|
Post by kulinban on Nov 9, 2020 13:02:20 GMT
Pfizer: Naše cjepivo je 90% učinkovito, ovo je velik dan za čovječanstvo
OBJAVLJENI su prvi privremeni rezultati velikog istraživanja učinkovitosti cjepiva protiv koronavirusa na kojem rade farmaceutski div Pfizer i BioNTech.
Prema tvrdnjama proizvođača, cjepivo je 90% učinkovito, a analiza pokazuje da cjepivo pokazuje puno bolje rezultate od onih kojima su se nadali mnogi stručnjaci.
"Danas je velik dan za čovječanstvo"
Visok postotak ispitanika koji su dobili zaštitu od cjepiva čini rezultate istraživanja vrlo uvjerljivima, piše britanski Guardian. Naime, regulatorne agencije su poručile da će odobriti cjepivo koje ima učinkovitost od samo 50%, što znači da od zaraze štiti 50% onih koji su ga primili. Proizvođači ovog cjepiva kažu da nema ozbiljnih nuspojava.
"Danas je velik dan za znanost i za čovječanstvo. Prvi set rezultata treće faze istraživanja cjepiva protiv covida-19 dokazuje prvotne dokaze sposobnosti našeg cjepiva da spriječi zarazu koronavirusom", rekao je šef uprave Pfizera dr. Albert Bourla. "Došli smo do kritične točke u razvoju cjepiva kad ga svijet najviše treba"
"Došli smo do kritične točke u razvoju cjepiva u trenutku kad ga svijet najviše treba, kad stope infekcije dosežu rekordne razine, bolnice su blizu popunjenosti, a ekonomije se pokušavaju ponovo otvoriti", dodao je Bourla.
S obzirom na to da se treća faza kliničkog ispitivanja nastavlja, moguće je da će se postotak učinkovitosti cjepiva promijeniti, ali podatak o učinkovitosti od 90% razveselit će ne samo političare nego i zdravstvene djelatnike.
Prve doze zdravstveni djelatnici mogli bi dobiti do kraja ove godine
Treća faza ispitivanja Pfizerova cjepiva obuhvatila je 43.000 ispitanika, a u kompaniji tvrde da cjepivo jednako dobro štiti ljude iz svih etničkih skupina.
Prikupljanje podataka o sigurnosti cjepiva potrajat će do trećeg tjedna studenog, najavili su iz Pfizera. Ti podaci će potom biti poslani regulatoru koji bi trebao odobriti upotrebu cjepiva. Brzo dobivanje odobrenja za puštanje cjepiva u promet moglo bi značiti da će zdravstveni djelatnici dobiti prve doze cjepiva do kraja ove godine, navodi Guardian.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 13, 2020 18:57:11 GMT
Tim snova: Hoće li djeca turskih imigranata spasiti svijet Globalna trka u pronalaženju vakcine za Covid-19 doživjela je veliki napredak jučer kada su farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech ustvrdile da je njihova eksperimentalna vakcina efikasna 90 posto. Liječnici Ugur Sahin i Oezlem Tuereci koje je povezala ljubav prema medicinskim istraživanjima, bračni su par koji stoji iza vakcine protiv Covida-19 koja bi mogla promijeniti svijet. Sahin, 55-godišnji liječnik koji je krenuvši od skromnih korijena uspio izgraditi kompanije vrijedne dvije milijarde dolara ali i dalje na posao dolazi biciklom, izvršni je direktor njemačke biotehnološke kompanije. Njegova supruga Oezlem Tuereci (53) je član uprave BioNTecha a zajedno su proglašeni “timom snova” koji stoji iza svjetskih nada u Covid vakcinu. Prof Sahin i dr. Türeci osnovali su BioNTech u gradu Mainz na zapadu Njemačke 2008. godine. Ostao skroman Oboje su djeca turskih imigranata. Ugur Sahin imao je četiri godine kada se sa majkom preselio u Njemačku kako bi se pridružio ocu koji je radio u Fordovoj tvornici u Kelnu. Studirao je medicinu na Univerzitetu u Kelnu i kaže da je često boravio u laboratoriju kasno navečer, prije nego bi se biciklom vratio kući. Danas, kada je sa 18% udjela u BioNTechu jedan od 10 najbogatijih Nijemaca, još uvijek na posao dolazi biciklom.