|
Post by kulinban on Oct 29, 2021 6:42:49 GMT
STRANICA Global Firepower svake godine od 2006. objavljuje svoj godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga, od najjačih do najslabijih. Ovogodišnja rang-lista vojne snage zemalja objavljena je prošlog mjeseca, a podaci su zanimljivi i međunarodno gledano i za Hrvatsku. Global Firepower je svakoj od 139 zemalja na rang-listi izračunao specifični "Power Index", indeks koji se računa na temelju više od 50 faktora koji ne obuhvaćaju samo strogu vojnu moć, već i financijsku situaciju, logističke kapacitete i geografske uvjete, među ostalim. Očekivano, SAD je i dalje na prvom mjestu, s Power Indexom od 0.0718 (što je indeks bliži nuli, to je vojna snaga veća). Zanimljivo je, međutim, koliko malo drugoplasirana Rusija ustvari zaostaje za Amerikom. Power Index Rusije je, naime, 0.0791. Ta je razlika, međutim, postojana u odnosu na ranije godine. SAD je sa svojim gigantskim, iako djelomično prenapuhanim vojnim proračunom, opsežnom infrastrukturom, ogromnim ljudstvom u vojsci, mornarici, zrakoplovstvu i marincima te velikim bazenom potencijalnih regruta, uspješno zadovoljio kriterije moderne vojne sile, piše američki list National Interest. SAD, primjerice, uvjerljivo vodi u zračnim snagama, s ukupno 12.233 vojne letjelice naspram 4144 ruske - više nego trostruko. SAD ima i prednost u borbenim lovcima - 1956 prema 789 ruskih, kao i u vojnim helikopterima - 5436 prema 1540 ruskih. No ruski nevidljivi lovac pete generacije Su-57, koji je nakon velikih kašnjenja i problema konačno ušao u serijsku proizvodnju, već predstavlja konkretno sredstvo odvraćanja za eventualne američke zračne akcije, piše National Interest. Za to vrijeme, SAD i dalje ima ozbiljnih problema sa svojim (pre)skupim nevidljivim lovcem pete generacije F-35, za koji je načelnik američkog zrakoplovstva general Charles Brown neizravno priznao da je bio neuspjeli projekt te da će biti potrebno razviti novog, jeftinijeg lovca koji bi zamijenio zastarjele F-16, lovce četvrte generacije. F-35 ima visoko sofisticirane senzore i oružje, ali košta oko 100 milijuna dolara po komadu, sklon je kvarovima i nepouzdan. Štoviše, 2018. je čitava američka flota F-35 bila prizemljena zbog pada jednog takvog lovca u Južnoj Karolini. Rusija ima više tenkova i brodova od SAD-a Ipak, SAD, koji ima više nego dvostruko više stanovnika nego Ruska Federacija, nema ni približno toliku prednost u ukupnom broju aktivnih pripadnika oružanih snaga - 1.4 milijuna u odnosu na milijun ruskih. Dapače, Rusija je u prednosti u pogledu broja rezervista - 2 milijuna u odnosu na samo 845 tisuća američkih. Rusija usto ima i pola milijuna paravojnih snaga, a SAD nula, iako ova evidencija ne računa privatne kooperante, odnosno plaćenike iz tvrtki poput kontroverznog Blackwatera (preimenovanog u Academi) koji često djeluju uz američke vojnike u vojnim konfliktima.
Nadalje, Rusija i dalje ima veliku prednost u broju tenkova - 13 tisuća naspram 6100 američkih. U ukupnom broju oklopnih vozila SAD ipak stoji bolje, s 40 tisuća naspram 27.100 ruskih. Iako Rusija ima veći ukupni broj ratnih brodova - 603 prema 490 američkih, SAD ima čak 11 nosača aviona, što je krucijalni element njene mornarice, dok Rusija ima samo jedan - koji je trenutno neaktivan jer je na popravku. Rusija se oporavila od svog post-sovjetskog ekonomskog i vojnog kolapsa i pokrenula niz modernizacijskih projekata u svojim oružanim snagama, prvenstveno u zrakoplovstvu i mornarici, ali i balističkim projektilima s nuklearnim kapacitetom. Nova generacija ruskih podmornica sa strateškim (dakle, nuklearnim) i krstarećim projektilima dodatno smanjuje kvalitativnu prednost koju SAD ima na tom polju. Također, rastući broj ruskih moderniziranih korveta i drugih manjih brodova odražava njihov fokus na obalne obrambene snage. SAD i dalje ima daleko veći vojni proračun od Rusije i Kine
U svakom slučaju, najveća razlika između SAD-a i Rusije i dalje je vidljiva u možda i najvažnijoj stavci - obrambenom proračunu, koji u SAD-u iznosi 740.5 milijardi dolara, a u Rusiji samo 42 milijarde dolara.
