Klimatske promjene i zagađenost zraka

[kulinban]

Arktik bilježi rekordno visoke temperature, na jednom mjestu zabilježeno 38°C


RUSKI Arktik zabilježio je u lipnju rekordne temperature koje su izazvale velike požare u tundri, rekao je u utorak direktor ruske meteorološke službe, povezujući te „izuzetne” anomalije s klimatskim promjenama.

„Imali smo izuzetno neuobičajene vremenske uvjete” u lipnju i „rekordi su lako srušeni”, rekao je Roman Vilfand na konferenciji za novinare u Moskvi.

U gradu na Arktiku izmjereno 38 stupnjeva

Istaknuo je, primjerice, novi rekord u arktičkom gradu Verhojansku, gdje je 17. lipnja izmjereno 38 stupnjeva Celzijevih.

„To je nevjerojatno”, rekao je, precizirajući da je u tom gradu potkraj 19. stoljeća izmjerena rekordno niska temperatura od 67,8 stupnjeva ispod nule.

Nekoliko regija na sjeveru Rusije, među kojima područja u Jakutskoj Republici na obali Atlantskog oceana, zadnjih tjedana je suočeno s toplinskim valom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sela u tundri, područjima prekrivenim travom i niskim raslinjem karakterističnim za Arktik, suočena su s velikim požarima.

Po Vilfandu, porast temperatura i sunčanog vremena na Dalekom sjeveru izazvani su klimatskim promjenama i promjenama u cirkulaciji zračnih struja, s češćim polarnim anticiklonama koje donose sunčano vrijeme.

Kažu da se radi o jednoj od posljedica klimatskih promjena

Ljeti izostanak oblaka izazvan anticiklonama zagrijava Arktik, objasnio je.

„Meteorolozi prije nisu često svjedočili opasnim požarima u polarnim područjima”, rekao je, ističući da su anticiklone postale daleko češće i da ih je teško predvidjeti.

„To je glavni problem i jedna od posljedica klimatskih promjena”, rekao je.

Požari izazvani visokim temperaturama pokreću začarani krug jer se pepeo od požara taloži u polarnim regijama zbog čega se brže topi led koji inače reflektira Sunčeve zrake i sprječava zagrijavanje tla, objasnio je.

Po službenim procjenama, Rusija se zagrijava oko 2,5 puta brže od ostatka svijeta zbog svojih golemih arktičkih prostranstava.

Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi povećanja temperature za otvaranje novih pomorskih putova na sjeveru i lakše iskorištavanje resursa.

Klimatske promjene ugrožavaju, međutim, permafrost, trajno zaleđeno tlo koje pokriva 65 posto Rusije i na kojem je sagrađeno puno infrastrukture.

[kulinban]

Morska struja koja grije Europu je opasno oslabila, može doći do točke bez povratka

ATLANTSKA meridionalna obrtna cirkulacija (Atlantic Meriodional Overturning Circulation, AMOC), koja Europi donosi toplinu i umjereno vrijeme, najslabija je u više od 1000 godina i mogla bi doći do točke bez povratka, pokazala su nova istraživanja.

Uzrok tome su klimatske promjene zbog kojih se led na Grenlandu i u Arktiku ubrzano otapa. Daljnje slabljenje te cirkulacije moglo bi rezultirati jačanjem ekstrema - intenzivnijim zimama, jačanjem oluja te intenzivnijim toplinskim valovima i sušama tijekom ljeta.

Dvije studije ukazuju na istu prijetnju

Na ovaj problem posljednjih su dana ukazale čak dvije studije objavljene u dva znanstvena časopisa, Nature Geoscience i PNAS.

Autori u časopisu Nature Geoscience ističu da je AMOC već sada oslabio za oko 15% te predviđaju da će se njegova jačina s globalnim zagrijavanjem do kraja stoljeća smanjiti za 34% do 45%, što bi sustav moglo dovesti do točke bez povratka u kojoj bi postao nepovratno nestabilan. Oslabljena struja također bi mogla značajno podići razine mora uz istočne obale SAD-a i pojačati uragane, što bi za tu zemlju moglo imati katastrofalne posljedice.

U studiji su znanstvenici usporedili dostupne podatke i zapise kako bi rekonstruirali evoluciju AMOC-a od oko četvrtog stoljeća do danas.