“Nikada se nije promijenio i ostao je nevjerovatno skroman i simpatičan”, rekao je Matthias Kromayer iz kompanije za rizični kapital MIG AG, koji je od samog početka investirao u BioNTech. Njegova supruga i partnerica doktorica Özlem Türeci odrasla je pod uticajem oca koji je bio liječnik i koji je imao praksu kod kuće. “Nisam mogla zamisliti nijednu drugu profesiju čak ni dok sam bila mlada djevojka”, govorila je. Biotehnološki poduzetnici Vjenčali su se 2002. godine dok je prof. Sahin radio u Univerzitetskom medicinskom centru u Mainzu. Čak i na dan njihovog vjenčanja, Sahin proveo je neko vrijeme u laboratoriju, a i danas nastavlja predavati na univerzitetu. Postali su biotehnološki preduzetnici 2001. godine, lansirajući Ganymed Pharmaceuticals, kompaniju za razvoj lijekova za imunoterapiju protiv raka. Prodali su je 2016. godine za 422 miliona eura. Prije pandemije, BioNTech je istraživao individualizirane tretmane raka zasnovane na imunološkom sistemu, ali do sada nijedan od njihovih lijekova nije dostigao fazu odobrenja. U januaru, nakon što je pročitao o koronavirusu u časopisu The Lancet, profesor Sahin brzo je shvatio koliko se ovaj virus brzo širi, a nakon proučavanja podataka posvetio je više od 400 članova svog tima razvoju vakcine. “Vrijednost mog uloga me ne zanima”, rekao je za njemački ekonomski portal Wirtschaftswoche. “Željeli smo stvoriti firmu sličnu biotehnološkim gigantima poput Amgena ili Genentecha. Želimo stvoriti dugoročnu vrijednost. To me zanima.” Vrijednost kompanije skočila Sada je tržišna vrijednost njihove kompanije listirane na Nasdaqu porasla na 21 milijardu dolara, sa 4,6 milijardi dolara prije godinu dana.
BioNTech zapošljava više od 1.300 ljudi iz preko 60 zemalja, od kojih je više od polovine žena. www.biznisinfo.ba/par-iz-snova-hoce-li-djeca-turskih-imigranata-spasiti-svijet/
|
|
|
Post by kulinban on Nov 28, 2020 9:45:29 GMT
Vakcina u Engleskoj za deset dana
Radnici Nacionalne zdravstvene službe trebali bi biti prvi na redu za cjepljenje Bolnice u Engleskoj se trebaju pripremiti za uvođenje vakcine protiv koronavirusa za samo deset dana. Radnici Nacionalne zdravstvene službe (NHS) trebali bi biti prvi na redu za cjepljenje, piše "Guardian". Šefovi NHS-a rekli su da bi bolnice u Engleskoj mogle očekivati da će prve isporuke vakcine, koje su proizveli "Pfizer" i "BioNTech", primiti već u ponedjeljak, 7. decembra. Regulatorno odobrenje očekuje se za nekoliko dana.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 3, 2020 20:51:24 GMT
Odmah kreće isporuka: Velika Britanija bi sljedeće sedmice trebala odobriti vakcinu protiv koronavirusa
Velika Britanija bi sljedeće semdice trebalo da odobri vakcinu protiv koronavirusa koju su razvili BioNTech i Pfizer, a isporuke bi započele nekoliko sati nakon odobrenja.
Prve imunizacije ovom vakcinom mogle bi početi 7. decembra, izvijestio je Financial Times pozivajući se na neimenovane izvore.
Ranije danas je britanski premijer Boris Johnson imenovao Nadhima Zahawija, trenutno mlađeg ministra poslovanja, za ministra odgovornog za raspoređivanje COVID-19 vakcina.
Velika Britanija je 20. novembra saopćila da je od svog medicinskog regulatora zvanično zatražila odobrenje za Pfizerovu vakcinu, odnosno procjenu Regulatorne agencije za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA). Vlada je jučer zatražila od regulatora da provjere i vakcinu AstraZeneca i Oxforda kako bi je uskoro mogli početi da koriste.
Britanija je naručila 40 miliona doza Pfizerove vakcine za koju je utvrđeno da je 95 posto efikasna u sprečavanju širenja virusa koji je usmrtio više od 1,4 miliona ljudi širom svijeta i osakatio globalnu ekonomiju. Britanija ne naručila i 100 miliona doza Oxfordove vakcine.