Treća najjača vojna sila na svijetu, Kina, ima Power Index od 0.0854, koji ne zaostaje previše za Amerikom i Rusijom. Njen je obrambeni proračun, u iznosu od 178 milijardi dolara, manji od američkog, ali znatno veći od ruskog. Također, s čak 2.185 milijuna aktivnih pripadnika oružanih snaga, ova golema zemlja ima prednost i nad SAD-om i nad Rusijom, s kojom je u mnogo prijateljskijem odnosu nego s Amerikom, ali s kojom dijeli golemu kopnenu granicu.
Kina ima i 3260 vojnih letjelica, od čega 1200 borbenih lovaca, zatim 35 tisuća oklopnih vozila, od čega 3205 tenkova te 777 ratnih brodova, od čega 2 nosača aviona. Kina, piše National Interest, nastavlja sa znatnim, dugoročnim ulaganjima u sve svoje vojne grane, a odlikuje je potencijal za eksplozivni rast vojnih kapaciteta u relativno kratkom roku. Osim vlastitih borbenih grupa s nosačima aviona, Kina razvija i šestu generaciju bombardera i lovaca, a CNN je ovih dana objavio veliku analizu sa zaključkom da je ova zemlja izgradila najveću mornaricu na svijetu. "Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina. Iako već ima najveću svjetsku ratnu mornaricu, Kina alarmantnom brzinom gradi moderne površinske brodove, podmornice, nosače aviona, borbene avione, amfibijska plovila, podmornice s balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalne straže i ledolomce", stoji u izvještaju američke mornarice iz prosinca prošle godine. Poseban razlog za zabrinutost Pentagona je činjenica da će neki od tih brodova biti jednaki ili bolji od svega što SAD ili druge pomorske sile mogu poslati u akciju.
Iduće zemlje na ovoj rang-listi poprilično zaostaju za najvećim vojnim silama svijeta.
Na 4. mjestu je Indija (Power Index 0.1207), a slijede
5. Japan (0.1599),
6. Južna Koreja (0.1612),
7. Francuska (0.1681),
8. Velika Britanija (0.1997),
9. Brazil (0.2026).
Na 10. mjesto se popeo Pakistan (0.2073).
Njemačka je, s druge strane, pala na 15. mjesto, s Power Indexom od 0.2519.
Hrvatska se popela, ali Srbija je ispred nje
Hrvatska se pak popela na 63. mjesto s Power Indexom od 1.0331, dok je, primjerice, 2017. bila na 68. mjestu, a 2019. na 70. mjestu. Tako se nalazimo ispred Slovenije (88. mjesto, 2.0782) ili Bosne i Hercegovine (121. mjesto, 4.0474), ali iza Srbije (61. mjesto, 1.0063) i Mađarske (55. mjesto, 0.9187). Srbija je postigla ozbiljan napredak od 2017., kad je bila na 89. mjestu. Oružane snage Hrvatske i Srbije često su tema usporedbi i nadmetanja, a evo kako ta usporedba izgleda prema Global Firepoweru. Srbija ima dvostruko više aktivnih pripadnika oružanih snaga (30.000) od Hrvatske (15.500) i više nego dvostruko veći broj rezervista - 50.000 prema samo 20.000 u Hrvatskoj.
Također, srpski obrambeni proračun veći je od hrvatskog - 1.14 milijarde dolara prema 880 milijuna dolara. Dok Hrvatska ima 75 vojnih letjelica, od čega samo 12 borbenih lovaca i 37 helikoptera, Srbija ima 113 vojnih letjelica, samo 6 borbenih lovaca, ali 51 vojni helikopter.
Dok Srbija ima čak 304 tenka, Hrvatska ih ima 72. Srbija ima ukupno 1200 oklopnih vozila, a Hrvatska 650. Hrvatska, logično, ima jaču mornaricu, s 28 brodova prema 19 srpskih.