"Pojavljuje se prilično konzistentna slika AMOC-a: nakon dugog i relativno stabilnog razdoblja, prvo slabljenje počelo je u devetnaestom stoljeću, a potom je uslijedio drugi, brži pad sredinom dvadesetog stoljeća, što je dovelo do najslabijeg stanja AMOC-a koje se dogodilo posljednjih desetljeća", tumače autori.

To je još jedan od dokaza koji potvrđuju da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima, odnosno emisijama stakleničkih plinova koje su povećane eksploatacijom fosilnih goriva.

Kako funkcionira AMOC?

Za razumijevanje ovih procesa važno je shvatiti AMOC i Golfsku struju te razlike među njima.

Osnovni motor AMOC-a je tzv. konvekcija, odnosno proces cirkulacije voda koji pokreće razlike u temperaturi i gustoći. Naime, na svom putu prema sjeveru, topla površinska voda Atlantskog oceana se hladi, zbog čega postaje gušća. S druge strane, zbog dotoka vode s Grenlanda i Arktika, salinitet te površinske vode se smanjuje, zbog čega joj se i gustoća smanjuje. Međutim, budući da utjecaj niže temperature nadmašuje djelovanje smanjenja saliniteta, na sjeveru Atlantskog oceana ova voda tone nekoliko kilometara u dublje slojeve i postaje dio dubinskih voda tzv. termohaline cirkulacije, koje se obrću i nastavljaju nazad u suprotnom smjeru prema jugozapadu.

Budući da se sjeverni polarni krajevi ubrzano zagrijavaju čak dva puta brže od ostatka svijeta, u oceanu završavaju goleme količine vode nastale otapanjem ledenjaka na Grenlandu i leda u Arktiku. Te slatke vode dodatno smanjuju salinitet i gustoću površinskih voda u Atlantiku te se usporava njihovo poniranje i kretanje nazad prema jugu.

Golfska struja može usporiti, ali ne može stati

Za dinamiku sjevernog Atlantika važna je i Golfska struja. Ona se za razliku od AMOC-a kreće najvišim slojem oceana. Njen osnovni pokretač je vjetar. Jednostavno govoreći, rijeka morske vode, nazvana Atlantska sjevernoekvatorska struja, kreće od obala sjeverne Afrike u tropskom Atlantiku na zapad prema Americi tjerana pasatnim vjetrovima. U srazu s američkim kopnom dijeli se na dvije struje, koje se, nakon kretanja oko Kariba i u Meksičkom zaljevu ponovno spajaju i formiraju tzv. Golfsku struju. Pod utjecajem Coriolisove sile, koja je posljedica okretanja Zemlje oko osi, ona tijekom svog kretanja prema sjeveru skreće na istok prema Europi.

Golfska struja nosi goleme količine tople vode iz tropskih područja i s njima goleme količine toplinske energije koje se procjenjuju na oko 1.4 petavata, što je oko 100 puta više energije od ukupnih svjetskih energetskih potreba. Količina vode koja se u njoj kreće značajno premašuje ukupnu količinu voda svih rijeka koje utječu u Atlantik. Njezina maksimalna brzina je oko 2.5 metra u sekundi.

Kako je još 2004. objasnio Carl Wunsch u časopisu Nature, Golfska struja nikada ne bi trebala potpuno stati. Ona će imati pogona dok god pušu vjetrovi i Zemlja se okreće. Klimatske promjene mogu dovesti do promjena u režimu vjetrova i do slabljenja Golfske struje, kao što mogu dovesti i do slabljenja termohaline cirkulacije, odnosno AMOC-a.

Stručnjaci upozoravaju da novinari u medijima znaju pretjerivati s klimatskim alarmizmom na takav način da stvaraju dojam da bi Golfska struja mogla sasvim stati, a Velika Britanija i dobar dio Europe ući u novo ledeno doba.

"Nastajanje klimatskog stanja bez Golfske struje u skorije vrijeme - unutar desetaka milijuna godina - ima vjerojatnost malo veću od nule", poručio je Wunsch.