Pratite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Twitter, kao i putem aplikacije za Android i iOs.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 5, 2020 20:44:35 GMT
PRVA NA SVIJETU
U Rusiji počela vakcinacija protiv koronavirusa
Građani se za vakcinaciju mogu prijaviti putem interneta te tako mogu osigurati besplatan termin na jednoj od 70 lokacija širom grada
U Rusiji je jutros započeo program vakcinacije protiv koronavirusa, a klinike u Moskvi prvo će vakcinisati one koji su najviše izloženi riziku od infekcije. Ovime je Rusija postala prva država na svijetu koja je počela sa procesom vakcinacije. Rusi će koristiti vlastitu vakcinu Sputnik V, koja je registrirana u augustu, piše BBC.
Hiljade ljudi se već prijavilo za prvi od ukupno dva vakcinisanja, mada još nije najjasnije koliko vakcina Rusija može proizvesti. Od proizvođača se do kraja godine očekuje da napravi dva miliona doza. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je kako su prioritetni oni ljudi koji su najviše izloženi riziku od infekcije, poput zdravstvenih radnika, učitelja i profesora, socijalnih radnika...
Građani u redovima čekaju da prime vakcinu Građani u redovima čekaju da prime vakcinu FOTO: AGENCIJA Građani se za vakcinaciju mogu prijaviti putem interneta te tako mogu osigurati besplatan termin na jednoj od 70 lokacija širom grada. Vakcinacija traje od 8 ujutro do 20 sati navečer. Vakcina je 95 posto učinkovita i ne uzrokuje veće nuspojave, ali još uvijek prolazi kroz masovna testiranja.
Koronavirusom je u Rusiji zaraženo 2.431.731 ljudi, a preminulo je 42.684, pokazuju novi podaci. Infekcija je u posljednja 24 časa potvrđena kod 28.782 ljudi, uključujući 7.993 u Moskvi. U posljednja 24 sata od posljedica virusa korona umrlo je 508 ljudi.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 8, 2020 18:58:13 GMT
„Pfizera“ i „BioNTecha“ od danas u Velikoj Britaniji:
Prvi kontingent vakcine koju su razvili "Pfizer" i "BioNTech" stigao je u četvrtak u Veliku Britaniju, a od sanas bit će dostupno oko 800.000 doza vakcine.
Velika Britanija je prva zemlja koja će početi s primjenom ovih vakcina. Prve su doze od danas dostupne u bolnicama, prije nego što se distribuiraju u ambulante.
Nacionalna agencija za zdravstvo (NHS) će prednost dati starijima od 80 godina, zdravstvenim radnicima te štićenicima i osoblju domova za starije i nemoćne.
Britanska vlada, s Borisom Džonsonom (Johnson) na čelu, odobrila je prošle sedmice primjenu ove vakcine za hitnu upotrebu i tako izbila na čelo u globalnoj utrci za masovnom primjenom vakcine protiv koronavirusa.
Britanija je naručila 40 miliona doza, a kako su za svaku osobu potrebne dvije doze, to je dovoljno da se vakciniše 20 od 67 miliona ljudi, koliko ova zemlja ima. Očekuje se da će prve sedmice vakcinisanja Britanci na raspolaganju imati 800.000 doza.
Prve doze koje su stigle iz proizvodnog pogona u Belgiji uskladištene su na sigurnim lokacijama širom zemlje, gdje će se provjeriti njihov kvalitet, saopćio je NHS. Kako piše „The Observer“, prema planu vlade, deseci miliona doza vakcina mogli bi u zemlju biti prebačeni vojnim avionom kako bi se zbog Brexita izbjegla gužva na aerodromu.
- Prve doze koje su stigle iz proizvodnog pogona u Belgiji uskladištene su na sigurnim lokacijama diljem zemlje gdje će se provjeriti njihov kvalitet – saopćili su iz Nacionalne agencije za zdravstvo. Zajednička vakcina „Pfizera“ i „BioNTecha“ mora se držati na temperaturi od minus 70 stepeni Celzijevih. Stoga će se vakcina prvo početi primjenjivati u 50 bolnica. Potrebno je nekoliko sati da bi se vakcina odmrznula i bila spremna za upotrebu.
Kutije s vakcinom sadrže pet pakovanja od 975 doza, ali će za razdvajanje pakovanja biti potrebna dozvola regulatornog tijela.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 16, 2020 12:39:57 GMT
Sve što trebate znati o Oxfordovoj vakcini
Vakcinu protiv koronavirusa Univerziteta Oxford i farmaceutske kompanije AstraZeneca razmatraju za upotrebu u Velikoj Britaniji.
Britanski naučnici su za BBC odgovorili na neka od najčešćih pitanja vezana za ovu vakcinu.
