|
Post by kulinban on Jul 1, 2022 9:28:40 GMT
U javnom sektoru u Srbiji radi oko 600.000 ljudi, od 2,2 miliona zaposlenih.
Kada se kritikuje javni sektor, najčešće se misli na zaposlene u administraciji i javnim preduzećima. „Administracija na nivou države je otišla u nebo, kao i javna preduzeća i tako je iz godine u godinu da su zarade više nego u privatnom sektoru", kaže Sarita Bradaš, istraživačica u Centru za demokratiju za BBC. Upravo zaposleni u državnoj administraciji zarađuju najviše, podaci su RZS. Koliko ko u javnom sektoru zarađuje - u proseku?
86.889 u državnoj administraciji; 86.149 (734 €) u javnim državnim preduzećima; 83.758 u pokrajinskoj administraciji; 79.067 (670 €) u zdravstvu i socijali; 70.431 (600 €) u obrazovanju i kulturi; 67.981 u lokalnim javnim preduzećima; 64.700 u lokalnoj administraciji.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2022 19:34:42 GMT
Evo kakve ćemo plaće imati u eurimaVIJEĆE za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna. Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II). To znači da sada možemo izračunati koliko će točno iznositi plaće u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, minimalna plaća u Hrvatskoj za 2022. godinu iznosi 3750 kuna, što je 497.71 euro.S druge strane, prosječna plaća u Hrvatskoj za 2022. godinu iznosi 7452 kune, što u eurima iznosi 989.05. Plaća od 8500 kuna iznosit će 1128.14 eura, plaća od 10.000 kuna 1327.22 eura, ona od 12.000 kuna 1592.67 eura i plaća od 15.000 će iznositi 1990.84 eura. Što sada slijedi? Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja za pristupanje dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje, o čemu će vrlo izgledno odluka biti donesena najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen. Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bila su konvergencijska izvješća Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja. U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sustava središnjih banaka / Europske središnje banke. Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a. Početkom rujna počinje dvojno iskazivanje cijena Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna, u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat će cijelu sljedeću godinu.
Povlačenje kuna i puštanje u optjecaj novčanica i kovanica eura vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna i više od 1.1 milijardu komada kovanica kuna i lipa. Istodobno će trebati pustiti u optjecaj usporedive količine novčanica i kovanica eura.
U prva dva tjedna od ulaska u europodručje na snazi će biti dvojni optjecaj, moći se koristiti kune i euri.
Nakon toga u bankama će se u prvih šest mjeseci moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvođenja eura gotov novac moći će se mijenjati samo u HNB-u. Pritom će se kovanice moći mijenjati do tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice će se moći mijenjati trajno. www.index.hr/amp/vijesti/clanak/evo-kakve-cemo-place-imati-u-eurima/2379353.aspx
|
|
|
Post by kulinban on Jul 14, 2022 20:58:34 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 15, 2022 11:39:46 GMT
MINIMALAC DOGODINE 350, A PLATA 900 EVRA:
Rast zagarantovane zarade umanjiće pritisak na budžet najsiromašnijih
NAJAVLJENI iznos minimalca od 40.000 dinara trebalo bi da ublaži udar ekonomske krize na budžet gotovo 400.000 zaposlenih u Srbiji koji primaju najnižu zaradu.
Povećanje zagarantovanog iznosa približiće stavove poslodavaca i sindikata o visini najniže plate i njenom odnosu prema ceni minimalne potrošačke korpe.
Iako potrošačka korpa minimalcu još beži za par crvenih novčanica, državni vrh podseća da je pre samo deset godina minimalna zarada iznosila 15.000 dinara. Zacrtano je da minimalac dogodine bude dva i po puta veći nego tada, a platforma za pregovore sa Socijalno-ekonomskim savetom baziraće se na planu da zagarantovana zarada bude 14 odsto veća u odnosu na sadašnji iznos. Opšta je procena da ova povećanja neće ugroziti kompanije, niti buduće investitore. Poslodavci smatraju da je najavljeno povećanje realno, iako će opteretiti neke delove privrede. Sindikati, sa druge strane, konstatuju da bi povećanje trebalo da bude i veće. Prema rečima predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je prvi najavio povećanje iznosa, cilj je da dogodine minimalna zarada dogura do 340 i 350 evra, a namera je da se do kraja 2025. godine stigne do prosečne plate od 900 evra. Vučić je istakao da takav značajan porast najniže zarade neće ugroziti opstanak investitora, posebno nemačkih, kineskih, japanskih, i ostalih velikih investitora. Prosečna plata, prema njegovim rečima, na kraju ove godine biće oko 720 evra, dok će penzije iz dva puta, u novembru i januaru, porasti ukupno 19,3 odsto, za šta je već obezbeđen novac.
Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca smatra da je povećanje zagarantovane plate od oko 14 odsto realno, sudeći da je trenutna inflacija oko 11 odsto, a rast BDP oko 3,5 odsto, što su neophodni parametri koji se uzimaju u obzir pri odlučivanju o povećanju minimalca. - Sindikati, poslodavci i Vlada će pre tog povećanja morati da razmotre sve činjenice i dogovore se - kaže Atanacković. - Za jedan deo privrede to povećanje biće opterećenje, jer firme koje je najviše ugrozila energetska kriza i veliko poskupljenje energenata, ne mogu ni sadašnje plate da izmire. Očekujemo da će za ovaj deo privrede koji je najugroženiji, Vlada spremiti olakšice, da bi izbegle stečaj i bankrot. Ivica Cvetanović, predsednik Konfederacije slobodnih sindikata, kaže da minimalna zarada treba da bude barem 44.000 dinara da bi pokrila trošak osnovne potrošačke korpe. - Najavljeno povećanje ne može da ugrozi firme, naročito ozbiljne investitore koji radnicima ne plaćaju minimalce - objašnjava naš sagovornik. - Veće zarade su neminovne sudeći da su namirnice poskupele više od 25 odsto, a sindikati će verovatno tražiti da najmanja zarada pokrije osnovne životne troškove. INFLACIJA NAM STIGLA IZ UVOZA
MEĐUGODIŠNJA inflacija će, kako je saopštio predsednik Srbije, biti između 9 i 10 odsto. Ona je po svojoj prirodi uglavnom uvezena, zbog cene nafte, koja je prošle godine u ovo vreme bila 65 dolara po barelu, dok sada košta 106 po barelu. Prema Vučićevim rečima, očekuje se da bruto domaći proizvod ove godine bude između 58 i 59 milijardi evra.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 18, 2022 19:02:32 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 19, 2022 11:45:23 GMT
Crna Gora: Prosječna plata u maju iznosila 710 eura
|
|
|
Post by kulinban on Aug 2, 2022 20:55:55 GMT
Objavljeni su top poslodavci u trgovini: Pogledajte tko je na vrhu liste, i kakve plaće isplaćuju U istraživanju provedenom tijekom 2021. i 2022. godine sudjelovalo je gotovo 25.000 ispitanika Tko su najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj i koji su razlozi njihove atraktivnosti otkrilo je osamnaesto po redu istraživanje o poslodavcima prvog izbora, koje provodi portal MojPosao. U istraživanju provedenom tijekom 2021. i 2022. godine sudjelovalo je gotovo 25.000 ispitanika. Obzirom da je zapošljavanje u sezoni još uvijek vruća tema izdvojili su samo one tvrtke kojima je primarna djelatnost trgovina na veliko i malo. Kako bi dobili što bolji pregled i tvrtkama omogućili bolji uvid u konkurenciju, tvrtke su podijeljene prema primarnoj djelatnosti prema NKD klasifikaciji. Kada se u obzir uzmu samo ispitanici koji su birali tvrtke iz djelatnosti trgovine na veliko i malo, poredak najpoželjnijih 10 izgleda ovako: na prvom mjestu je dm-drogerie markt koji je dobio gotovo polovicu bodova. Na drugom mjestu je LIDL Hrvatska s 13% bodova te Müller trgovina Zagreb s 9% bodova. Kada se gleda samo broj ljudi koji je glasao za neku tvrtku, bez obzira na koje mjesto ju je stavio, ispada da bi za dm-drogerie markt radilo 63% ispitanika od onih koji su naveli tvrtku iz djelatnosti trgovine. Ovo ne čudi obzirom da je dm od početka ove godine dvaput, i to značajno, dizao plaće svoim radnicima, a ukupno ih je 1800. Lani im je prosječna plaća bila 10.500, (1.400 €) sad se to već penje preko 11.000 kuna. Usto, ove godine su, uz redovite, već dobili dvije ekstra plaće! Poredak poslodavaca iz djelatnosti trgovine je sljedeći:
|
|
|
Post by kulinban on Aug 7, 2022 17:27:46 GMT