Trenutak bez povratka je bliže nego što mislimo

U drugoj studiji objavljenoj u PNAS-u znanstvenici su uz pomoć modela istražili kako otapanje leda na Grenlandu i Arktiku utječe na slabljenje AMOC-a.
Prema njihovom modelu klimatske promjene mogle bi dovesti do značajnog usporavanja i destabilizacije AMOC-a prije nego što se to do sada mislilo.
"To je zabrinjavajuća vijest", kaže fizičar Johannes Lohmann sa sveučilišta u Kopenhagenu u Danskoj.
"Jer ako je to istina, to smanjuje naš siguran manevarski prostor."
Lohmann i njegov kolega Peter Ditlevsen prilagodili su postojeći model klimatskih promjena oceana kako bi proučavali posljedice povećane stope unosa slatke vode u sjeverni Atlantski ocean, koje nastaju otapanjem grenlandskog ledenog pokrova i arktičkog leda.
Model je pokazao da bi brži dotok slatkih voda mogao puno prije poništiti AMOC nego što se to očekivalo. Prema njihovom modelu, u tom procesu nije presudan neki prag u količinama dotoka slatkih voda, već ubrzavanje s kojim se to događa.
Drugim riječima, brzina emisija stakleničkih plinova i topljenja leda na Grenlandu i u Arktiku ostavlja nam vrlo malo manevarskog prostora kada su u pitanju emisije CO2. Isti problem mogao bi ugroziti i druge klimatske podsustave širom svijeta, ističu istraživači.
Autori ističu da bi usporavanje AMOC-a moglo imati goleme posljedice za planet u smislu vremenskih obrazaca, poljoprivrede, biološke raznolikosti i ekonomske stabilnosti na velikim dijelovima svijeta na koje to strujanje utječe.
Promjene termohaline cirkulacije opažene su i u Jadranskom moru
Akademik Mirko Orlić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu kaže da termohalina cirkulacija postoji i u Jadranu, a očituje se u promjenjivom strujanju u površinskom sloju, u dotjecaju vode iz Sredozemlja u Jadran u srednjem sloju te u istjecanju vode iz Jadrana u Sredozemlje pri dnu.
"Na osnovi mjerenja osnovnih oceanografskih parametara, koja splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo vrši na transektu Split-Gargano od 1950-ih godina, uočeno je da je i ta termohalina cirkulacija oslabila. Naime, tijekom sedamdesetak godina opažen je porast temperature u površinskom sloju i pri dnu istovremeno s padom temperature u srednjem sloju, a to se može objasniti slabljenjem izmjene voda između Jadrana i Sredozemlja", kaže Orlić.
Ističe da je vremenski niz osnovnih oceanografskih parametara, koji se već sedamdesetak godina registrira na transektu Split-Gargano, jedan od najduljih takvih nizova u svijetu i stoga izuzetno važan kad se analiziraju klimatske promjene.
"Povremeno se - zbog nedostatka sredstava za stalni rad na moru - dovodi u pitanje nastavak tih mjerenja. Međutim, očito je da su takva mjerenja izuzetno važna i da bi trebalo osigurati da se neprekidno odvijaju i u budućnosti", poručio je Orlić.

[kulinban]

Na Siciliji danas izmjerena najviša temperatura ikada u Evropi


Italijanski Corriere della Sera piše da se radi o rekordu na kome niko ne zavidi - 48,8 stepeni.

To je najviša temperatura ikada zabilježena u Evropi, a izmjerena je agrometeorološkim informacijskim sistemom regije Sicilije danas u 14 sati u Floridiji.

Floridija i unutrašnjost Sirakuze nalaze se u posebnoj konformaciji koja podiže temperature na vrlo visoke razine. Ustvari, nekoliko desetina kilometara dalje, stub žive je 10-12 stepeni niži. Međutim, temperature su također vrlo visoke u zaleđu Sardinije.

Konkretno, Sicilija, ali cijela centralna i južna Italija, a djelomično i sjeverna, pod utjecajem je vrelog saharskog zraka koji je uzrokovao skok temperatura na nivoe koji nikada prije nisu zabilježeni. Prethodni rekord od 48,5 zabilježen na Siciliji 20. augusta 1999. nikada nije formaliziran. Također u oblasti Sirakuze u utorak je bilo 47 stepeni.

Današnji rekord Floridije još uvijek je neslužben koji moraju pregledati i odobriti stručnjaci Svjetske meteorološke organizacije koji, zahvaljujući Državnom univerzitetu Arizona, kreiraju službenu listu ekstremnih svjetskih vremenskih događaja.

