortenova je vlasnik Konzuma i Mercatora

[kulinban]

Ovo je 10 najvećih maloprodajnih lanaca na svijetu