Pogledajte kako se zaista kreću plaće u HrvatskojKADA se u medijima spominju plaće radnika u Hrvatskoj, uglavnom se govori o prosječnoj plaći. Iako je ona dobro mjerilo općeg standarda u državi, loša je za procjenu individualnih i regionalnih plaća. Točnije, prosječna plaća je loša za usporedbe jer jako ovisi o ekstremima. Većina radnika ima manju plaću od prosječne pa je razumljivo da se ljudi bune kada se prosječna plaća uzima kao mjerilo. Zbog toga se posljednjih godina uz prosječnu plaću počela navoditi i medijalna plaća, tj. točan iznos od kojega pola radnika u Hrvatskoj ima veću plaću, a pola manju.To je donekle bolji pokazatelj za individualne usporedbe jer čitatelje zanima njihov iznos u odnosu na ostatak gospodarstva i ostale radnike, a ne opća razina blagostanja u Hrvatskoj. Kod medijana je smanjen utjecaj ekstrema, ali ostaje činjenica da veličina Zagreba i njegova ekonomska moć prikazuju veći nacionalni prosjek i medijan nego što je u ostatku države. Prosječna plaća ne pokazuje dovoljno Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna plaća u Hrvatskoj je za prva četiri mjeseca ove godine iznosila 7547 kuna (1.003 €), a medijalna 6290 kuna (837€). To znači da rezultat kada se ukupan zbroj iznosa svih isplaćenih plaća u travnju podijeli s ukupnim brojem isplaćenih plaća iznosi 7547 kuna. Ali većina radnika ima manju plaću od toga.
Medijalna plaća od 6290 kuna znači da pola radnika u Hrvatskoj ima manju plaću od toga, a pola veću. Primijetite kako je medijan manji od prosjeka jer većina radnika u Hrvatskoj ima plaću manju od prosječne.
Državni zavod za statistiku (DZS) uz prosječnu i medijalnu plaću na mjesečnoj razini objavljuje i distribuciju plaća po kvartilima i decilima. Kvartili ukupnu distribuciju plaća dijele na četiri jednaka dijela. Tako se može vidjeti do kojeg iznosa plaću ima 25 posto najslabije plaćenih u Hrvatskoj (prva četvrtina), do kojeg sljedećih 25, odnosno od 25 do 50 posto najslabije plaćenih (druga četvrtina), zatim 50 do 75 posto najbolje plaćenih (treća četvrtina) i 75 posto do 100 posto (četvrta četvrtina).
Tako je 25 posto najslabije plaćenih u Hrvatskoj u travnju radilo za plaću od 3750 kuna 500 € (minimalac) do 4814 kuna (640 €) mjesečno. Sljedećih 25 posto je radilo za plaću od 4814 kuna do 6920 kuna (920 €). Treća četvrtina je radila za plaću od 6290 kuna do 8531 kune (1.135 €), a svaki četvrti radnik u Hrvatskoj radi za plaću veću od 8531 kune.
Distribucija svih plaća u Hrvatskoj se može podijeliti i na decile. Oni dijele distribuciju na deset jednakih dijelova. Tako se može vidjeti za koliko radi prvih deset posto radnika po visini plaće, zatim drugih deset posto po visini plaće, pa trećih i tako dalje.
Deset posto najslabije plaćenih radnika u Hrvatskoj radi za plaću od 3750 kuna neto (minimalac) do 4076 kuna. Otprilike trećina (30 posto) radnika radi za 5032 kune i manje, pola za 6290 i manje, a nešto više od dvije trećine (70 posto) za 8000 kuna i manje.
U kojim zanimanjima su najveće plaće? Najniža prosječna plaća u Hrvatskoj, od 5839 kuna neto, u travnju je bila u grupi "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti", zatim u grupama djelatnosti "Građevinarstvo" (6030 kuna) te "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane" (6040 kuna).
Najviše su bile u djelatnostima "Rudarstvo i vađenje" (12.877 kuna), "Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja" (10.901 kuna) i "Informacije i komunikacije" (10.770 kuna). Svi navedeni iznosi se odnose na neto plaću.
Na godišnjoj razini su plaće najviše rasle u kategoriji "Rudarstvo i vađenje", za čak 59.2 posto. Više od deset posto su rasle plaće u kategorijama "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane", "Informacije i komunikacije", "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti" i "Ostale uslužne djelatnosti".