[kulinban]

U julu oboren 142 godine star globalni temperaturni rekord

Juli ove godine je bio najtopliji mjesec otkad su počela mjerenja prije 142 godine, podaci su američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA).

Temperature zraka u julu na sjevernoj hemisferi oborile su rekord star 142 godine, sa povećanjem od 1,54 stepena Celzijusa iznad mjesečnog prosjeka

Rick Spinrad, voditelj NOAA, podsjetio je da je juli inače najtopliji mjesec u godini, međutim, ovogodišnji rekord postao je jedan od pokazatelja uznemirujućeg i destruktivnog načina na koji su klimatske promjene pogodile svijet.

Nacionalna uprava za okeane i atmosferu napomenula je da njeni mjesečni izvještaji odražavaju dugoročne promjene navedene u Međuvladinom odboru Ujedinjenih naroda (UN) o klimatskim promjenama (IPCC) objavljenom prošle sedmice, javlja Anadolija.

U izvještaju je upozoreno da će se u 21. stoljeću prekoračiti dva stepena globalnog zatopljenja ako se ništa ne poduzme.

[kulinban]

[kulinban]

Saobraćaj je drugi najveći uzročnik zagađenja zraka u Evropi.

Svijest da je potrebno drastično smanjiti upotrebu automobila i to ponajprije u velikim urbanim područjima gotovo je jednoglasna. No, o načinima na koje se to može efikasno uraditi se i dalje raspravlja.

Studijom Centra za održivost na švedskom univerzitetu Lund ispitano je 12 različitih strategija koje vlasti u pojedinim evropskim gradovima koriste u posljednjim godinama u pokušajima da smanje saobraćajne gužve.

Prema rezultatima opsežnog istraživanja, najučinkovitijim mjerama pokazale su se naplata ulaska automobilom u centar, takozvana gradska cestarina, kao u Londonu i Milanu, ograničenje saobraćajnih površina i smanjenje mjesta za parking kao u Oslu, te zone sa limitiranim saobraćajem, poput ZTL-a u Rimu.

Na listi se nalaze i druge mjere kao što su programi besplatnog ili beneficiranog javnog prijevoza za radnike, studente ili školarce, razni poticaji za upotrebu “zelenih” transportnih sredstava, poput bicikla, najam gradskih automobila (takozvani car sharing), aplikacije koje promoviraju hodanje…

“Kako se riješiti automobila u gradovima pitanje je koje se našlo u međunarodnom fokusu. No, gradski dužnosnici još nemaju jasan i na dokazima temeljen odgovor. Pregledali smo gotovo 800 izvještaja i studija objavljenih od 2010. i koristili podatke iz stvarnog svijeta kako bismo rangirali 12 najučinkovitijih mjera koje su uveli evropski gradovi.

Rangiranje odražava uspjehe gradova ne samo u smislu mjerljivog smanjenja upotrebe automobila, već i u postizanju poboljšane kvalitete života i održive mobilnosti stanovnika”, navode autorice studije, Kimberly Nicholas i Paola Kuss.
Drugi najveći zagađivač zraka

Evropska unija sa svojih 27 zemalja je treći najveći emiter stakleničkih plinova na svijetu, poslije Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Automobili su, nakon proizvodnje energije, drugi najveći zagađivač zraka u Evropi. Od 1990. emisije uzrokovane prometom u EU porasle su za čak 33 procenta, dok su istovremeno drugi sektori smanjili zagađenje zraka za 32 posto.

U 2018. domaći i međunarodni prijevoz proizveo je gotovo trećinu (29 posto) od ukupno 3,9 gigatona ugljičnog dioksida emitiranog u atmosferu u EU. Zagađenju najviše doprinose privatni automobili i kombiji, a slijede ih teška vozila – kamioni i autobusi, te pomorski i avionski saobraćaj. Ovdje su uračunate samo izravne emisije iz prometa, doslovno ono što u atmosferu odlazi iz rezervoara; emisije nastale proizvodnjom goriva i distribucijom svrstane su u ostale sektore.