Šta je Oxfordova vakcina i kako djeluje?
Napravljena je od oslabljene verzije virusa prehlade (poznatog kao adenovirus) čimpanzi. Izmijenjen je tako da više liči na koronavirus - iako ne može uzrokovati bolest. Kada se vakcina ubrizga pacijentu, ona podstiče imunološki sistem da počne stvarati antitijela i priprema ga za napad na bilo koju infekciju koronavirusom. Velika Britanija je naručila 100 miliona doza, a za razliku od Pfizerove vakcine, koja se mora držati na izuzetno niskoj temperaturi od -70°C, Oxfordova vakcina može se čuvati u normalnom frižideru. To je čini mnogo lakšom za distribuciju.
Kako se vakcina proizvodi tako brzo?
Istraživači s Univerziteta Oxford već su puno radili i prije 2020. godine na razvoju vakcine koja bi se mogla prilagoditi za borbu protiv različitih bolesti. To je značilo da su temelji istraživanja već postavljeni, a naučnici nisu krenuli od nule. Vakcina je prošla sve uobičajene faze istraživanja, a britanski regulator za lijekove (MHRA), provodi kontinuirani pregled podataka tokom cijele godine.
Kada će vakcina biti spremna?
Trenutno je u posljednjoj fazi procjene MHRA, nakon što je vlada zatražila da analizira konačni set podataka 27. novembra. Profesorica Sarah Gilbert, vodeća istraživačica vakcine, rekla je da su šanse da će je ljudima dati prije kraja godine "prilično velike".
Koliko je efikasna Oxfordova vakcina?
Pokazalo se da je vakcina Oxford/AstraZeneca sigurna i da izaziva imuni odgovor kod ljudi svih dobnih skupina, uključujući starije od 55 godina. Za razliku od Pfizera, koji je objavio da je vakcina efikasna 90%, Oxford/AstraZeneca predstavlja tri različite efikasnosti:
Ukupno je utvrđeno da je vakcina efikasna u 70% slučajeva. Za većinu ljudi u ispitivanju koji su dobili dvije pune doze efikasnost je bila 62%. Međutim, za malu grupu koja je dobila pola doze, a zatim i punu dozu, efikasnost je iznosila 90%. Još nije jasno zašto su rezultati bili bolji za ovu grupu. Možda je njihov imunološki sistem pripremljen postupnije, ali naučnici to još ne mogu objasniti. Također, svi dobrovoljci u ovoj manjoj grupi bili su mlađi od 55 godina.
Kao i kod ostalih vakcina, naučnici još ne znaju sprečava li vakcina "hvatanje" koronavirusa, to je nešto što neće znati dok vremenom ne vide utjecaj vakcinacije.
Koja će biti preporučena doza?
To će razmotriti MHRA. Nastavit će analizirati podatke iz tekućeg istraživanja Oxforda/AstraZenece, tako da bi u početku moglo biti odlučeno da se daju dvije pune doze, međutim, ta bi odluka mogla biti promijenjena čim budu dostupni novi podaci.
Je li vakcina Oxford dobra kao i Pfizer?
Važno je zapamtiti da je čak i niži podatak od 62% bolji rezultat od najboljeg rezultata vakcinacije protiv sezonske gripe, koja je efikasna u oko 50% slučajeva. I niko ko je dobio vakcinu nije hospitaliziran ili se ozbiljno razbolio.
Koliko dugo vakcina štiti od koronavirusa?
Kao i za sve vakcine koje se razvijaju protiv koronavirusa, još ne znamo. Može biti da su ljudima potrebne godišnje vakcinacije, kao što je slučaj s vakcinacijom protiv gripe.
Koju vakcinu ću dobiti?