Kolike su plaće po županijama?
Druga stvar koja se može učiniti je da se umjesto prosječne plaće na razini države pogledaju prosječne plaće po županijama. To daje puno realniju sliku za većinu Hrvatske jer se eliminira utjecaj Zagreba, koji u plaćama odskače od svih ostalih dijelova zemlje.
Tako je u prva tri mjeseca 2022. prosječna plaća u Zagrebu bila 8969 kuna neto, daleko više od nacionalnog prosjeka za isto razdoblje od 7481 kune. Županija s najvećim plaćama je Zagrebačka, s prosječnom plaćom od 7560 kuna, a najmanje plaće su u kontinentalnim županijama poput Virovitičko-podravske (6394 kune), Vukovarsko-srijemske (6527), Brodsko-posavske (6571) i Bjelovarsko-bilogorske (6580).
Iako postoji dojam da su priobalne županije daleko bogatije, razlika u plaćama to ne pokazuje. Tako je prosječna plaća u Splitsko-dalmatinskoj županiji 7034 kune, tek petstotinjak kuna više nego u kontinentalnim županijama.
Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija imaju prosječnu plaću od otprilike 6800 kuna, neznatno više nego u kontinentalnim županijama. Prosjek Istarske županije je 7113 kuna, a Primorsko-goranske 7393 kune.
Plaće u privatnom sektoru su manje Sljedeći korak analize je da eliminiramo utjecaj javnog sektora, u kojem su plaće veće. To je uglavnom slučaj zbog toga što u javni sektor spadaju sektori koji nužno podižu opću obrazovnu razinu, kao što je zdravstvo. Ali čak i kada se korigira utjecaj razine obrazovanja, radnog staža, spola i ostalih varijabli, poslovi u javnom sektoru su bolje plaćeni od poslova slične složenosti u privatnom.
Stoga je prosječna plaća u privatnom sektoru manja u svim dijelovima Hrvatske od opće prosječne plaće, koja uključuje i privatni i javni sektor. FINA prikuplja podatke o prosječnoj plaći po županijama za zaposlene kod poduzetnika pa se može jasno vidjeti da su prosječne plaće manje u privatnom sektoru nego kada se gleda ukupno gospodarstvo, i privatni i javni sektor.
Prosječna plaća kod poduzetnika u Zagrebu je 2021. bila 7321 kunu. Treba imati na umu da se ne mogu direktno uspoređivati podaci o prosječnoj plaći prva tri mjeseca 2022. s prosječnim plaćama cijele 2021., ali to može poslužiti da ilustrira poantu. Razlika između nacionalnog prosjeka prva tri mjeseca 2022. i cjelogodišnjeg prosjeka 2021. je 418 kuna, a rast je oko 5 posto.
Prosječna plaća kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu je 2021. bila 7321 kunu. Ali zanimljivo je primijetiti koliko neke županije padaju na listi prosječnih plaća kada se izuzme javni sektor. Tako Splitsko-dalmatinska županija pada sa 7. mjesta na 14. mjesto (uključen Zagreb), što daje sugerirati da javni sektor više podiže prosjek plaća u njoj nego u drugim županijama.
Inflacija smanjuje realne plaće
Zbog općeg rasta cijena, tj. inflacije, realna plaća u Hrvatskoj je počela padati. Prosječna mjesečna neto plaća za svibanj 2022. je iznosila 7690 kuna - u odnosu na isti mjesec 2021. godine je nominalno viša za 8.2 posto, a realno je niža za 2.3 posto.
To znači da inflacija nije samo poništila rast plaća nego je plaće i realno smanjila. U svibnju ove godine se za istu plaću kao u svibnju 2021. moglo kupiti manje proizvoda i usluga, a čak i ako je nekome plaća rasla za 8.2 posto (kao prosjek), realno se s njom moglo kupiti manje toga.
|
|
|
Post by kulinban on Aug 11, 2022 5:23:10 GMT
PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za svibanj iznosila je 8863 kune, (1180 €) što je porast za 7.4 posto u odnosu na svibanj 2021., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba. U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za svibanj na razini Hrvatske, koja je iznosila 7690 kuna, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za isti mjesec bila je veća za 1173 kune.
Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za svibanj isplaćena je u djelatnosti vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 15.851 kunu.
Nasuprot tomu, najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 4883 kune (596 €).
