|
Post by kulinban on Mar 28, 2024 17:36:45 GMT
Bingo je neprikosnoveni kralj bh. privrede, nove brojke to dokazuju
Bingo je stigao do rekordnih prihoda od skoro dvije milijarde KM, tačnije 1.948.986.787 KM. Godinu prije prihodi su bili 1.643.450.387 KM.
Dobit firme lani je narasla na 158.360.440 KM u prošoj godini, sa 117.125.912 KM u 2022.
Kompanija je osiguravala posao za čak 8.108 uposlenih.
Bingo ima najveću mrežu maloprodajnih objekata u Bosni i Hercegovini ali i značajan broj proizvodnih objekata u raznim oblastima.
Kompanija je poznata po tome što svu zaradu reinvestira u BiH otvarajući stalno nove pogone i objekte te upošljavajući domaću radnu snagu.
Osim toga, u posljednje vrijeme značajno je popravljen i položaj radnika.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 28, 2024 19:22:35 GMT
Ovo je 10 najvećih kompanija u FBiH u 2023
BiznisInfo.ba ekskluzivno donosi spisak najvećih kompanija u Federaciji Bosne i Hercegovine prema prihodima u 2023. godini Na prvom mjestu je tuzlanski Bingo koji je ostvario prihode od skoro dvije milijarde KM. 2. Holdina d.o.o. sarajevo 1.379.349.169 KM
3. Elektroprivreda BiH 1.165.888.173 KM
4. Hifa-oil Tešanj 761.083.788 KM
5. Hifa-petrol Vogošća 736.315.231 KM
6. Boreas Kreševo 735.648.677 KM
7. ArcelorMittal Zenica 732.811.138 KM
8. G-Petrol Sarajevo 645.487.092 KM
9. Philip Morris Sarajevo 577.153.628 KM
10. BH Telecom Sarajevo 530.504.290 KM
Ove firme zaradile su najviše novca u FBiH
Nakon što smo danas ekskluzivno objavili podatak o tome koje kompanije su imale najveće prihode u 2023. godini u Federaciji BiH, sada donosimo i informaciji o neto dobiti, odnosno zaradi. Kao i u prvom slučaju, na prvom mjestu je lider domaće privrede, firma Bingo i iz Tuzle, piše BiznisInfo.ba. Kako se i očekivalo, Bingo je firma koja je imala najveću dobit lani – 158 miliona KM.
Na drugo mjesto probila se firma Sisecam Soda Lukavac sa velikim rastom dobiti koja je iznosila 114 miliona KM.
Ovo je spisak deset kompanija s najvećom dobiti, odnosno zaradom u prošloj godini:
1. Bingo Tuzla 158.360.440 KM
2. Sisecam Soda Lukavac 114.017.627 KM
3. Elektroprivreda HZHB Mostar 52.438.551 KM
4. Violeta Grude 49.342.305 KM
5. BH Telecom 48.003.561 KM
6. Premier World Sport Čitluk 46.361.145 KM
7. AS Tešanj 38.062.807 KM
8. Madi Tešanj 37.279.501 KM
9. Heidelberg Materials Cement Kakanj 37.068.367 KM
10. Feal Široki Brijeg 34.408.807 KM
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2024 12:58:34 GMT
S prelaskom na ljetno računanje vremena doći će i do promjene u tarifama električne energije
Prelaskom na ljetno računanje vremena, u nedjelju 31. marta 2024. godine, nastupit će i promjena u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova u obračunu potrošenje električne energije.
Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi primjenjivaće se radnim danima i subotom u periodima od 14 do 17 sati i od 23 do 8 sati, a nedjeljom cijeli dan.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2024 18:33:35 GMT
Finansijski podaci kompanija za 2023. godinu od danas dostupni na Akta.ba28.03.2024. 07:22 / Izvor: Akta.ba Ove godine Finansijsko-informatička agencija je zaprimila, kontrolisala i obradila 26.463 godišnjih finansijskih izvještaja. Finansijski pokazatelji za 2023. godinu za sva privredna društva iz Federacije BiH od danas su dostupni na poslovnom portalu Akta.ba u sklopu rubrike Registar i to za korisnike Premium i Registar + paketa. Ove godine Finansijsko-informatička agencija je zaprimila, kontrolisala i obradila 26.463 godišnjih finansijskih izvještaja. Broj zaprimljenih finansijskih izvještaja razvrstanih prema veličini privrednog društva detaljnije je predstavljen u narednoj tabeli:
|
|
|
Post by kulinban on Apr 3, 2024 10:56:42 GMT
Da li će uvođenje blok tarife pasti na Ustavnom sudu, baš kako je i u RS-u?
V.d. direktora Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić je potvrdio da se u ovom trenutku razmatraju blok tarife što će značiti i poskupljenja za one koji troše više električne energije. Buljubašić je kazao da je krajem 2021. počeo trend smanjenja proizvodnje električne energije u Elektroprivredi. "Zato smo pristupili izradi modela blok tarifa gdje ćemo u konačnici pokušati građanima objasniti da se moramo pridržavati energijske efikasnosti i početi štedjeti električnu energiju", rekao je. Buljubašić uvjerava da će uvođenjem blok tarifa cijena električne energije ostati za većinu domaćinstava, a samo oni koji budu više trošili električne energije, više će i platiti. "Kod blok tarifa, o kojima razmišljamo, za 60 posto građana ne bi trebalo da dođe ni do kakvog rasta cijena električne energije. Svega tri posto u ovim tarifama, o kojima mi razmišljamo, veliki su potrošači", naglasio je.