JCVI - Zajednički odbor za vakcinaciju i imunologiju je neovisna grupa naučnika i dala je preporuke o tome koje se vakcine daju kojim grupama. JCVI je odlučio da vakcina Pfizer prvo treba ići za starije od 80 godina, zdravstvene radnike i štićenike domova.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 19, 2020 20:35:44 GMT
Američka vlada odobrila je Moderna vakcinu protiv Covida-19 u Sjedinjenim Američkim Državama što je otvorilo put za nabavku miliona doza te vakcine Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je drugu vakcinu sedmicu dana nakon što je odobrila Pfizer/BioNTech vakcinu koja se trenutno distribuira. SAD je pristao kupiti 200 miliona doza Moderne, a šest miliona već je spremno za isporuku, javlja danas BBC. Zemlja ima najveći broj smrtnih slučajeva od koronavirusa na svijetu. Prema Univerzitetu Johns Hopkins zabilježeno je više od 313.500 smrtnih slučajeva i oko 17,5 miliona zaraženih. Povjerenik FDA-e Stephen Hahn rekao je da je hitno odobrenje vakcine u petak označilo "još jedan presudan korak u borbi protiv globalne pandemije koja svakodnevno uzrokuje velik broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva u SAD-u". Odobrenje je uslijedilo nakon što je 20 članova Savjetodavnog vijeća glasalo ZA uz jedan sudržan glas u korist vakcine Moderna. Regulatori su ranije ove sedmice saopćili da je vakcina Moderna sigurna i učinkovita 94 posto.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 21, 2020 14:55:12 GMT
Zvanično: Pfizerova vakcina protiv korona virusa odobrena u Evropskoj uniji!Evropska agencija za lijekova (EMA) odnosno njeno Povjerenstvo za humane lijekove, u ponedjeljak odlučuje o odobrenju prvog cjepiva protiv covida-19 u Evropskoj uniji – cjepiva koje su proizveli američka tvrtka Pfizer i njemačka BioNTech. “Naučni odbor EMA-e odobrio je cjepivo Pfizera/BioNTech za upotrebu u Evropi za starije od 16 godina. To otvara put cijepljenju u EU uz pravila o sigurnosti i temelji se na črstim znanstvenim temeljima i okviru za praćenje i kontrolu cjepiva. To je značajn korak naprijed u borbi protiv ove krize. Ovo je historijsko naučno postignuće. Za manje od godinu dana razvili smo i odobrili cjepivo protiv nove bolesti”, rekla je predsjednica EMA-e Emer Cooke. “Uspjeli smo smanjiti vrijeme potrebno za pronalazk cjepiva uz poštivanje svih pravila i u okviru reggulatornih međunarnodnih tijela zadovoljili smo sve zahtjeve. Želim odati priznanje neumornom radu velikom broju stručnjaka. Radili smo i 24 sata na dan i u gluho doba noći. Uspostavili smo agilnu infrastrukturu koja je okupila najbolje stručnjake kako bismo ubrzali proces”, dodala je. 1. 12. kompanije su predale zahtjev za odobrenje cjepiva, a naše su agencije ulagale velike napore i u 11 sedmica smo obavili posao za koji inače treba godinu dana. Olakšalo je to što su svi bili uključeni. Glavni prioritet nam je sigurnost cjepiva jer će ga dobiti milioni građana EU. Svjesni smo goleme odgovornosti. Vodili smo se naučnim dokazima i 40.000 sudionika kliničkih ispitivanja. Cjepivo zadovoljava sve sigurnosne i farmaceutske standarde. Nastavit ćemo promatrati podatke i prikupljati dokaze. To garantuje da se sigurnost cjepiva prati na rigorozan način širom EU”, rekla je i pozvala građane da donesu odluku na temelju činjenica koje će biti službeno objavljene. “11. 12. organizovali smo sastanak da objasnimo kako ćemo pratiti ovo cjepivo i da direktno od evropskih građana čujemo njihove zabrinutosti. U kontaktu smo s drugim proizvođačima, neki će doći u proces početkom iduće godine. Trebat će neko vrijeme da se cjepivo distrubuira u dovoljnom broju. Sad znamo puno više o ovoj bolesti nego prije tri mjeseca, no i dalje dolaze nove informacije koje treba evaluirati. Dobili smo izvještaj i o novom soju koronavirusa i to još moramo evaluirati na naučni način. Nema dokaza da ovo cjepivo ne djeluje protiv novog soja”, objasnila je i dodala da higijena i maske i dalje ostaju prioritet. (Hina)
|
|
|
Post by kulinban on Dec 21, 2020 21:07:33 GMT
Joe Biden primio vakcinu protiv koronavirusa uživo na televiziji
Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden i njegova supruga Jill danas su primili vakcinu protiv koronavirusa. Biden je pred medijima primio Pfizerovu vakcinu u programu uživo, te je kasnije rekao kako je njegova supruga vakcinu primila već danas.
Odmah nakon što je primio vakcinu, Biden se obratio javnosti pozvavši građane da tokom praznika nastave poštovati epidemiološke mjere i savjete stručnjaka.