Strani mediji prije nekoliko su godina pisali o pravoj utrci u naoružanju između Hrvatske, koja je članica NATO-a, i Srbije, koja je vojno neutralna, pri čemu vojno surađuje i s Rusijom i sa zapadnim silama. Hrvatska, je, podsjetimo, imala ozbiljan zastoj u modernizaciji svojih oružanih snaga kad je, zbog odbijenice, odnosno non papera iz Washingtona, morala odustati od kupnje polovnih i nadograđenih lovaca F-16 Barak, budući da SAD ne dozvoljava preprodaju svojih aviona ako su na njima napravljene preinake. Novi postupak nabave borbenih lovaca koji je počeo lani i dalje je u tijeku, a kraj procesa se još uvijek ne nazire.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 17, 2022 12:18:20 GMT
Rijetke snimke: Amerika na Guam poslala jedno od svojih najmoćnijih oružja
USS Nevada, podmornica na nuklearni pogon klase Ohio koja nosi 20 balističkih projektila Trident i desetke nuklearnih bojevih glava, pristala je u subotu u bazu na teritoriju američkog pacifičkog otoka. To je prvi dolazak podmornice s balističkim projektilima na Guam od 2016. i tek drugi javno najavljeni pristanak od 1980-ih. Pozicije takvih podmornica su obično strogo čuvane tajne
"Ovaj dolazak u luku jača suradnju između Sjedinjenih Država i saveznika u regiji, pokazujući američku sposobnost, fleksibilnost, spremnost i stalnu predanost indo-pacifičkoj regionalnoj sigurnosti i stabilnosti", stoji u priopćenju američke mornarice.
Pozicije takvih podmornica obično su strogo čuvane tajne. Pogon na nuklearnu energiju znači da ovakva plovila mogu mjesecima funkcionirati pod vodom; jedino što ih ograničava su zalihe potrebne za održavanje posade, piše CNN.
Mornarica navodi da se podmornice klase Ohio na moru nalaze u prosjeku 77 dana, a zatim pristaju u neku luku radi održavanja i nadopunjavanja zaliha. Rijetko ih se uspije fotografirati izvan njihovih matičnih luka u Washingtonu i Georgiji. Analitičari stoga smatraju da je ovim potezom SAD poslao poruku Kini i Sjevernoj Koreji. "Možemo dovesti 100-tinjak nuklearnih bojevih glava do vašeg praga"
"Američka mornarica je svjesno ili nesvjesno poslala poruku - možemo dovesti 100-tinjak nuklearnih bojevih glava do vašeg praga, a vi to nećete ni znati niti moći učiniti ništa po tom pitanju. S time da ne vrijedi obrnuta situacija", rekao je Thomas Shugart, bivši kapetan podmornice američke mornarice, a sada analitičar Centra za američku sigurnost.
Sjevernokorejski program balističkih podmornica je u povojima, a kineska flota od šest podmornica s balističkim projektilima je manja i slabija od one američke. Kineske podmornice s balističkim projektilima tipa 094 su dva puta bučnije od američkih podmornica i stoga ih je lakše otkriti. Također nose manje projektila i bojevih glava.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 4, 2022 19:17:53 GMT
Ko najviše troši na vojsku u regiji i svijetu: Rast potrošnje uprkos pandemiji
Iako se vojna potrošnja povećala globalno, neke su zemlje dio svoje planirane vojne potrošnje preraspodijelile na pandemijski odgovor, poput Čilea i Južne Koreje Ukupni globalni vojni izdaci porasli su na 1.981 milijardu dolara prošle godine, što je realno povećanje od 2,6 posto u odnosu na 2019. godinu, pokazuju novi podaci koje je objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI).
Pet najvećih potrošača u 2020. godini, koji zajedno čine 62 posto globalnih vojnih izdataka, bile su Sjedinjene Američke Države, Kina, Indija, Rusija i Velika Britanija. Kineska vojna potrošnja rasla je 26. uzastopnu godinu - piše Al Jazeera Balkans.
Vojni rashodi SAD-a nadmašili su troškove Kine, Indije, Rusije, Velike Britanije, Saudijske Arabije, Njemačke, Francuske, Japana, Južne Koreje, Italije i Australije zajedno.