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za svibanj 2022. iznosila je 12.373 kune, što je porast za 8.2 posto u odnosu na svibanj 2021. godine.
|
|
|
Post by kulinban on Aug 15, 2022 12:28:00 GMT
U Sloveniji smo natočili gorivo, kupili ulje, hranu, toaletni papir... Evo velike usporedbe cijena!
Na spremniku Q-dizela uštedi se gotovo sto kuna, a sa špecerajem nakon subotnjega odlaska u Brežice u kućnom budžetu ostaje ukupno 50-ak eura. Isplati li se? Oni koji putuju iz Zagreba možda će biti sumnjičavi, ali nema dvojbe da se 20-ak kilometara puta iz Samobora te 40-ak od Zagreba u Brežice isplati. Posebno ako se dobro prouči kataloge slovenskih lanaca i usporedi s hrvatskima. I nedavno smo objavili usporedne cijene najtraženijih proizvoda u Sloveniji i Hrvatskoj, ali, naravno, nije sve u Sloveniji jeftinije.
Godišnji su odmori i manje je kupaca, ali i na parkingu Hofera desetak je vozila, većinom sa zagrebačkim tablicama.
- Ja sam Danijela. Iz Samobora sam i dosta često tu kupujem, skoro svaki drugi vikend. Već kad kupim 10 juha u vrećici, isplati mi se trošak goriva koje potrošim. Tu su oko četiri kune, a u Samoboru oko 10. Skoro upola jeftiniji su i neki proizvodi iz smrznutog programa, čokolade, kozmetika, čak i deterdženti, vreće za smeće. Meso se baš i ne isplati kupovati u Sloveniji - kaže gospođa koja se za vikend uputila u kupnju u Sloveniju.
- Pogledaj ove sokove, pa ovo je više nego duplo jeftinije - komentira jedna gospođa sa suprugom. On uzima s palete cijelo pakiranje od 12 sokova i sprema ih u kolica.
Primjećujemo kako većina kupaca iz Hrvatske unaprijed zna što će kupiti.
- Da, imamo dosta kupaca iz Hrvatske, posebno vikendom - kaže mi blagajnica nakon što mi je izdala račun. Puna kolica namirnica platili smo 117 eura. Istina, osjeti se da su i u Sloveniji neki proizvodi bitno poskupjeli, poput ulja, suhomesnatih proizvoda, svježeg mesa, tjestenine, pekarskih proizvoda. I slovenski trgovački lanci privlače kupce akcijskim katalozima i cijenama.
- Ove banane su katastrofa - komentirao sam zajedno s jednim našim kupcem jer osim što nisu bile jeftinije od banana u trgovačkim centrima u Hrvatskoj i kvaliteta je bila izuzetno loša.
Naravno, cijene ovise i o proizvođaču. U oči, primjerice, upada da su sirevi bitno jeftiniji, pa se 700 grama može naći za 30-ak kuna, a maslac je oko 16 kuna, dok ga na akciji kod nas nećete naći po toj cijeni.
Izabrali smo neke od potrepština potrebnih svakom kućanstvu i usporedili cijene u Sloveniji s onima u Hrvatskoj. Treba uzeti u obzir da i u Sloveniji i u Hrvatskoj trgovački lanci imaju svoje akcijske cijene, svoje brandove, ali već i letimični pogled, pa i na akcijsku ponudu, ide u korist šopinga u Sloveniji. Cijene u Sloveniji preračunavali smo u kune, ali i to uskoro neće biti potrebno kad uvedemo euro.
Dokaz da se svima koji žive u pograničnom području isplati šoping u obližnjim trgovačkim centrima u Sloveniji jest i cijena goriva, u što smo se uvjerili na povratku. Litra QMaxa na Petrolovoj crpki stoji 12,5 kuna, a na crpki istoga distributera u Samoboru 14,48 kuna. Dojam na malograničnom prijelazu Bregana, odnosno u njegovoj blizini, kvari jedino žilet-žica, no i ona bi do ulaska Hrvatske u Schengen trebala biti prošlost.