"Ako ne morate, nemojte putovati. Sada je to posebno važno. Još uvijek nije kraj, jedno je dobiti odobrenje za upotrebu vakcine, a sasvim je druga stvar podijeliti je građanima", rekao je, dodavši kako će vakcinu najprije primiti zdravstveni radnici, koje smatra herojima.
Budući predsjednik SAD-a vakcinisao se na isti dan kada je ovoj državi počela distribucija Modernine vakcine.
Podsjetimo, Donald Trump se nije oglasio o tome da li planira primiti vakcinu. S druge strane, Mike Pence, Nancy Pelosi i Mitch McConell su vakcinu primili već u petak
|
|
|
Post by kulinban on Dec 27, 2020 19:21:53 GMT
Tko je znanstvenica koja je sve riskirala da bismo danas imali cjepivo
Mađarska znanstvenica Katalin Karikó zaslužna je za rješenje upalne reakcije koju je izazivala glasnička RNK zbog čega je ta tehnologija godinama bila odbacivana Mogli ste već na više mjesta pročitati kako je Pfizer/BioNTechovo kao i Modernino cjepivo prvo te vrste. Odnosno prvo koje se koristi na ljudima a temeljeno je na tehnologiji glasničke RNK, mRNK. Ali, ste isto tako mogli primijetiti kako se ne radi o novoj tehnologiji, već o inovativnoj koja se razvija već četvrt stoljeća.
Iako je često gurana u stranu, tehnologija mRNK opstala je i donijela svijetu toliko potreban proboj u ovoj pandemiji. I to zahvaljujući jednoj znanstvenici. Katalin Karikó, biokemičarka nekada na Sveučilištu Pennsylvania odlučila je riskirati cijelu svoju karijeru da bi razvila djelotvorne lijekove i cjepiva temeljene na jednoj od osnova života, glasničkoj RNK.
Pokušavala je dobiti grantove, osnovati tvrtku u koju bi se moglo investirati. Međutim, nitko nije bio zainteresiran za tehnologiju koja je i danas inovativna.
– Obećavali su novac, a onda se više ne bi javljali na telefon, rekla je za Wired znanstvenica.
Ovaj utjecajni znanstveno-tehnološki časopis nije prvi i jedini koji piše o Katalin Karikó, sada malo-pomalo njezino ime iz naftalina izvlače svi, kao što je Ugur Sahin izvukao njezinu tehnologiju. No, malo je poznato kako je u jednom trenutku sve bilo izgubljeno.
Zbog istraživanja mogućnosti koje nudi tehnologija glasničke RNK znanstvenica porijeklom iz Szolnoka u Mađarskoj nije se bavila nečim drugim. Odnosno ne u dovoljnoj mjeri kako bi osigurala sredstva za istraživanja kojima je njezino sveučilište željelo da se ona bavi. I tako je bila suočena s izborom – ili otići ili prihvatiti degradaciju. Težak je to bio udarac za znanstvenicu za koju se smatralo da će bez većih problema doći do statusa redovne profesorice na Sveučilištu Pennsylvania.
Samo postojanje glasničke RNK potvrđeno je 1961. godine. mRNK bila je odgovor na dugo postavljeno pitanje – na koji točno način DNK sudjeluje u stvaranju proteina, nužnih za funkcioniranje i razvoj svih oblika života. Glasnička RNK ima ulogu prenošenja instrukcija iz DNK u staničnoj jezgri na ribosome koji stvaraju proteine. Bez mRNK DNK nema nikakvu ulogu. I zato su neki znanstvenici mRNK prozvali i softverom života.
Nešto kasnije, 70-tih godina, znanstvena je zajednica uvidjela da bi se taj 'komunikacijski sustav' u našem tijelu mogao iskoristiti kao način da se ono pretvori u samostalnu tvornicu lijekova. Kako mRNK prenosi informaciju potrebnu za izgradnju proteina, isto tako može prenijeti i neku drugu informaciju, kako stvoriti antitijela, primjerice.
COVID-19 vaccines are administered at Boston Medical Center in Boston Neke su grupe znanstvenika išle toliko daleko da su pokušavale takvu instrukciju usmjeriti prema prepoznavanju i uništenju stanica raka. Katalin Karikó upoznala se s tom idejom još kao studentica na Sveučilištu Szeged u Mađarskoj, 1976. godine. Odlučila je na tome i doktorirati, iako su genske terapije tada bile 'u modi'.