Rast vojne potrošnje uprkos pandemiji
Povećanje svjetske vojne potrošnje od 2,6 posto došlo je u godini kada se globalni bruto domaći proizvod (BDP) smanjio za 4,4 posto (projekcija Međunarodnog monetarnog fonda u oktobru 2020.), uglavnom zbog ekonomskih učinaka pandemije COVID-19. Kao rezultat toga, vojna potrošnja kao udio u BDP-u dosegla je globalni prosjek od 2,4 posto u 2020., u odnosu na 2,2 posto u 2019. godini, što je najviše od svjetske ekonomske krize iz 2009.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 4, 2022 19:19:08 GMT
Zemlje s najvećom vojnom potrošnjom u svijetu 2020. godini (u milijardama američkih dolara) su: Sjedinjene Američke Države 778 Kina 252 Indija 72.9 Rusija 61.7 Ujedinjeno Kraljevstvo 59.2 Saudijska Arabija 57.5 Njemačka 52.8 Francuska 52.7 Japan 49.1 Južna Koreja 45.7 Italija 28.9 Australija 27.5 Kanada 22.8 Izrael 21.7 Brazil 19.7
|
|
|
Post by kulinban on Apr 25, 2022 5:20:58 GMT
ZEMLJE širom svijeta potrošile su u 2021. godini na oružje više od dva bilijuna dolara prvi puta otkada je Švedski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) počeo pratiti podatke. Potrošnja na oružje, prilagođena za inflaciju, porasla je prošle godine 0,7 posto, na 2,112 bilijuna dolara, izvijestio je SIPRI u ponedjeljak. Zemlje su više trošile na oružje i u dvije godine pandemije, ističu u institutu. "Vojna potrošnja dosegnula je rekordne razine unatoč ekonomskim posljedicama pandemije covida 19", istaknuo je viši istraživač SIPRI-jevog Programa vojne potrošnje i proizvodnje oružja Diego Lopes da Silva. Unatoč većem iznosu udio vojne potrošnje u globalnom BDP-u smanjen je za 0,1 postotni bod, na 2,2 posto BDP-a budući da su zemlje više izdvajale i za poticaje gospodarstvu, stvorivši uvjete za njegov brzi oporavak od pandemijske krize. "Tempo rasta usporio je u realnom izrazu zbog inflacije. U nominalnom izrazu vojna potrošnja porasla je 6,1 posto", dodao je Da Silva.
Najviše potrošili SAD i Kina
Najviše su na oružje prošle godine trošili SAD, Kina, Indija, Britanija i Rusija.
Američka potrošnja na oružje pala je 1,4 posto, na 801 milijardu dolara, s udjelom u BDP-u od 3,5 posto. Pad odražava i smanjenu potrošnju na istraživanje i razvoj, ali SAD se, po svemu sudeći, i dalje fokusira na "tehnologije nove generacije", primjećuju u SIPRI-ju.
Ruska potrošnja porasla je prošle godine 2,9 posto, na 65,9 milijardi dolara, s udjelom u BDP-u od 4,1 posto. Veća izdvajanja za oružje omogućile su više izvozne cijene energenata, a vremenski su se poklopila s pripremama invazije na Ukrajinu, primjećuju u SIPRI-ju.