3,84 ćune = 1 KM
|
|
|
Post by kulinban on Aug 19, 2022 5:37:48 GMT
Prosječna plata u BiH u junu 1.126 KM, 13 posto viša u odnosu na prošlu godinu
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u junu ove godine iznosila je 1.126 KM i nominalno je viša za 8,1 posto u odnosu na decembar prošle godine, te za 13 posto viša u poređenju sa junom 2021. godine. Najniža prosječna neto plata od
730 KM bila je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. U
građevinarstvu je prosječna plata iznosila 819 KM, dok je prosječna neto plata
u trgovini na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocika iznosila 879 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Najveću zaradu imali su zaposleni u
finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.770 KM, u
proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosječna neto plata iznosila je 1.659 KM, a u sektoru informacija i komunikacija 1.625 KM. Prosječna mjesečna bruto plata u BiH za juni ove godine iznosila je 1.728 KM i nominalno je viša za 7,7 posto u odnosu na decembar 2021. godine, te viša za 11,9 posto u poređenju sa junom prošle godine.
|
|
|
Post by kulinban on Aug 28, 2022 11:45:00 GMT
Novalić uzvraća "udarac": Vučić je iznio neistine, Srbija je po visini plate stigla RS, ali ne i Federaciju - A onda je pomenuo i Nikšića Zasmetalo mu je pisanje bh. medija, koje ne može uređivati onako kako uređuje medije u Srbiji..., navodi premijer Federacije BiH
- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer se u svojim izjavama opet bavio Bosnom i Hercegovinom. Kako se moglo shvatiti, zasmetalo mu je pisanje bh. medija, koje ne može uređivati onako kako uređuje medije u Srbiji, da bi se zatim djetinjasto hvalio ekonomskim uspjesima poredeći prosječne plate u svojoj i našoj državi. U poređenju ekonomskih parametara, naravno, nema ništa sporno, pod uvjetom da se iznose tačni podaci. A Vučić to nije uradio - kazao je Novalić.
Ističe da je, prema posljednjim zvaničnim podacima, objavljenim 25. augusta, prosječna plata u junu u Srbiji iznosila je 74.302 dinara, ili oko 632 eura.
- Istovremeno, posječna plata u Bosni i Hercegovini, iznosila je 575, a ne 562 eura kako tvrdi Vučić. Ako, pak, govorimo samo o Federaciji BiH, jer i Vučić šalje poruku "onima u Sarajevu", prosječna plata u junu 2022. iznosila je 570 eura i u nju se ne uračunavaju naknade za topli obrok i prevoz, koje u prosjeku iznose oko 90 eura. Kada se taj iznos doda na prosječnu platu, onda je ukupno prosječno primanje radnika u Federaciji BiH oko 660 eura. Dakle, za oko 30 eura je veća od one u Srbiji. I prosječna penzija je veća u Federciji nego u Srbiji, 278 naspram 263 eura. Veća je i od penzije u RS-u koja iznosi prosječno 242 eura - navodi Novalić u reakciji na Vučićevu izjavu.
Dodaje kako se iz ovoga može zaključiti da je Srbija uspjela da po prosječnoj plati i penziji prestigne entitet RS, ali ne i Federaciju BiH, ali da ne bi vjerovatno dostigla ni entitet RS "da Milorad Dodik nije vodio neodgovornu politiku, izazivao blokade i krize, što je kočilo pozitivne procese u cijeloj Bosni i Hercegovini, a najviše štete nanijelo upravo stanovnicima entiteta RS".
Važno je napomenuti da je ukupna zaduženost Bosne i Hercegovine 6,6 milijardi eura, a Srbije oko 31 milijardi eura. Istovremeno, zaduženost po stanovniku u Federaciji BiH je oko 1.544 eura, u RS 2.790, a u Srbiji oko 4.500 eura, naglasio je federalni premijer.
Posebno je zanimljivo, dodaje Novalić, da se Vučić s tolikim žarom hvali da Srbija sustiže Bosnu i Hercegovinu tek 27 godina od okončanja agresije tokom koje je naša zemlja brutalno razrušena, a njena ekonomija bačena na koljena.
- Bilo bi zaista dobro da se i mi u Bosni i Hercegovini, ali i kompletna regija takmičimo u ekonomiji i pozitivnim stvarima. Međutim, poznata je Dodikova neodgovorna politika, na koju Vučić ima ili može imati itekakvog utjecaja - podcrtao je Novalić.
Dodaje da se jučer, povodom Vučićeve izjave, oglasio i bivši premijer FBiH Nermin Nikšić koji je, kako ističe Novalić, "u svom maniru, paušalno, populistički, floskulama, bez preciznih podataka, nastavio da sam sebe ubjeđuje kako je u vrijeme njegove Vlade vladalo blagostanje".