– Uvijek sam smatrala kako većina pacijenata zapravo ne treba nikakve nove gene, nego trebaju nešto privremeno, poput lijeka, kako bi izliječili svoje bolesti. Tako mi je glasnička RNK uvijek bila zanimljivija, sjeća se Karikó. Ono što je nedostajalo bila je tehnologija koja bi tu ideju pretočila u stvarnost. Nju je 1984. godine predstavio američki biokemičar Kary Mullis, a riječ je zapravo o tri slova koja su nam već dobro poznata – PCR. Postupak u kojem se uvećava mala količina DNK iskorištena je pet godina kasnije i na glasničkoj RNK, moglo je se stvoriti praktično iz ničega, od molekula DNK korištenjem enzima RNK polimeraza.
– Bilo je to vrlo ohrabrujuće iskustvo, odjednom smo imali osjećaj da možemo napraviti bilo što, kaže znanstvenica. Amerika je bilo mjesto gdje je trebalo ići, pa je tako i učinila nakon što je od prodaje obiteljskog automobila uprihođeno tadašnjih 2.000 njemačkih maraka koje su u SAD prenijeli ušivene u plišanog medvjedića njezine dvogodišnje kćeri. Pazite, riječ je o 1985. godini, Berlinski zid još stoji, Mađarska je daleko od ove koju poznajemo danas.
Razumijevanje je bilo teško naći, znanstvenica je došla i u sukob sa šefovima na svojem prvom američkom sveučilištu, Temple. Nakon čega je skoro i deportirana. No, primili su je na Sveučilištu Pennsylvania gdje je konačno mogla nastaviti s proučavanjem mRNK. Ipak, sredinom 90-tih znanost nailazi na prepreku koja gotovo baca tu tehnologiju u zaborav. Životinje na kojima se isprobavao jedan lijek za krvožilni sustav temeljen na mRNK izazivao je takvu upalnu reakciju da su životinje smjesta ugibale. Izgledalo je beznadno. Nakon toga bilo je još manje razumijevanja od strane sveučilišnog vodstva, odustani ili prihvati degradaciju bio je izbor koji se poklopio s najgorom viješću.
– Bilo je posebno strašno jer mi je istog tjedna dijagnosticiran rak. Čekale su me dvije operacije, a moj suprug koji se vratio u Mađarsku zbog zelene karte, zapeo je zbog problema s vizom, što je značilo da se neće vratiti šest mjeseci. Bilo mi je teško, a željeli su me još i degradirati ili me se riješiti, sjeća se mađarska znanstvenica.
Odlučila je ostati ali ne i odustati od istraživanja glasničke RNK. Da bi se 1997. godine dogodio slučajan susret koji će promijeniti tok njezine karijere kao i znanosti. Na Sveučilište Pennsylvania dolazi uvaženi imunolog Drew Weissman. I bio je doista slučajan, dvoje se znanstvenika upoznalo za svađe za red na fotokopirki koja je tada u doba kada nije bilo širokih baza podataka znanstvenih radova bila osnovni alat za formiranje osobne baze znanja. Razgovor je, međutim, bio plodonosan, Weissmannu se svidjelo znanstveničino razmišljanje, a imao je financija da ga i podrži. U trenutku kada je Katalinina plaća bila manja od tehničara koji su radili odmah do nje.
Shvatili su da je način postizanja funkcionalnosti tehnologije zamijeniti one dijelove genetskog koda RNK koji izazivaju upalnu reakciju. U jednom radu identificiran je i glavni 'krivac', nukleozid Uridin. Bila je to ključna informacija. Znanstveni rad u kojem se opisuje kako s tako izmijenjenom glasničkom RNK tretirani laboratorijski miševi nisu umirali objavili su 2005. godine. – Shvatili smo u tom trenutku koliko je to važno, da se otvara put prema cjepivima i lijekovima.
Huaweijev hrvatski univerzum I objavili smo taj rad, registrirali patent, osnovali tvrtku. Da bismo shvatili kako nema interesa. Nitko nas nigdje nije zvao da prenesemo to saznanje, ništa, govori znanstvenica. I bila je u krivu. Drugi su znanstvenici čitali. Jedan je od tih znanstvenika bio Derrick Rossi sa Stanforda. On će 2010. godine s grupom znanstvenika osnovati tvrtku koja se zove Moderna, upravo onu istu koja je kao druga registrirala mRNK cjepivo.
Ali, u isto vrijeme su Katalin Karikó i Drew Weissman tehnologiju licencirali jednoj drugoj tvrtki koja se zove BioNTech. Iako, i te dvije tvrtke financije su od velikih korporacija dobivale samo kao obećanja. Sve do ove pandemije. Upravo u BioNTechu danas, od 2013. godine, radi Katalin Karikó, naravno na mjestu potpredsjednice za razvoj. Tamo je otišla nakon što ju je Sveučilište Pennsylvania odbilo vratiti na mjesto profesorice.