Čištijem zraku ne pomaže mnogo ni trend upotrebe električnih automobila koji ne emitiraju CO2. Analiza Međunarodne agencije za energetiku (IAE) pokazala je da je ušteda na emisiji štetnih plinova upotrebom električnih automobila zapravo poništena sve većim brojem takozvanih SUV-ova na cestama, sportskih i terenskih automobila koji emitiraju više karbon dioksida od običnih putničkih automobila.

Izvještaj IAE kaže da su u 2021. godini SUV-ovi činili skoro 45 posto svjetske prodaje novih automobila. Njihov broj na cestama širom planete u prošloj godini porastao je za 35 miliona, čime je i godišnja emisija CO2 narasla za 120 miliona tona.
Primjeri Londona i Milana

Automobili su također i najveći proizvođač buke u gradovima, a stalne gužve i saobraćajna nekultura te učestale saobraćajne nesreće dodatno smanjuju kvalitetu života u evropskim metropolama.

Istraživanjem Univerziteta Lund je utvrđeno da je gradska cestarina najefikasnija mjera za smanjenje saobraćaja. U Londonu, ulazak automobilom u centar grada se plaća i do 15 funti (17,6 eura) za jedan dan. Ukoliko automobil ne podliježe standardima Euro 4 za benzinske motore i Euro 6 za dizelske, potrebno je platiti i dodatnih 12,5 funti (14,7 eura) takozvanog ULEZ-a. Otkako je 2003. uvedena gradska cestarina, saobraćaj u centru grada je smanjen tačno za jednu trećinu.

Sličan učinak imala je naplata ulaska automobilom u centar Milana – saobraćaj je smanjen za 31,1 posto. Takozvana Area C u metropoli na sjeveru Italije danas se plaća pet eura, odnosno tri eura za rezidente. Plaćanja ove takse su oslobođena električna i hibridna vozila, te motocikli.

Gradska cestarina postoji i u švedskim gradovima Štokholmu i Geteborgu, gdje se naplaćuje po broju sati provedenih u centru.

balkans.aljazeera.net/teme/2022/5/18/evropska-iskustva-kako-izbaciti-automobile-iz-gradova

[kulinban]

U Britaniji prvi put ikad izmjereno 40 °C

DANAS je u Velikoj Britaniji prvi put u povijesti izmjereno 40 Celzijevih stupnjeva, točnije 40.2 °C. Ta je temperatura izmjerena na londonskom aerodromu Heathrow u 12:50.

Izdano je crveno upozorenje

Meteorološka služba izdala je crveno upozorenje za većinu Engleske, od Londona do Yorka i Manchestera. Zbog rekordnih temperatura su u Britaniji stali vlakovi, neke škole su se zatvorile, a zoološki vrtovi svojim stanovnicima nude goleme ledene lizalice.

Britanija, koja inače muku moči s održavanjem prijevozničkih usluga u uvjetima ekstremne vrućine te velike hladnoće i snijega, proglasila je nacionalnu uzbunu nakon što je živa u termometrima premašila prijašnji rekord od 38.7 stupnjeva iz 2019. godine.

Otkazane su brojne vožnje i letovi

Veći dio Europe se već tjedan dana doslovce prži, a šumski požari haraju Portugalom, Španjolskom i Francuskom. Toplinski val je u Britaniji poremetio promet željeznicom, ali i zračni promet. Londonska zračna luka Luton odgodila je velik broj letova zbog problema s užarenom pistom. Neke željezničke linije, poput one ključne, na relaciji sjeveroistočna Engleska - London, otkazane su.

Javnost je također upozorena da se suzdrži od hlađenja u jezerima i rijekama, u kojima se utopilo dvoje tinejdžera. Zoološki vrt u Chesteru se zatvara, a zoološki vrt u Bristolu je priopćio da će majmunima, papigama i crvenim pandama ponuditi kugle leda napunjene povrćem i lišćem ili crvima. Turisti u Londonu spas od vrućina su potražili u gradskim fontanama.

[kulinban]

Rijeka Rajna u njemačkom gradu Kaubu, ključnoj tranzitnoj točki za otpremu robe - trebala bi ovoga vikenda pasti na samo 47 centimetara. Da je samo sedam centimetra niža, promet njome bio bi nemoguć, piše Bloomberg.

