|
Post by kulinban on Dec 11, 2023 7:53:46 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jan 22, 2024 8:07:42 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 8, 2024 6:36:40 GMT
Svijet je probio ključnu granicu globalnog zatopljena od 1,5 stepen celzija, cijenu već vidimo
Zemlja je izdržala 12 mjeseci temperatura 1,5 stepen celzija viših od predindustrijskog doba i to je prvi put zabilježeno, objavio je u četvrtak Evropski klimatski monitor. Naučnici su ovo nazvali "upozorenjem čovječanstvu".
Oluje, suše i požari pogodili su planetu jer su klimatske promjene, pojačane prirodnim fenomenom El Nino, potaknule rekordno zagrijavanje 2023. godine, čineći je vjerojatno najtoplijom u 100.000 godina.
Ekstremi su se nastavili u 2024., saopćila je služba Copernicus Climate Change Service (C3S), potvrđujući da je od februara 2023. do januara 2024. zabilježeno zagrijavanje od 1,52 stepeni celzija iznad referentne vrijednosti iz 19. stoljeća.
To je ozbiljno upozorenje ključnog praga zagrijavanja od 1,5 stepen Pariskog klimatskog sporazuma, ali ne signalizira trajno probijanje granice koja se mjeri desetljećima, rekli su naučnici.
"Dodirujemo 1,5 stepen i vidimo cijenu, društvenu cijenu i ekonomsku cijenu. 1,5 stepen je jako velik broj i jako nam šteti u smislu toplinskih valova, suša, poplava, pojačanih oluja, nestašice vode u cijelom svijetu. To je ono čemu nas je 2023. naučila", rekao je Johan Rockstrom iz Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.
Proteklih mjeseci vidjeli smo navalu ekstrema diljem planeta, uključujući razornu sušu koja je zahvatila bazen Amazonije, visoke zimske temperature u dijelovima južne Evrope, smrtonosne šumske požare u Južnoj Americi i rekordnu količinu padavina u Kaliforniji.
Copernicus je saopćio da je prošli mjesec bio najtopliji januar ikada zabilježen što je osmi mjesec zaredom s historijski visokim mjesečnim temperaturama i s temperaturama koje su ukupno bile 1,66 stepen višima od procjene prosjeka januara za 1850.-1900., predindustrijsko referentno razdoblje.
"2024. počinje s još jednim mjesecom koji obara rekorde, ne samo da je najtopliji januar u historiji nego smo upravo iskusili 12-mjesečno razdoblje više od 1,5 stepen celzija iznad predindustrijskog referentnog razdoblja", rekla je Samantha Burgess iz C3S.
Emisije koje zagrijavaju planet, uglavnom izgaranjem fosilnih goriva, nastavile su rasti posljednjih godina. Naučnici najozbiljnije upozoravaju da, ukoliko se globalne emisije hitno ne svedu na nulu, svijet će uskoro preći sigurnosna ograničenja navedena u Pariškom klimatskom sporazumu.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 5, 2024 7:15:54 GMT
"GLEČER SUDNJEG DANA" topi se brže nego što su naučnici predvideli, a ako nestane - to će imati globalne posledice
Kolaps takozvanog "glečera sudnjeg dana" mogao da dovede do katastrofalnog skoka nivoa mora. Upravo zbog toga što se on ubrzano topi, naučnici su pokušali da rekonstruišu njegovu prošlost i otkrili su zašto i otkad je počeo taj proces, piše CNN. Tvejtsov glečer na Zapadnom Antarktiku je najširi glečer na svetu i otprilike je veličine Floride. Naučnici znaju da on gubi led ubrzanim tempom od sedamdesetih godina, ali kako su satelitski podaci stari svega nekoliko decenija, nisu znali kada je topljenje počelo. Konačno su dobili odgovor na to pitanje, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu Proceedings of the National Academy of Sciences. Analizom morskog sedimenta izvučenog sa dna okeana, naučnici su otkrili da je glečer počeo da se topi još četrdesetih godina prošlog veka, verovatno zbog veoma jakog El Ninjo efekta. Od tada glečer ne može da se oporavi, a razlog za to je možda i sve veći uticaj klimatskih promena za koje je kriv čovek, navodi se u studiji. Sve što se bude dešavalo sa Tvejtsovim glečerom imaće globalne posledice. On je dosad doprineo globalnom skoku nivoa mora sa četiri odsto, ali njegov kolaps podigao bi nivo mora za više od 65 centimetara. Osim toga, on ima vitalnu funkciju održavanja stabilnosti na ledenom pokrivaču Zapadnog Antarktika. Radi kao čep, piše CNN, pa bi njegov kolaps podrio stabilnost ledenog pokrivača, čije topljenje bi podiglo nivo mora za tri metra, što bi dovelo do katastrofalnih poplava u celom svetu. Istraživanje je otkrilo ponašanje glečera u poslednjih skoro 12.000 godina. Zahvaljujući tim informacijama naučnici veruju da znaju zašto je počeo da se topi ubrzano. "To je pokrenuo ekstremni El Ninjo, koji se desio verovatno kada je glečer već bio u fazi topljenja. To je kao kada vas neko šutne kada ste već bolesni, posledice će biti mnogo jače i veće", rekla je Džulija Velner, profesor geologije Univerziteta u Hjustonu i jedna od autorki studije. Ted Skambos, glaciolog sa Univerziteta Kolorado u Boulderu, nije bio uključen u istraživanje, ali kaže da ono potvrđuje dosta toga što je poznato o Tvejtsovom glačeru. "Sistem je bio blizu toga da postane nestabilan kada je došlo do jakog udara prirodnog fenomena. Dalji događaji zavise više od klimatskih promena i deo su šireg topljenja glečera", rekao je on za CNN.
Kurir.rs/Euronews
|
|
|
Post by kulinban on Apr 17, 2024 6:02:31 GMT
The world’s top 15 carbon emitters (1850-2022): 1. 🇨🇳 China: 11,396.8 million tonnes of CO₂ 2. 🇺🇸 United States: 5,057.3 3. 🇮🇳 India: 2,829.6 4. 🌍 Middle East: 2,677.6 5. 🇷🇺 Russia: 1,652.2 6. 🇯🇵 Japan: 1,053.8 7. 🇮🇷 Iran: 690.6 8. 🇩🇪 Germany: 665.6 9. 🚢 Shipping: 624.5 10. 🇨🇦 Canada: 547.9 11. 🇲🇽 Mexico: 512.0 12. ✈️ Aviation: 424.9 13. 🇮🇹 Italy: 338.1 14. 🇵🇱 Poland: 323.1 15. 🇬🇧 United Kingdom: 318.7
|
|