Ukrajina je od ruskog pripojenja Krima 2014. godine jačala obranu, povećavši potrošnju na oružje 72 posto. U 2021. potrošnja je ipak pala, na 5,9 milijardi dolara, s udjelom u BDP-u od 3,2 posto, izračunao je SIPRI.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 30, 2022 10:05:32 GMT
Poljska najavila da će sa 300.000 vojnika imati najmoćnije kopnene snage u EvropiMinistar odbrane Mariusz Blaszczak izjavio je da će Poljska imati "najmoćnije kopnene snage u Evropi" zahvaljujući tekućim investicijama vlade, koja je nedavno podigla budžet za odbranu na 3 posto BDP-a, jedan od najviših nivoa u NATO-u, i ima za cilj da dodatno povećati na 5 posto. Od ruske invazije na Ukrajinu, Varšava je krenula u vojnu potrošnju. Jučer je potvrdio dogovor sa Južnom Korejom prema kojem će Poljska nabaviti preko 600 haubica i skoro 1.000 tenkova. Također je nedavno dogovorila kupovinu 250 novih i 116 polovnih tenkova Abrams iz SAD-a.Poređenja radi, Njemačka ima 266 borbenih tenkova u upotrebi, a Francuska 406, prema Global Firepoweru, koji objedinjuje podatke o jačini vojnih snaga. Prema novom Zakonu o domovinskoj odbrani usvojenom u martu uz međustranačku podršku, Poljska se također obavezala da će više nego udvostručiti veličinu svojih oružanih snaga na 300.000 pripadnika. U maju je pokrenula novi plaćeni oblik dobrovoljnog služenja vojnog roka u nastojanju da dovede regrute. Prema The Military Balance, godišnjoj procjeni koju je izvršio Međunarodni institut za strateške studije, prošle godine Turska je imala 355.200 aktivnih vojnih lica, a slijede Francuska sa 203.250 i Njemačka sa 183.500. Zakon o domovinskoj odbrani također je povećao budžet za odbranu na 3 posto BDP-a, što bi na osnovu podataka za 2021. godinu stavilo Poljsku iza samo Grčke (3,82 posto) i SAD-a (3,52 posto) u NATO-u u relativnom iznosu. Predsjednik vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski je ovog mjeseca izjavio da će potrošnja za odbranu na kraju dostići 5 posto BDP-a. Govoreći jučer, Blaszczak je izjavio da će Poljska "zahvaljujući [tim] ulaganjima u vojsku postati najmoćnija kopnena snaga u Evropi", prenosi Polsat News. On je napomenuo da će ova potrošnja ne samo povećati veličinu oružanih snaga, već će ih i modernizovati zamjenom stare postsovjetske opreme. Ranije ove godine, Poljska je donirala Ukrajini više od 240 svojih sovjetskih tenkova T-72. Ove sedmice, Ukrajina je potvrdila da je Poljska također isporučila neodređeni broj tenkova PT-91 Twardy, koji su nadograđena verzija T-72. Poljska je ove godine bila drugi najveći donator vojne opreme Ukrajini, iza samo SAD. Predsjednik Andrzej Duda je u junu jasno stavio do znanja da se Varšava nada da će njeni saveznici pomoći u popunjavanju ovih praznina donacijama ili prodajom svoje opreme. Optužio je Njemačku da je odustala od obećanja da će to učiniti tako što će obezbijediti tenkove Leopard. Berlin tvrdi da je Poljska postavila nerealne zahtjeve za najnovijom verzijom tenka. Premijer Mateusz Morawiecki također je prošlog mjeseca objavio da se Evropska komisija složila da "nadoknadi veliki dio naših troškova" u vezi sa opremom doniranom Ukrajini. Kada je Blaszczak posjetio Washington u aprilu kako bi razgovarao o sporazumima o oružju, ministar odbrane Lloyd Austin obećao je da će SAD pomoći "poljskoj vojsci da postane jedna od najsposobnijih u Evropi". Osim što je osigurala dva ugovora za tenkove Abrams, Poljska je također potpisala ili traži ugovore sa SAD za sisteme protuzračne odbrane Patriot, raketne bacače HIMARS, borbene avione F-35, jurišne helikoptere i dronove.Prema sporazumima sa Južnom Korejom koji su najavljeni ove sedmice, Poljska će kupiti početnih 180 tenkova i 48 haubica, a isporuka počinje ove godine. U drugoj fazi će biti isporučeno preko 800 tenkova i 600 haubica, a oba će biti proizvedena u Poljskoj do 2026. Međutim, bivši načelnik generalštaba poljske vojske, Mieczysław Gocul, izrazio je skepticizam u vezi sa dogovorom, rekavši da bi prioritet trebalo da bude obezbeđivanje municije za postojeću opremu. Gocul je sugerirao da vlada, kojoj slijede parlamentarni izbori iduće godine, želi novo oružje za izlaganje na vojnim paradama i za jačanje podrške. www.klix.ba/vijesti/svijet/poljska-najavila-da-ce-sa-300-000-vojnika-imati-najmocnije-kopnene-snage-u-evropi/220729125
|
|
|
Post by kulinban on Aug 3, 2022 18:24:45 GMT
I Kina priznaje da se ne može nositi s Amerikancima Zašto se ustvari Kina ne može suprotstaviti Sjedinjenim Američkim Državama? Zna se čuti da je Kina treća vojna sila na svijetu. Međutim, sam general bojnik Narodnooslobodilačke vojske Zhang Shaozhong rangirao je kinesku vojnu moć u 2020. godini na peto mjesto iza Sjedinjenih Država, Rusije, Britanije i Francuske. www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2384923
|
|
|
Post by kulinban on Aug 18, 2022 8:39:21 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 25, 2022 6:30:49 GMT
ZAMENIK KOMANDANTA 101. VAZDUŠNO JURIŠNE DIVIZIJE:
Ako dođe do napada Rusije na NATO spremni smo da uđemo i u Ukrajinu!