Europi zbog ruske blokade plina već prijeti najveća energetska kriza u nekoliko desetljeća, a klimatske promjene, točnije suša sada bi mogla dodatno napakostiti Starom kontinentu. Ako rijeka padne ispod 40 centimetra, protok goriva i kemikalija Njemačkom bio bi prekinut, a Europa bi upala duboko u ponor recesije.

"Pošiljke ugljena već su ograničene jer je zbog niskih razina voda dostupno manje brodova. Oni brodovi koji mogu ploviti, moraju nositi manje tereta nego što je to uobičajeno. Troškovi otpreme ugljena stoga rastu, što pak napuhuje troškove rada elektrana na ugljen", objasnio je njemački dobavljač energije EnBW AG.

U 2018., zadnji put kad je vodostaj rijeke pao, rast Njemačke u četvrtom tromjesečju pao je za 0,4%, procijenili su analitičari JPMorgana. Valja podsjetiti kako je njemačka potreba za ugljenom znatno porasla otkad dobiva manje plina iz Rusije. Njemačka je u opasnosti od gubitka 4,8 posto gospodarske proizvodnje ako Rusija prekine opskrbu zemlje prirodnim plinom, upozorio je prošlog mjeseca Međunarodni monetarni fond.

Važnost Rajne

Protežući se oko 1288 kilometara od Švicarske do Sjevernog mora, Rajna je ključna za isporuke i izvoz lož ulja, benzina, ugljena i drugih roba. Nizak vodostaj znači da teglenice moraju smanjiti teret kako bi mogle ploviti rijekom.

U utorak je razina rijeke u Kaubu pala na najnižu razinu od 2018. Trenutno je na nešto više od 60 centimetara, a predviđa se da će u subotu pasti na 47 centimetara, prema njemačkoj saveznoj upravi za plovne putove i brodarstvo.

Predstavnik njemačkog Saveznog instituta za hidrologiju rekao je u srpnju da kada razina rijeke padne na 40 centimetara ili niže neisplativo je da teglenice koje prevoze robu plove preko Kauba.

Niske razine već ometaju trgovinske tokove, ograničavajući količinu goriva koja teglenice mogu prevesti u unutrašnjost Europe. Švicarska, koja koristi plovne tokove Rajne za uvoz goriva na bazi nafte, već oslobađa zalihe iz svojih strateških rezervi. Dijelovi opskrbe gorivom u unutrašnjosti Europe također su otežani zbog prekida rada rafinerija u Njemačkoj, Češkoj i Austriji.

"Budući da je promet Rajnom poremećen, a alternative kao što su željeznica i cesta sve skuplje, Njemačkoj i Švicarskoj bit će teško izgraditi velike zalihe plinskog goriva/dizela prije nego što se temperature snize", rekao je Josh Folds, naftni analitičar u konzultantskoj tvrtki Facts Global Energy.

Troškovi dostave enormno su porasli. Prijevoz tone goriva do Basela u Švicarskoj iz njemačke luke danas stoji više od 200 eura. To je najviše u posljednje tri godine, a usporedbe radi cijena je do samo prije nekoliko mjeseci bila tek 25 eura po toni. 

Nužne prilagodbe

Velike tvrtke spremaju se na nova vremena. EnBW je tako izgradio svoje zalihe ugljena. Proizvođač kemikalija BASF SE unajmljuje posebne teglenice koje mogu ploviti niskim razinama vode. Iz Evonik Industries AG poručili su da su unajmili dodatne brodove i kamione kako bi nadoknadili izgubljeno.

"Trenutno nema značajnih ograničenja za naše opskrbne lance i smatramo da su tvrtke danas bolje pripremljene nego što su bile 2018.", stoji u izjavi Evonik Industriesa, jedne od najvećih tvrtki za specijalne kemikalije u svijetu.

Ipak, proizvođači koji žele prebaciti prijevoz s Rajne na ceste ili željeznice neće biti te sreće. VTG AG i Hoyer Group -- dvije specijalizirane logističke tvrtke koje transportiraju kemikalije, plinove, ugljen i naftne proizvode - priznaju da su već u problemima, jer im nedostaje ljudi i vozila za prijeko potrebni transport robe.

[kulinban]

Pitanje je vremena kada će svijet pogoditi nepogoda kao 1540...