– Rekli su mi kako su imali sastanak i zaključili da nisam materijal za profesuru. Kada sam im rekla da odlazim, smijali su mi se govoreći kako BioNTech nema niti internetsku stranicu, rekla je. Otkriće je ključnog nukleozida zbog kojeg je glasnička RNK izazivala reakciju imunološkog sustava organizma dozvolilo da se napravi cjepivo koje će pobijediti ovu pandemiju. Je li Katalin Karikó za to zaslužila Nobela? Po svakoj logici da. Pogotovo zbog činjenice da nikada nitko ovako izravno nije utjecao na živote milijardi ljudi.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 2, 2021 21:10:48 GMT
Skoro 10 miliona ljudi u svijetu primilo prvu dozu vakcine protiv korone U svijetu je do 1. januara 2021. godine ukupno 9.95 miliona ljudi primilo prvu dozu vakcina protiv koronavirusa, najviše u Kini. No s obzirom na broj primljenih doza u odnosu na broj stanovnika, najviše se pohvaliti može Izrael
|
|
|
Post by kulinban on Jan 6, 2021 13:08:01 GMT
Evropska unija odobrila i Moderninu vakcinu protiv koronavirusa
Evropska medicinska organizacija (EMA) odobrila je upotrebu Modernine vakcine protiv koronavirusa u Evropskoj uniji. Sada je potrebno da ovu odluku EMA-e potvrdi Evropska komisija i ona će postati druga vakcina, nakon Pfizerove, koja se koristi u EU. Dosad se EU našla pod pritiskom s obzirom na to da je u nekim zemljama odavno u toku masovna vakcinacija, dok se u Evropi kasnilo izvjesno vrijeme jer se čekalo na odobrenje Pfizerove vakcine. Prema dosadašnjim istraživanjima, Modernina vakcina je efikasna 95 posto i nisu pronađene nikakve ozbiljnije nuspojave tokom testiranja. Bilo je nekoliko manjih reakcija, ali one su bile blage i manifestirale su se poput umora. Modernina vakcina može se lakše skladištiti i ostaje stabilna na minus 20 stepeni do šest mjeseci, a u običnom frižideru do mjesec, što nije slučaj s Pfizerovom kojoj su potrebne znantno niže temperature.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 10, 2021 20:10:20 GMT
NAJBRŽI U IMUNIZACIJI Izrael intezivira vakcinaciju, nadaju se da će iz pandemije izaći u februaru
Iako je izraelska kampanja vakcinacije protiv korone dosad najefikasnija i najbrža, vlasti ove države planiraju intenzivirati ovaj proces kako bi zaštitili ugrožene kategorije stanovništva i spasili ekonomiju od posljedica pandemije. U Izraelu je primjena Pfizerove vakcine počela 19. decembra i prve doze su primili stariji od 60 godina, oni sa zdravstvenim problemima te medicinsko osoblje. Sada slijedi duga doza nakon što je prošlo tri sedmice.
Ministarstvo zdravlja Izraela obajvilo je da je do sada 19,5 posto populacije vakcinisano uključujući 72 posto starijih od 60 godina.
Očekuje se da će sredinom marta približno pet od devet miliona stanovnika primiti vakcinu, a izraelska stopa vakcinacije daleko je najbrža na svijetu prema podacima istraživačke organizacije Oxford Martin School.
Na drugom mjestu su Ujedinjeni Arapski Emirati, zatim Bahrein i SAD.
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu je kazao da je danas iz Belgije dopremljeno oko 800.000 doza Pfizerove vakcine. Dodao je da bi još jedna pošiljka trebala stići sedmicu kasnije te da će za to vrijeme Izrael ubrzati stopu vakcinisanja na 170.000 dnevno sa trenutnih 150.000 osoba.
Naveo je da će ovakva kampanja vakcinacije omogućiti Izraelu da iz pandemije izađe u februaru.
Izrael je paralelno pooštrio mjere kako bi se obuzdao nagli porast slučajeva koronavirusa. Zvaničnici se plaše da bi veliko povjerenje u efikasnost vakcine moglo dovesti do opuštanja i nepoštivanja mjera, piše Reuters
|
|
|
Post by kulinban on Feb 11, 2021 21:21:53 GMT
|
|