KO JE ELITNA JEDNICA KOJA ČUVA ISTOČNO KRILO NATO PAKTA:
Dva puta ratovali protiv Sadama, Al Kaide, a sad se spremaju za Ruse
CBS News objavilo je nedavno prilog o 101. vazdušnoj jurišnoj diviziji vojske SAD koja se smatra jednom od elitnih jedinica vojske američke vojske, čijih 4.700 pripadnika je raspoređeno u Rumuniji kako bi ojačali istočni blok NATO.
Tom prilikom domaćini su bili zamenik komandanta divizije, brigadni general Džou Lubas, i pukovniku Edvinu Mattajdesu, komandant borbenog tima 2. brigade, čije jednice su raspoređene na 5 kilometara od rumunsko-ukrajinske granice.
Naime, radi se o 4.700 vojnika koji su iz Fort kembela, matične baze ove jednice prebačeni početkom juča 2022. u Rumuniju da ojačaju istočno krilo NATO pakta.
Komandanti "Vrištećih orlova" su više puta rekli za CBS Nevs da su uvek "spremni za borbu još večeras", i dok su tamo da brane teritoriju NATO-a, ako borbe eskaliraju ili dođe do bilo kakvog napada na NATO, oni su potpuno spremni da pređu granicu sa Ukrajinom.
Ovom prilikom detaljno ćemo opisati 101. vazdušno jurišnu diviziju.
101. vazdušno-jurišna divizija nastala je 15. avgusta 1942. kao padobranska divizija. Učestovovala je u najvažnijim operacijam Drugog svetskog rata u Evropi desantu na Normandiju juna 1944., operaciji Merket Garden septembra 1944, a bila je prva jednica koja se spustila na teritoriju Japana posle potpisivanja kapitulacije septembra 1945. Učestvovala je u operaciji Pustinjska oluja 1991, rat u Avganistanu 2001. godine. Pripadnici ove jednice bili su prvi koji su ušli u Avganistan i sukobili se sa talibanima i Al Kaidom.
Učestovovali su i u ratu protiv njih 2002-2003. Jednica je u martu 2003 ponovo bila angažovana u invaziji na Irak i učestovovala je u ratu protiv ustanika u nekoliko navrata.
Mesto baziranja ove jednice je Fort Kembel. Baza se prostire na površini 100x60 km. Ova baza se smatra domom najopremljenije i najobučenije jednice američke kopnene vojske. Koja je uvek išla prva tamo gde je teško. Otuda je i moto ove jednice "Sastanak sa sudbinom", a amblem koji pripadnici jednice nose na levom rukavom "vrišteči orao" zbog čega se koristi i taj naziv za ovu jednicu.
Ovu strukturno diviziju čine tri brigade, divizion artiljerije, komanda, dve avio brigade, 101. logistička grupa i nekoliko samostalnih bataljona.
Inače svaka brigada sastavljena je od komande i tri pešadijska bataljona. Svaki pešadijski bataljon ima komandu, odeljenje minobacača kalibra 81 mm, izviđački vod, tri pešadijske streljačke čete i četu sa 20 hamvija sa protivoklopnim raketama TOW. Svaka streljačka pešadijska četa ima komandu, tri pešadijska voda, čije brojno stanje iznosi 150 ljudi koji od naoružanjai maju minobacače kalibra 60 mm, šest raketinih protivoklopnih sistema Dževelin, ručni raketni bacači LAW i puškomitraljze M-60. Prva brigada stastavljena je od tri bataljona 327. pešadijskog puka. Druga brigada je sastavljena od tri bataljona 502. pešadijskog puka, a Treću brigadu čini 187. pešadijski puk poznat pod nazivom "RAKKASANS". Puk je dobio ime po tome što je bila prva američka jednica koja se spustila na tlo Japana posle kapitulacije. Naziv "rakkansanas" dolazi od japanske reči padajući kišobrani. Naime japancima su kupolni padobrnai koji su se otvorili posle iskakanja ove jednice na tlo Japana izgledali kao kišobrani. Osim borbenog dela postoji i šest bataljona koji se bave održavanjem ,vezom, transportom i logistikom. Ukupno 3.100 ljudi. Ova divizija ima i potpuno autonomne bataljone poput bataljona inženjerije, obaveštajnog, bataljona veze i PVO. Deo divizije su tri bataljona komadnosa i 160. specijalni avijacijski puk.