- Nikoga drugog ni ne može ubijediti. Jer, građani Federacije se vrlo dobro sjećaju vremena u kojem je isplata penzija kasnila, Vlada budžetske rupe krpila uzimanjem novca iz Lutrije BiH i Civilne zaštite, a nezadovoljni radnici svakodnevno bili na ulicama.
Građani sigurno nisu zaboravili uzimanje i najmanjih iznosa novca iz Lutrije BiH, koji su bili Zakonom namijenjeni za finansiranju udruženja koja okupljaju najranjivije kategorije stanovništva, kao i sredstava za posebne namjene koja se skupljaju na poseban račun Federalne uprave civilne zaštite.
Svi se sjećamo Nikšićevih "akrobacija" za vrijeme poplava 2014. godine, kako je tada novac koji je bio namijenjen za zaštitu i spašavanje prenamijenio za krpljenje budžetskih rupa, a onda od građana tražio da se odreknu dijela plate i finansiraju poslovanje famoznog Fonda "za poplave", iza kojeg su ostala milionska dugovanja koja i danas vraća Vlada na čijem sam čelu.
To što Nikšić sada Vučićeve neistine pokušava iskoristiti za poneki jeftini politički poen, najbolje govori o njemu - izjavio je federalni premijer Fadil Novallić.
|
|
|
Post by kulinban on Sept 14, 2022 5:30:01 GMT
JOŠ UVIJEK ZAOSTAJU ZA BOSNOM I HERCEGOVINOM: Minimalna cijena rada u Srbiji od 1. januara bit će... Podsjetimo, minimalna plata u Bosni i Hercegovini koja je na snazi od 1. januara 2022. iznosi 543,00 KM u Federaciji BiH, a 590,00 KM u Republici Srpskoj.
Minimalna cijena rada u Srbiji od 1. januara bit će 230 dinara (1,96 eura) po satu, odnosno 40.020 dinara /341 eura/ mjesečno, objavio je ministar finansija Srbije Siniša Mali.
On je poslije sjednice Socijalno-ekonomskog savjeta rekao novinarima da je to povećanje od 14,3 posto, i procentualno gledano najveće povećanje ikada.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović ocijenio je da su povećanja minimalca svake godine sve veća, ali sve je veća i razlika između minimalca i vrijednosti minimalne potrošačke korpe.
– Vlada Srbije, ni poslodavci nisu prihvatili naše prijedloge. Ostaje da se oni koji primaju minimalac i približno njemu bore za opstanak, egzistenciju i budućnost – rekao je Orbović.
Podsjetimo, minimalna plata u Bosni i Hercegovini koja je na snazi od 1. januara 2022. iznosi 543,00 KM u Federaciji BiH, a 590,00 KM u Republici Srpskoj.
|
|
|
Post by kulinban on Sept 16, 2022 8:24:45 GMT
Od 1. siječnja 2023. minimalna plaća raste na 4000 kuna (530 €), sindikalci: ‘Treba biti bar 700 eura‘
Minimalna plaća u Hrvatskoj od iduće bi godine mogla narasti na oko 4000 kuna neto, odnosno 5000 kuna bruto, sa sadašnjih 3750 kuna neto, no o visini minimalne plaće tek će se raspravljati na stručnom povjerenstvu Ministarstva rada, a onda će po običaju Vlada do kraja listopada donijeti Uredbu koja regulira minimalnu plaću. www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/od-1-sijecnja-2023-minimalna-placa-raste-na-4000-kuna-sindikalci-treba-biti-bar-700-eura-15248384Europski parlament ovaj je tjedan usvojio direktivu o minimalnoj plaći na razini Europske unije, a države članice, nakon što dokument usvoji Vijeće, moraju uskladiti minimalne plaće u roku od dvije godine. Iako se u direktivi ne govori o najmanjem iznosu minimalne plaće, već što bi kod nje trebalo uzeti u obzir, sindikalne smjernice su ugrađene u dokument i prema njima bi minimalna bruto plaća trebala biti na razini 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne.Ako se to prevede u hrvatske okvire, onda bi minimalna bruto plaća u Hrvatskoj trebala biti na razini 5246 kuna, s obzirom na to da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj bila 10.492 kune (1.395 eura), a medijalna 8562 kune. Ako doista od 1. siječnja iduće godine minimalna plaća bude 5000 kuna bruto, odnosno 663,61 euro, (47,5% od prosječne) time bi se približili smjernicama EU, ali bismo i dalje bili ispod granice.