Federalni parlamentarac i ekonomista Admir Čavalić ipak upozorava da Elektroprivreda BiH umjesto restrukturiranja vlastitog modela poslovanja sada najavljuje prebacivanje tereta gubitka od 140 miliona KM na krajnje potrošače. Kada je u pitanju uvođenje blok tarife, Čavalić ističe da je riječ o diskriminirajućoj i posljedično neustavnoj mjeri koja je krajem februara ove godine pala na Ustavnom sudu RS-a.
"Ustavni sud je istaknuo da su tačkom II osporene odluke, koja predviđa obim potrošnje kao kriterijum za utvrđivanje naknade za nabavku električne energije, krajnji kupci u okviru jedne tarifne grupe koji troše više električne energije dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na krajnje kupce u okviru iste tarifne grupe koji troše manje električne energije, što je suprotno ustavnom načelu zabrane diskriminacije. Iz istih razloga, ova odredba, po ocjeni Ustavnog suda, nije u saglasnosti sa relevantnim normama Zakona o električnoj energiji." Prateći članove 3, 10 i 45. Zakona o električnoj energiji FBiH, jasno je da Elektroprivreda BiH također, u entitetu FBiH, ne može vršiti diskriminaciju krajnji kupaca. "Zbog toga bih preporučuo da se ne ide u ovu neustavnu avanturu čiji ishod bi bio kao i u entitetu RS", naveo je Čavalić. Drugi razlog se odnosi na regresivnost ove mjere u odnosu na niz opštinskih/gradskih, kantonalnih i federalnih politika koje se tiču subvencionisanja alternativnih načina zagrijavanja, a koji su uglavnom bazirani na trošenju električne energije. "Godinama različiti nivoi vlasti subvencionišu zamjenu postojećih kotlova i peći, sa ciljem smanjenja lokalnog aerozagađenja. Sada treba da kažnjavamo one koji su se zbog tih politika subvencije odlučili na navedeno. Subvencija je bilo i u drugim oblastima - poput npr. socijalnih mjera koje se nazivaju i natalitetnim, a odnose se na novčana izdvajanja za novorođenčad. 'Blok tarifa' treba da kazni domaćinstva sa više djece. 1.000 KM za novu bebu, plus 'blok tarifa' - da se ima gdje utrošiti novac", dodao je.
I kao posljednji razlog Čavalić navodi da je vezan za gubitke EP od 140 miliona KM za prošlu godinu. "Elektroprivreda BiH stavlja fokus javnosti na potražnju, umjesto da se bavi (vlastitom) ponudom električne energije. Domaća potražnja je uglavnom predvidljiva, i nema nekih posebnih dešavanja osim tipičnih sezonskih uticaja (topla/hladna godišnja doba). Nemamo neku analizu posebnog uticaja nekih potrošača koji su možda iskoristili prethodno spomenute subvencije. Ponuda sa druge strane ima izuzetne fluktuacije - proizvodnja uglja i električne energije. Zbog toga rješenje nije u 'blok tarifi', već u restrukturiranju poslovanja Elektroprivrede BiH, a kako sam naveo na početku."
Čavalić ističe da, prije svega, Elektroprivreda BiH sa upravama rudnika treba da utvrdi uzroke lošeg poslovanja. "Taj zadatak su dobili od Vlade FBiH krajem decembra prošle godine. Ako se to završilo, onda federalni parlament i javnost zaslužuju informaciju. Dalje, moramo imati značajnija ulaganja u nove energetske projekte, posebno obnovljive izvore energije, a kako bi se smanjila relativna zavisnost od termo kapaciteta. Prethodno se treba raspetljati afera Blok 7 i vratiti uložena sredstva. Konačno, moraju se modernizirati postojeća postrojenja i uspostaviti novi odnos sa zavisnim rudnicima. Razumijem da sve ovo podrazumijeva napor i da je lakše ići sa neustavnim mjerama prema potrošačima, ali dugoročno to je jedino rješenje."
|
|
|
Post by kulinban on Apr 30, 2024 5:19:31 GMT
Tri sarajevske kompanije predvode listu najvećih PDV dužnika u Bosni i Hercegovini
Spomenutu vrstu duga ima čak 1.517 privrednih subjekata, među kojima su i javne i privatne kompanije. Deset privrednih subjekata s najvećim dugom zajedno duguju više od 99 miliona KM.
Sarajevsko preduzeće GRAS je najveći dužnik, dugujući više od 26,1 milion KM. Ovaj privredni subjekat je godinama najveći dužnik Uprave za indirektno oporezivanje.
Na drugom i trećem mjestu su također sarajevske kompanije - Sarajevska pivara koja duguje 21,5 miliona KM i Bosmal, koji duguje 12,9 miliona KM.
Među deset najvećih dužnika su i bijeljinski Monter (7,6 miliona KM), brčanski Hisar Trade (sedam miliona KM), Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (6,5 miliona KM), gradačački Extrablatt (5,6 miliona KM), kotorvaroški ProCar (4,8 miliona KM), Rudnik mrkog uglja Đurđevik (3,8 miliona KM) i sarajevska kompanija FlyBosnia (tri miliona KM).
Potpuna lista dužnika je dostupna na ovom linku.
|
|