Samo profesionalci
Sastav ove jednice je profesionalan. Oni koji se odluče da postanu pripadnici ove jednice najpre počinju tromesečnu obuku u Fort Kembelu, a ako je uspešno završe čeka ih šestomesečna dodatna specijalistička obuka, posle čega se vojnici raspoređuju u borbene timove. Svi koji postanu pripadnici 101. vazdušno-jurišne divizije ostaju deo ove jednice minimum dve godine.
Ranije statistike kažu da 30 odsto oficira ove jednice završilo je Vest Point.
Inače civili i regruti ne dolaze direktno u ovu jednicu, da bi se postao njen pripadnik, novi polaznik mora već biti deo oružanih snaga SAD, bilo kopnene vojske, vazduhoplovstva ili mornarice.
Radni dan
Jedan radni dan pripadnika 101. vazdušno-jurišne divizije u bazi Fort Kembel počinje ustajanjem u 6.00, postrojavanjem u 6.30, fizičkim vežbanjem. Dorućak traje od 08-09 sati, ručak počinje od 11.30 do 12.30 sati, a večera od 17 do 19 časova. Inače prosečni radni dan pripadnika ove jednice uz manje prekide i pauze traje do 23 časa.
Brigada avijacije u okviru 101. divizije raspolaže sa 300 helikoptera, koji su svrstani u tri helikopterska bataljona. Radi se o letelicama UH-60 Black Hawk. Od ostalih helikoptera jednica ima jedan bataljon modifikovanih helikoptera UH-1HZ Hjui i bataljon teških transportnih helikoptera CH-47 za transport ljudi i materijala.
Jurišnu komponentu divizije predstavljaju borebni helikopteri AH-64 Apač, što je veoma ubitačno sredstvo za borbu protiv protivničkog oklopa. Na borbenoj i transportnoj jačini u helikopterima, mogu da pozavide i mnoga ratna vazduhoplovstva zemalja sveta.
Operativni koncept angažovanja
Divizija je poznata i po izvođenju masovnih poadobranskih i helikopterskih desanata. Operativni koncept angažovanja ove jednice u nekom sukobu predviđa formiranje nezavisnih borbenih grupa i kombinovanje sa drugim jedinicama američke vojske.
Struktura borbene grupe ove jednice na terenu čine: tri bataljona pešadije, bataljon artiljerije, puk transportnih helikoptera i jedan puk borbenih helikoptera. U sastavu svake borbene grupe su inžinjerija, veza, PVO zaštita i medicinska služba.
Sikovito opisano jedna helikopterska transportna četa sa letelicama tipa UH -60 može prebaciti u jednom naletu kompletnu četu pešadije, kao i lake topove kalibra 105 mm. Inače borbeni potencijal čine tri borbene grupe koje imaju jačinu "mini divizije", a koje su sposobne za izvođenje dužeg sukoba.
Osnovni zadatak svake vazdušnodesantne jednice po dlasku na užarenu tačku sukoba je preuzimanje kontrole situacije na terenu do dolaska glavnih snaga.