Visoka inflacija
A ako se pita sindikate, i to je nedovoljno. Njihov će prijedlog, kaže Krešimir Sever, biti da minimalna plaća bude iznad 700 eura.
- Direktiva naglašava da bi minimalna plaća trebala biti dostatna da osigura dostojan život i dostojne uvjete rada. Plaća od 4000 kuna u neto iznosu to sasvim sigurno ne bi bila, a ne bi bila ni da je 5000 kuna, ako uzmemo u obzir inflaciju u ovoj i, očekivano, idućoj godini ili rast plaća u ovoj godini, zbog kojeg je udio minimalne u prosječnoj plaći drastično pao - upozorava Sever. Dodaje kako u obzir treba uzeti činjenicu da 26 posto ukupnih troškova kućanstava čine troškovi hrane, koja je u inflaciji najviše poskupjela, a da se kod onih koji imaju minimalnu plaću taj udio penje i na 40-50 posto. - O tome trebaju voditi računa poslodavci i oni koji donose odluke - poručuje Sever. Treba vidjeti što će reći poslodavci o visini minimalne plaće. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poslovično se buni što se uopće minimalna plaća definira zakonski, što ona nije stvar pregovora radnika i poslodavca, no čini se da nikome više nije sporan iznos, budući da na tržištu postoji ogroman manjak radne snage i radnici se traže za puno veće plaće od minimalne. Iz HUP-a su nam rekli da će se o tome naknadno očitovati. Za industrije u kojima poslodavci ne mogu isplaćivati veće plaće, poput tekstilne, i dalje postoji mogućnost da se ona uredi kolektivnim ugovorom, a u tom slučaju ne smije biti manje od 90 posto od propisane minimalne plaće, u ovom slučaju od 3375 kuna neto. Iz Ministarstva rada kažu da će se visina minimalne plaće tek utvrđivati. Procedura je takva da Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu minimalne plaće, u kojem su predstavnici sindikata, poslodavaca, znanstvene zajednice i Vlade, predlaže novi iznos bruto minimalne plaću za 2023. u određenom rasponu. Očekuje se da će Ministarstvo imati preporuku početkom idućeg tjedna. Jasna procedura Prije izrade nove Uredbe o visini minimalne plaće za 2023. održava se konzultativan sastanak sa socijalnim partnerima, na kojem se načelno raspravlja o stavovima socijalnih partnera bez iznošenja konkretnih iznosa. Nakon toga Vlada donosi Uredbu na sjednici do kraja listopada 2022., a, prema zakonu, minimalna plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu. Iz Ministarstva rada napominju kako je u mandatu ove Vlade minimalna plaća ukupno povećana za 1567,50 kuna bruto ili 1254 kune neto, odnosno za 50,24 posto, dok je za mandata prošle Vlade ona povećana za 0,4 posto. Udio minimalne plaće od početnih 38 posto, koliko je iznosio 2016., dosegao je 49,21 posto prosječne bruto plaće od siječnja do srpnja 2021.
www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/od-1-sijecnja-2023-minimalna-placa-raste-na-4000-kuna-sindikalci-treba-biti-bar-700-eura-15248384
|
|
|
Post by kulinban on Sept 22, 2022 9:04:40 GMT
Minimalne plaće u Hrvatskoj i ostatku EU
MINIMALNA plaća u Hrvatskoj sljedeće bi godine mogla narasti na oko 4000 kuna neto, odnosno 5000 kuna bruto, sa sadašnjih 3750 kuna neto, no o visini minimalne plaće tek će se raspravljati na stručnom povjerenstvu Ministarstva rada.
Potom će po običaju vlada do kraja listopada donijeti uredbu koja regulira minimalnu plaću, najavio je Plenković prije par dana.
Europski parlament prošlog je tjedna usvojio direktivu o minimalnoj plaći na razini Europske unije, a države članice, nakon što dokument usvoji Vijeće, moraju uskladiti minimalne plaće u roku od dvije godine.
Iako se u direktivi ne govori o najmanjem iznosu minimalne plaće, nego što bi kod nje trebalo uzeti u obzir, sindikalne smjernice su ugrađene u dokument i prema njima bi minimalna bruto plaća trebala biti na razini 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne, piše Jutarnji list.
|
|