Štoviše, mislim da će biti još gore‘

Europa se bori s teškim toplinskim valovima koji su uzrokovali nezapamćene suše. Znanstvenici kažu kako bi ovo ljeto moglo biti rekordno po visokim temperaturama. Recentne vremenske prognoze govore kako će temperature zraka biti sve više, no INews piše kako je naša generacija u prednosti jer, za razliku od raniih, nisu imali pristup suvremenim tehnologijama za predviđanje vremena.

Podsjećaju na najtoplije ikad zabilježeno ljeto u Europi, ono 1540. godine.

Već godinu ranije stanovnici Španjolske i Italije znali su da nešto nije u redu. Iako je bila zima, nije bilo kiše ni snijega. Zima je bila "poput ljeta u srpnju".

Nekoliko mjeseci kasnije panika se proširila i na sjeveru Europe. Mjesecima nije bilo ni kapi kiše. Bio je to početak najgore suše u europskoj povijesti. Od Ujedinjenog Kraljevstva do Poljske, prošlo je jedanaest mjeseci bez gotovo ikakvih padalina, a temperature su bile sve više.

Sve je to uzrokovalo velike štete poljoprivrednicima. Proizvođači vina nisu imali gotovo nikakvog uroda, a rijeka Rajna u Njemačkoj je vodostajem bila na svega deset posto od uobičajenog.

Svećenici su počeli izvoditi obrede i moliti za kišu tijekom nedjeljnih misa, vojnicima je naređeno da čuvaju fontane, a seljaci u Francuskoj sakrivali su se u svojim domovima tijekom dnevnih vrućina. Bio je to i povod sukobima između Katolika i Protestanata koji su se međusobno optuživali za podmetanje razarajućih šumskih požara. Došlo je do toga da su, zbog otmica i ubojstava, seljaci bili primorani zaključati se u svoje domove. Kontaminirana voda koju su pili težaci dovela je do teške dizenterije koja je ubila tisuće ljudi, a radnici na farmama nerijetko bi kolabirali na poljima.

Zavladala je i velika glad, objašnjava dr. Oliver Wetter, istraživač sa Sveučilišta u Bernu.

Naprosto nije bilo vode za održavanje usjeva žitarica. Zbog toga su porasle cijene osnovnih namirnica poput kruha, a siromašni si kruh više nisu mogli priuštiti - kazao je.

Znanstvenicima nije lako objasniti kako je došlo do tog fenomena jer se mogu osloniti samo na štura izvješća o količini padalina i temperaturama koje su vladale u to vrijeme, ali i to su vrlo upitne informacije jer u tom razdoblju još nisu izumljeni precizni termometri.

Ono što mogu reći je da su temperature bile i do šest stupnjeva više nego što je uobičajeno u prosjeku za to doba godine. Dr. Wetter kaže kako to treba sagledati uzevši u obzir informaciju da je naše najtoplije ljeto bilo tri stupnja vruće od prosjeka.

- Znači, bilo je jako, jako vruće - kaže.

Vjeruje kako bi se čovječanstvo moralo pripremiti na to da će se ovakvi fenomeni događati sve češće. Štoviše, kaže, ekstremni vremenski uvjeti kakvi su zabilježeni 2003., 2015. te 2018., pokazuju obrazac ubrzanja klimatskih promjena.

Ovog su tjedna, javlja INews, znanstvenici upozorili da bi Europa mogla doseći ekstremne temperature koje su posljednji puta zabilježene 2003., ako ne i više. Wetter vjeruje da je samo pitanje vremena kada će nas pogoditi vremenska nepogoda poput one 1540. godine, jer istraživanja ukazuju na to da bi moglo doći do ozbiljnih suša, nestašica vode kao i masovnog pomora životinja.

- Po mom mišljenju, još nismo vidjeli najgore, ali sigurno je da idemo u tom smjeru i da će nas takvi događaji pogoditi u bliskoj budućnosti - zaključuje ugledni znanstvenik.

[kulinban]

[kulinban]

“Preživjeli” smo najtopliji dan ikad, naučnica – ovo je smrtna presuda
n1info.ba/svijet/prezivjeli-smo-najtopliji-dan-ikad-naucnica-ovo-je-smrtna-presuda/?fbclid=IwAR3XbhZV-ScOAyTrKcogvDaSwz0g3J7WrFS-XK9Wpw3Wq_tXPWFf1lYRLGM

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]