Kurir.rs/A.Mlakar
|
|
|
Post by kulinban on Mar 9, 2023 13:37:48 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 10, 2023 11:41:02 GMT
Broj tenkova u nekim od najvažnijih zemalja
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2023 15:21:51 GMT
Europa se masovno naoružava EUROPSKE države znatno su povećale uvoz oružja od 2018. do 2022. u odnosu na prethodnih pet godina, a udio SAD-a u globalnom izvozu snažno je porastao, objavio je Švedski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). Od 2918. do 2022. europski uvoz oružja porastao je za 47 posto u odnosu na razdoblje od 2013. do 2017., utvrdio je švedski institut, koji prati izvoz i uvoz zrakoplova, ratnih brodova, tenkova, topništva, projektila i raznih sustava naoružanja.. SIPRI u izvještaju analizira sve "transfere naoružanja", pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja. Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, unatoč velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Jer te su zemlje kupile američke najmodernije skupe sustave, a u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz arsenala SAD-a čija je vrijednost manja. Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.Europske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 posto. "Iako su se transferi oružja na svjetskoj razini smanjili, oni prema Europi naglo su porasli zbog napetosti između Rusije i većine drugih europskih država", konstatirao je u priopćenju Pieter D. Wezeman, viši istraživač u SIPRI-ju. "Nakon invazije na Ukrajinu europske zemlje žele uvoziti više oružja, i to u kraćem roku", dodao je Wezeman. Na globalnoj razini uvoz oružja smanjio se za 5.1 posto. Afričke države smanjile su uvoz za 40 posto, a one u Sjevernoj i Južnoj Americi za 21 posto. Smanjen je i uvoz u azijsko-pacifičkoj regiji, za 7.5 posto, i na Bliskom istoku, za 8.8 posto. Iznimka su u Aziji zemlje na istočnom dijelu kontinenta i "određene zemlje na drugim područjima s visokom razinom geopolitičke napetosti, napominju. "Strateško natjecanje nastavlja se i u drugim dijelovima svijeta: porastao je uvoz oružja u istočnu Aziju, a isporuke na Bliski istok zadržale su se na visokoj razini", objasnio je Wezeman. Amerikanci ostaju uvjerljivi broj 1 SAD i Rusija bili su u protekla tri desetljeća najveći i drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu. Od 2018. do 2022. SAD je povećao vodstvo, s 14 posto većim izvozom u usporedbi s prethodnih pet godina. Američki udio u globalnom izvozu porastao je s 33 na 40 posto. Ruski izvoz oružja smanjio se pak za 31 posto, a udio u globalnom izvozu pao je s 22 na 16 posto. Trećeplasirana Francuska primaknula se Rusiji s povećanjem udjela u globalnom izvozu sa 7.1 posto od 2013. do 2017. na 11 posto u petogodišnjem razdoblju zaključno s 2022. "Invazija na Ukrajinu vjerojatno će dodatno ograničiti ruski izvoz oružja", rekao je Wezeman iz SIPRI-ja, "zato što će Rusija dati prioritet opskrbi vlastitih oružanih snaga, dok će potražnja iz drugih država ostati na niskoj razini zbog trgovinskih sankcija." Lani je SIPRI upozorio da će globalni nuklearni arsenal vjerojatno rasti u nadolazećim godinama, napominje Reuters. Kako kažu u SIPRI-ju, ovakve velike promjene nisu neobične kod naoružanja jer su za rast izvoza često dovoljne jedna ili dvije velike i skupe narudžbe. Ali, kako kaže Wezeman, za rast francuske industrije postoje i strukturni razlozi: "Francuska jako potiče svoju namjensku industriju i time u posljednjem desetljeću postiže velike uspjehe." Kina ne prodire na velika tržišta U istom razdoblju je njemački izvoz pao za 35 posto, a kineski za 23 posto. "Kini nije uspjelo prodrijeti na neka velika tržišta, u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge", kaže istraživač instituta iz Stockholma za Deutsche Welle. Recimo, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji koja spada među velike kupce.
"Iznenađujuće je pak što se Kina nije uspjela izboriti s konkurentima iz SAD-a i Europe ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka", dodaje Wezeman.
Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. I Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD-a.
Vojni avioni, ratni brodovi, nosači aviona... SIPRI je analizirao i narudžbe skupog oružja, poput vojnih zrakoplova, ratnih brodova, nosača zrakoplova i podmornica za iduće razdoblje.
Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Oko 60 posto svih naručenih borbenih zrakoplova i helikoptera je američke proizvodnje. Samo prošle godine je 13 država naručilo 376 takvih američkih letjelica.
Francuska bilježi velik broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio nitko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju.
Europa se i lani masovno naoružavala
Podsjetimo, i prošlogodišnje izvješće Instituta pokazalo je kako se Europa još od ruske invazije Krima počela naoružavati. Izvješće za razdoblje od 2017. do 2021. pokazalo je da je opseg kupljenog oružja zapravo pao za 4.6%, ali europske države su kupile za 19% veći iznos oružja nego u prethodnom razdoblju.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 14, 2023 9:53:10 GMT
nije zajebancija
Rusija i CCCP planirali da za 7 dana poraze NATO
|
|
|
Post by kulinban on Mar 30, 2023 11:35:18 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 30, 2023 11:38:25 GMT
|
|